Danas je depresija globalni zdravstveni problem i najveći uzrok disabiliteta u svijetu. Oko polovine depresivnih bolesnika ostane neprepoznato te time i neliječeno, a samo 10% liječeno je prema ...suvremenim načelima. Liječenje depresije započinje nakon dobro provedene dijagnostike, posebno s obzirom na intenzitet depresije (blaga, umjerena teška) i prateći komorbiditet o čemu ce dobrim dijelom ovisiti i planirana terapijska strategija. Danas na raspolaganju postoje razne terapijske mogućnosti. Od bioloških metoda liječenja na prvom su mjestu antidepresivi različitih mehanizama djelovanja i kliničkih učinaka, potom drugi lijekovi koji se rabe kao augmentativne strategije. To su stabilizatori raspoloženja, litij, atipični antipsihotici i neki hormoni. Također se kod teških, psihotičnih i terapijski rezistentnih depresija preporučuju EKT i druge metode stimulacije moždanih struktura. U liječenju depresivnih stanja treba se pridržavati osnovnih smjernica kao što su dovoljno dugo liječenje s odgovarajućim dozama lijekova, izbor antidepresiva u skladu sa sigurnosnim profilom i kliničkom slikom, redovito kombiniranje psihofarmakoterapije i psihoterapije, po mogućnosti kognitivno-bihevioralne ili interpersonalne psihoterapije te provođenje kvalitetne evaluacije i prema postizanju simptomatske remisije i prema sveukupnome funkcioniranju pacijenta.
Bipolarni afektivni poremećaj (BAP) jest poremećaj raspoloženja u kojem je emocionalno stanje promijenjeno tako da mijenja naše misli, ponašanje i doživljavanje svijeta oko sebe. Depresija i manija ...suprotni su polovi ovog poremećaja. Oko ovih „baza“ u različitim vremenskim intervalima bolesnici iskuse povišenje (manija) ili sniženje (depresija) raspoloženja. Zbog ovako promjenjive kliničke slike, koja ima vrlo nepredvidiv klinički tijek, bipolarni se poremećaj često krivo i kasno dijagnosticira. Poremećaj se najčešće prepoznaje kao depresivni poremećaj, jer se u stanju manije bolesnici rijetko javljaju na liječenje. Osim toga BAP često počinje nekim drugim psihijatrijskim poremećajem, npr., anksioznim poremećajem, poremećajem hranjenja ili ovisnosti. Klinički je tijek bolesti takav da mnogi bolesnici mogu imati duge periode spontane remisije, kada nisu potrebni lijekovi. Sve to ne pomaže pri postavljanju dijagnoze. BAP je psihički poremećaj koji bitno narušava biopsihosocijalnu ravnotežu bolesnika, njegove obitelji i okoline te vodi u teško kognitivno oštećenje, koje otežava i skraćuje život ovih bolesnika. Do danas nisu nađeni sigurni biološki i objektivni pokazatelji koji bi osigurali dijagnostiku ovog poremećaja. Jedino cime si možemo pomoći jesu probirni instrumenti HCL-32 i MDQ koji se, nažalost, još i sada premalo rabe u probiru i dijagnostici bipolarnih bolesnika.
Quality Of Life Among Patients With Depression Matovic, Sandra; Jankovic, Slobodan
Serbian journal of experimental and clinical research,
6/2015, Letnik:
16, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Depression is a disease of great social and medical importance. Quality of life can correlate with severity of manifested depression. The aim of our study was to determine whether people with ...unipolar depression have a poorer quality of life than healthy individuals, in what areas they have poorer quality of life and how socio-demographic characteristics and different therapies impact quality of life.
The survey was conducted among 110 subjects, of which 55 were patients diagnosed with depression using ICD-10 criteria at the Psychiatric Clinic in Kragujevac and 55 were healthy subjects. Quality of life was evaluated by The Quality of Life Questionnaire compiled by the WHO. Quality of life was compared between the two groups and within research groups, depending on the applied therapy.
There were statistically significant differences in quality of life between the groups: physical health - 49.64 versus 70.84, p=0.000; psychological health - 38.69 versus 69.85, p=0.000; social relations - 53.73 versus 64.89, p=0.004; living conditions - 54.58 versus 66.7, p=0.000, and in overall quality of life - 75.41 versus 96.00, p=0.000.
The results showed that there was no statistically significant difference in quality of life between applied therapies.
The overall quality of life of depressed patients did not depend on marital status or gender of the respondents.
Depressed patients generally have a low quality of life in all domains and in overall quality of life. To improve of mental health, oOne of the primary goals to improve mental health should be to improve quality of life among depressed patients.
Depresija – globalna bolest budućnosti Hostić, Martina; Tomić, Ana; Mutić, Ana
Nastavnička revija,
05/2024, Letnik:
5, Številka:
1
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Premda je bila poznata u svim kulturama i civilizacijama, depresija je zasigurno važna odrednica našeg vremena i stječe se dojam kako danas poprima razmjere epidemije. Bilježi se stalan porast broja ...oboljelih u svih životnim dobima, a sve je češća među mlađim ljudima. Depresivna raspoloženja pratitelji su civilizacije pa se može reći da je depresija stara koliko i čovječanstvo, no u suvremeno vrijeme zbog svoje učestalosti ona predstavlja velik javnozdravstveni problem. Depresija je psihijatrijski poremećaj koji se svrstava u skupinu poremećaja raspoloženja. Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) od 1992. u više od stotinu zemalja širom svijeta. Cilj obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja podizanje je svijesti o problemima mentalnog zdravlja, poticanje otvorene rasprave o bolestima te veće ulaganje u prevenciju i liječenje mentalnih bolesti. Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja posvećen je depresiji kao globalnoj krizi ( Depression: A global crisis ). Procjenjuje se da će do 2030. godine upravo depresija od svih bolesti najviše teretiti zdravstvene i socijalne sustave.
Although it was known in all cultures and civilizations, depression is certainly an important determinant of our time and one gets the impression that today it is taking on the proportions of an epidemic. There is a constant increase in the number of patients, but it is also more common among younger people. Depressive moods are companions of civilization, and depression is as old as humanity. It represents a major public health problem due to its frequency. Depression is a psychiatric disorder that belongs to the group of mood disorders. World Mental Health Day is celebrated on October 10 in the organization of the World Federation for Mental Health (WFMH) and in cooperation with the World Health Organization (WHO) since 1992 in more than a hundred countries around the world. The goal of celebrating World Mental Health Day is to raise awareness of mental health problems, to encourage open discussion about illnesses and to invest more in the prevention and treatment of mental illnesses. This year's World Mental Health Day is dedicated to depression in a global crisis (Depression: A global crisis). It is estimated that by the year 2030, of all diseases, depression will have the greatest burden on the health and social systems.
Cilj je rada bio provjeriti postoje li značajne razlike između onih adolescenata koji nikad nisu sekstali i onih koji su se upustili u takvo ponašanje barem jedanput u nizu varijabli: seksualno ...rizičnom ponašanju, ljutnji, depresivnosti, anksioznosti, samoefikasnosti i druženju s vršnjacima koji se ponašaju devijantno. Također, cilj rada bio je provjeriti jesu li ljutnja i neugodne emocije depresivnosti i anksioznosti značajni prediktori sekstinga te imaju li samoefikasnost i druženje s vršnjacima koji se devijantno ponašaju moderatorsku ulogu u odnosu između navedenih prediktora i sekstinga. Analizirani su podaci prikupljeni istraživanjem koje je provedeno 2012. godine na 311 učenika (149 mladića, 162 djevojke) u dobi od petnaest do sedamnaest godina. Rezultati su niza nezavisnih t-testova pokazali postojanje značajnih razlika između dviju skupina sudionika u seksualno rizičnom ponašanju i druženju s devijantnim vršnjacima, pri čemu su se oni koji su sekstali barem jedanput, u usporedbi s onima koji nikad nisu sekstali, češće upustili u seksualno rizična ponašanja te se više druže s devijantnim vršnjacima. Rezultati su hijerarhijske binarne logističke regresijske analize pokazali da ljutnja, depresivnost i anksioznost ne predviđaju značajno seksting, kao i da samoefikasnost i druženje s devijantnim vršnjacima ne mijenjaju odnos između ljutnje i sekstinga te neugodnih emocija depresivnosti i anksioznosti i sekstinga. Dobiveni su rezultati komentirani u vidu nalaza prijašnjih istraživanja, ali i u okviru odnosa između navedenih varijabli specificiranih u okviru Agnewove (1992) generalne teorije stresa.
Pažintinių funkcijų, tarp jų ir atminties pokyčių susirgus depresija ir jos metu tyrimų duomenys yra nevienodi – susirgus depresija sutrinka skirtingi atminties komponentai. Šio tyrimo tikslas yra ...ištirti depresija sergančių asmenų (DSA) žodinės atminties pokyčius hospitalizacijos metu, atsižvelgiant į nerimo ir depresiškumo rodiklius. Tyrime dalyvavo 30 Vilniaus miesto Psichikos sveikatos centre besigydančių DSA, kuriems buvo diagnozuoti įvairaus sunkumo pasikartojantys arba vienkartiniai depresijos epizodai(6 vyrai ir 24 moterys, kurių amžius 21–79 m. (M = 58,17; SD = 14,65)), gaunantys antidepresantus. Tyrime taip pat dalyvavo 30 atitinkamo amžiaus, lyties ir išsimokslinimo sveikų asmenų (SA), kurių amžius – 21–84 m. (M = 58,30; SD = 14,71). Naudojant Taisytą Hopkinso žodinės atminties testą (HVLT-R) bei Depresijos ir nerimo sutrikimų vertinimo instrumentą (HAD), hospitalizacijos pradžioje ir pabaigoje vertinta pacientų žodinė atmintis ir depresiškumo bei nerimo lygis. Nustatyta, kad DSA grupė, palyginti su SA, hospitalizacijos pradžioje pasižymėjo prastesniu betarpišku ir uždelstu atgaminimu. Po hospitalizacijos DSA suminis ir uždelstas atgaminimas pagerėjo. Prastesni DSA atminties rezultatai susiję su didesniu depresiškumu ir nerimu tik hospitalizacijos pabaigoje. Norint išsamiau nagrinėti pažintinių funkcijų ir depresijos kismo hospitalizacijos metu sąveikas, reikia tolesnių tyrimų.
Ugradnja totalne endoproteze kuka (TEP) jedna je od najčešćih operacija u ortopedskoj kirurgiji. Riječ je o složenom operacijskom zahvatu koji zahtijeva dugotrajan oporavak. Neugodne emocije mogu ...usporiti oporavak i otežati prilagodbu pacijenata te je važno znati u kojoj su mjeri neugodna emocionalna stanja poput depresije, anksioznosti i stresa prisutna kod pacijenata. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio utvrditi učestalost pojave anksioznosti, depresije i stresa kod pacijenata prije i nakon ugradnje totalne endoproteze kuka. Zanimalo nas je i kakav je odnos promatranih emocionalnih stanja s nekim sociodemografskim obilježjima.
Primijenjen je upitnik koji uključuje osnovne sociodemografske podatke ispitanika te Skala depresije, anksioznosti i stresa (DASS-S). Uzorak od 50 ispitanika obaju spolova bio je prigodnog tipa, prosječne dobi 69 godina. Istraživanje je provedeno dvokratno za vrijeme boravka pacijenata u bolnici, dan prije operacije i drugi dan nakon operacije kuka.
Prije operacije emocionalno stanje pacijenata bilo je vrlo neugodno, osobito stres. Nakon operacije došlo je do izrazitog, statistički značajnog smanjenja svih triju neugodnih emocija, što ukazuje na poboljšanje emocionalnog stanja pacijenata nakon operacije u odnosu na stanje prije. Osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje značajno su starije od ostalih te imaju značajno izrazitiju depresivnost nakon operacije. Korelacije su pokazale da s povećanjem dobi pacijenata, raste i anksioznost, i to u obje točke mjerenja, te je i razina depresivnog raspoloženja izrazitija. Po spolu, bračnom statusu, kao ni po tome imaju li ispitanici djece nije dobivena statistički značajna razlika.
Objective. The aim of the study was to evaluate the prevalence of elevated depression and anxiety among pregnant women and to examine its correlation with medical complications and socio-demographic ...characteristics.
Methods. The study is based on a cross-sectional design of a sample of 348 women in three trimesters of pregnancy who received routine obstetrical care at the University Medical Centre Ljubljana, Department of Obstetrics and Gynaecology. The responding women filled out a questionnaire on socio-demographic variables, the Centre for Epidemiologic Studies Depression Scale CES-D and the State Trait Anxiety Inventory STAI.
Results. 21.7% of pregnant women were identified as suffering from elevated depression symptomatology, 15.7% reported high state anxiety and 12.5% had high trait anxiety. No significant differences in depression and anxiety across pregnancy trimesters were found. The women who have suffered from health complications during previous pregnancies showed higher state anxiety; those experiencing complications during their current pregnancy reported more intense symptoms of depression and of state and trait anxiety than women free of complications. Less educated, lower income and mothers of many children in the third pregnancy trimester reported more intensive symptoms of depression and trait anxiety.
Conclusions. Elevated depression and anxiety are frequent among pregnant women. The results draw attention to the need for early detection and treatment of depression and anxiety during pregnancy
Namen. Cilj raziskave je bil oceniti prevalenco povišane depresivne in anksiozne simptomatike pri ženskah med nosečnostjo ter preveriti njun odnos z zdravstvenimi zapleti in nekaterimi sociodemografskimi dejavniki.
Metode. V presečno raziskavo je bilo vključenih 348 nosečnic treh trimesečij nosečnosti, ki so se v okviru Ginekološke klinike Univerzitetnega kliničnega centra v Ljubljani udeležile rednih pregledov. Nosečnice so izpolnile vprašalnik demografskih spremenljivk, Lestvico depresivnosti CES-D ter Vprašalnik anksioznosti kot stanja in poteze STAI.
Rezultati. 21,7 % udeleženk je poročalo o pomembno povišani depresivni simptomatiki, 15,7 % jih je navajalo visoko anksioznost kot stanje, visoka anksioznost kot poteza je bila prepoznana pri 12,5 % nosečnic. Med nosečnicami treh trimesečij nosečnosti ni bilo pomembnih razlik v izraženosti depresivne in anksiozne simptomatike. Ženske z zdravstvenimi zapleti v preteklih nosečnostih so poročale o pomembno intenzivnejših simptomih anksioznosti kot stanja, tiste z zapleti v trenutni nosečnosti pa o pomembno intenzivnejši depresivni simptomatiki ter anksioznosti kot stanju in potezi v primerjavi z ženskami brez zdravstvenih zapletov. Udeleženke z nižjo stopnjo izobrazbe in nižjimi prihodki ter nosečnice tretjega trimesečja z večjim številom otrok so poročale o intenzivnejši depresivni simptomatiki in anksioznosti kot potezi.
Zaključek. Povišana depresivna simptomatika in anksioznost sta pogost in razširjen problem žensk med nosečnostjo. Rezultati opozarjajo na potrebo po zgodnjem odkrivanju ter zdravljenju depresivnih in anksioznih motenj v nosečnosti
PDF
