Digitalizacija negativov na steklu je potekala leta 2017. Negative smo skenirali z optičnim bralnikom, ki je s posebnim ozadjem omogočal primerno osvetlitev, tako da smo dobili čim bolj kakovostno ...fotografijo. Nekaj negativov smo digitalizirali s pomočjo fotoaparata. Dobili smo 413 datotek v formatu JPEG. Enainštirideset negativov je bilo že tako poškodovanih, da ni bilo možno razbrati vsebine, zato jih nismo digitalizirali. Datoteke smo shranjevali na knjižnični strežnik. Hkrati smo pripravljali metapodatkovne opise, ki so vsebovali podatke o naslovu (vsebini fotografije), datumu ali letnici nastanka fotografije, geografskih ključnih besedah, povzetih po vsebinskih predmetnih oznakah, ki jih uporablja knjižnica za katalogizacijo gradiva, in oznako področja, ki ga uporablja portal Kamra. Fotografije smo nato uredili po tematskih sklopih. Zbirka je bila 30. 12. 2017 objavljena na portalu Kamra. To je slovenski regijski portal, na katerem se objavljajo digitalizirane vsebine s področja domoznanstva, ki jih hranijo knjižnice in lokalne kulturne ustanove. Za Kamro smo se odločiti, ker so skrbniki izvedli postopek objave in ker sta zagotovljena vmesnik in hramba datotek na rezervni lokaciji. Zbirka je tako dostopna tudi preko Europeane – evropske digitalne knjižnice.
The Impact Of Digitalization On Future Leaders Skills Borowska Pietrzak, Agata; Palada, Marina; Borovac Zekan, Senka
Elektronički Zbornik Radova Veleučilišta u Šibeniku,
12/2023, Letnik:
17, Številka:
3-4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Introduction: Digitization has revolutionized various aspects of business and society, presenting new challenges and opportunities for leaders in the digital era. This paper examines the impact of ...digitization on leadership traits and skills and identifies the most significant changes that have occurred in the face of new societal challenges. Methodology: A literature review and a survey were conducted to determine the qualities and skills of future leaders in the digital age. The study focused on the most evident changes caused by digitization, such as knowledge sharing, innovation, cooperation, networking, and communication. Results: The study finds that future leaders must possess adaptability, vision, empowerment, collaboration, digital literacy, data-driven decision-making, agile thinking, design thinking, ethical awareness, and emotional intelligence. The findings suggest that future leaders must adapt to the changes brought by digitization and incorporate new skills and traits to be effective in the digital world. Discussion: Leadership theories of the past no longer fully reflect the skills and abilities that leaders require in the modern age. The digital age has brought a new approach to leadership, and digitization has significantly shaped this new image. To be an effective leader today, one must embrace digitization and continuously develop new skills to stay ahead of the curve. The following has increased the need for continuous skills improvement through formal and informal education. Conclusion: The research showed that digitization has a significant impact on knowledge sharing, innovation, collaboration, networking, and communication. It has a minor effect on trust and efficiency. Leaders of the 21st century should adapt to continuous changes and involve all employees in decision-making and task execution to optimize their performance.
Uvod: Digitalizacija je revolucionalizirala različite aspekte poslovanja i društva, postavljajući nove izazove i prilike za vođe digitalnog doba. Ovaj rad istražuje utjecaj digitalizacije na osobine i vještine vođa te identificira najznačajnije promjene koje su se dogodile uslijed novih društvenih izazova. Metodologija: U radu je analizirana relevantna literatura te je provedeno istraživanje kako bi se utvrdile kvalitete i vještine budućih vođa digitalnog doba. Studija se usredotočila na najočitije promjene uzrokovane digitalizacijom, poput dijeljenja znanja, inovacija, suradnje, umrežavanja i komunikacije. Rezultati: Istraživanje je pokazalo kako buduće vođe moraju posjedovati prilagodljivosti, viziju, osnaživanje, suradnju, digitalnu pismenost, donošenje odluka na temelju podataka, agilno razmišljanje, stvaralačko mišljenje, etičku osviještenost te emocionalnu inteligenciju. Rezultati sugeriraju da se buduće vođe moraju prilagoditi promjenama koje donosi digitalizacija i uključiti nove vještine i osobine kako bi bili učinkoviti u digitalnom svijetu. Rasprava: Ranije teorije vodstva nisu odražavale u potpunosti vještine i sposobnosti koje trebaju imati vođe modernog doba. Digitalno doba donosi novi pristup vodstvu, a digitalizacija je značajno oblikovala tu novu sliku. Da bi danas bio učinkovit, vođa treba prihvatiti digitalizaciju i neprestano razvijati nove vještine kako bi ostao ispred konkurencije. To je povećalo potrebu za kontinuiranim poboljšanjem vještina putem formalnog i neformalnog obrazovanja. Zaključak: Istraživanje je pokazalo kako digitalizacija ima značajan utjecaj na dijeljenje znanja, inovacije, suradnju, umrežavanje i komunikaciju, te manji utjecaj na povjerenje i učinkovitost. Vođe 21. stoljeća trebaju se prilagoditi neprestanim promjenama i uključiti sve zaposlenike u donošenje odluka i izvršavanje zadataka kako bi optimizirali svoje performanse.
Tokratna tematska številka Andragoških spoznanj se posveča digitalizaciji izobraževanja in vključevanju sodobnih tehnologij v procese učenja. To temo smo v reviji že večkrat obravnavali – z razlogom. ...Uvajanje IKT v izobraževalni proces je namreč področje in proces, ki se nenehno razvija – teoretsko, pa tudi v praksi –, spoznanja pa se hitreje kot v različne strategije vpeljujejo kar v samo prakso poučevanja. »Digitalna preobrazba« je pojem, s katerim se predvsem na politični, odločevalski ravni opisujejo različni procesi in priporočila vladam glede vključevanja tehnologije v šole. V zadnjem času te procese usmerja zlasti Akcijski načrt za digitalno izobraževanje, ki ga pripravlja Evropska komisija (2021). V tej in podobnih strategijah je treba ločevati med procesi »digitizacije« (angl. digitisation), digitalizacije in pa »digitalne preobrazbe« (Schmidt in Tang, 2020).
Panoga lesene gradnje pripomore k zmanjševanju emisij in skladiščenju CO2 ter vzpostavitvi krožnega gospodarstva. Za doseganje teh ciljev je potrebna visoka osredotočenost na regionalne vrednostne ...verige in vzpostavitev inovativnega ekosistema, ki lahko ustvari potrebne inovativne rešitve. V okviru evropskega projekta Basajaun je bila izvedena celostna analiza vrednostne verige lesene gradnje v francoski regiji Novi Akvitaniji, vključno z možnostmi ponovne uporabe in recikliranja. Analizirane so bile tudi strateške konkurenčne prednosti v verigi, ovire za vstop na trg, ovire pri poslovanju, sodelovanje med akterji, vpliv regulacij ter koordinacijske vloge v verigi, s poudarkom na prepoznavanju ovir in priložnosti za integracijo procesov odprtega inoviranja. Podatki so bili zbrani s pregledom sekundarnih virov in s kvalitativno metodo globinskih intervjujev. Več kot polovica intervjuvancev je prepoznala odprto inoviranje kot močno konkurenčno prednost, ob čemer so navedli tudi številne ovire, ki zavirajo procese odprtega inoviranja. Identificirali smo številne priložnosti za nadgradnjo verige lesene gradnje na področjih digitalizacije, upravljanja virov, krožnega gospodarstva, krepitve raziskovalnih in razvojnih aktivnosti ter povezovanja akterjev v verigi. Priložnosti za nadaljnji razvoj vrednostnih verig na področju lesene gradnje je veliko, kar na eni strani narekuje potrebo po usklajenih regionalnih politikah na tem področju in hkrati iskanje rešitev na nacionalni (in evropski) ravni.
Postopna digitalizacija družbe prinaša jasne spremembe tudi v krajino sodobne nove glasbe. Na podlagi zgodnjih teoretičnih premis o digitalizaciji nove glasbe sta analizirana prva festivala Forum ...nove glasbe. Analiza in primerjava s predhodnim Festivalom Slowind pokaže, da je novi festival jasno zaznamovan z digitalizacijo. Izkaže se, da je ta v prehodnem stadiju, kar se na estetski ravni kaže v številnih raznolikih kombinacijah digitalnega, »analognega«, konceptualnega, narativnega in abstraktnega.
Cilj. Cilj je ovoga rada analizirati mogućnosti korištenja postojećih projekata digitalizacije, kao i osmišljavanja novih, u kontekstu izazova uzrokovanih pandemijom i potresima, kao primjerima ...kriznih situacija. Rad se bavi odgovorom Hrvatskog povijesnog muzeja na složenu kriznu situaciju uzrokovanu pandemijom virusa SARS-CoV-2 i snažnim potresom koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. Kao rezultat tih događaja Hrvatski povijesni muzej do daljnjeg je zatvoren za javnost i suočava se s izazovom pronalaska novih modela komunikacije s korisnicima kako bi ispunio svoju svrhu i misiju.
Pristup/metodologija. Metodologija rada bit će usredotočena na analizu prethodnih projekata i korištenja procesa digitalizacije i digitalnih preslika kao isključivog i jedinog središnjeg pristupa u (obradi), osiguranju dostupnosti i prezentaciji muzejske građe u kriznim situacijama, s naglaskom na nove načine njezina korištenja i poboljšanje postojeće komunikacije Muzeja s korisnicima.
Rezultati. Rad donosi detaljan prikaz važnosti procesa digitalizacije i izrade digitalnih preslika te njihove implementacije u oblikovanju novih modela poslovnih procesa s mogućnošću uspostavljanja novih usluga i komunikacije s korisnicima u virtualnom okruženju.
Originalnost/vrijednost. Iskustva stečena ovim projektima mogu poslužiti Hrvatskom povijesnom muzeju i drugim baštinskim ustanovama u Republici Hrvatskoj u praktičnojprimjeni jednog od modela korištenja digitalizacije u svladavanju brojnih izazova, posebice u kriznim situacijama, s kojima se baštinske institucije danas suočavaju, a u čemu se ogleda i originalnost ovoga rada.
U idealnom svijetu svaka bi muzejska ustanova uz sve ostale strategije, misije i planove trebala imati i plan digitalizacije građe. Tekst koji slijedi donosi deset „zapovijedi“ koje bi vam mogle ...pomoći u pisanju strategije digitalizacije i u provedbi projekata, ali bez pretenzija na veliku stručnost i objašnjavanje pojedinosti.
Digitalizacija na podeželju v Sloveniji Barbara Hauptman; Taja Ivanc; Matej Jelovčan ...
Dela (Univerza v Ljubljani. Oddelek za geografijo),
12/2023
60
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Digitalizacija podeželja temelji na vzpostavitvi digitalne infrastrukture in uporabi digitalnih orodij. V tem procesu obstajajo med podeželskimi območji pomembne razlike glede razvojnih korakov (npr. ...časovni, investicijski, prostorski vidik vzpostavitve digitalne infrastrukture in orodij) in se oblikujejo digitalni razkoraki (razlike v razpoložljivosti in dostopnosti digitalne infrastrukture, uporabi digitalnih orodij), kar smo preučevali na območju lokalne akcijske skupine (LAS) Od Pohorja do Bohorja. Za vpogled v pragmatični vidik neposrednega uporabnika digitalne infrastrukture in digitalnih orodij smo izvedli spletni anketi, v katerih se je izkazalo, da lokalni prebivalci digitalizacijo večinoma dojemajo pozitivno kot orodje pri vsakodnevnih opravilih, da pozitivno digitalizacijo dojemajo tudi osnovnošolci, pri čemer se zavedajo tudi negativnih plati. Prostorska analiza obstoječe digitalne infrastrukture je pokazala, da je le-ta v večini občin LAS Od Pohorja do Bohorja pomanjkljiva, redke investicije v digitalno infrastrukturo so pogosto omejene na središča občin. Ker je digitalizacija postala sestavni in nemalokrat tudi ključni del sodobnega življenja in dela, smo s pomočjo kritične samorefleksije intervjuvancev na preučevanem območju prepoznali, da ima vsak posameznik drugačno dojemanje, razumevanje in stopnjo uporabe digitalne infrastrukture in digitalnih orodij. Empirično-konceptualne ugotovitve fokusne skupine nakazujejo neučinkovitost državnih organov pri investicijah v digitalno opremljenost, premalo informacijskih vsebin v predmetniku osnovne šole ter veliko vlogo digitalne infrastrukture in digitalnih orodij pri delu in prostem času.
Cilj. Ciljevi rada jesu prikazati moguće postupke vrednovanja slikovnog sadržaja u novinama i razmotriti njegove načine opisa i preformatiranja u suvremenoj praksi baštinskih ustanova. Metodologija. ...Istraživanje je provedeno na uzorku Jastrebarskih novina (1964.– 1991.) i to kroz analizu povijesnog i suvremenog konteksta izlaženja i korištenja novina te kvantitativnu i kvalitativnu analizu sadržaja. Rezultati. Slikovni prilozi u novinama i elementi njihovog grafičkog oblikovanja sadržajno su važni i često su neodjeljivi od tekstualnih priloga. Društveno-politički kontekst i propagandni diskurs slikovnih priloga u Jastrebarskim novinama od manjeg je značaja u odnosu na njihovu važnost kao izvora za bolje razumijevanje povijesti zavičaja i lokalne svakodnevice. Prilikom preformatiranja novina u kojima su slikovni prilozi vrednovani kao značajni, potrebno je uzeti u obzir njihove vizualne elemente. Originalnost. Ovim radom potvrđena je nužnost vrednovanja pojedinačnog naslova novina u njihovom povijesnom i suvremenom kontekstu te iz aspekta slikovnog sadržaja. Također se preispituju odgovarajuće metode preformatiranja i zalaže se za induktivan i analitički pristup prilikom prenošenja svih oblika sadržaja na druge medije. Prema trenutnim spoznajama, ovaj rad prvi put donosi sadržajnu analizu slikovnih priloga utemeljenu u kontekstualnoj analizi lokalnih novina te prikazanu kroz prizmu politika vrednovanja i praksi preformatiranja slikovnog sadržaja.
ERP sustavi u malim poduzećima Varaždinske županije Keglević Kozjak, Suzana; Šestanj-Perić, Tanja; Peharda, Monika
Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin,
12/2021, Letnik:
32, Številka:
32
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj ovog rada bio je istražiti računovodstvene informacijske sustave u poslovanju malih
poduzeća te ispitati korištenje sveobuhvatnih rješenja kao što su Enterprise resource
planning (dalje: ERP) ...sustavi. Korištenje ERP sustava u Republici Hrvatskoj (dalje: RH)
znatno je ispod prosjeka EU-27 i daleko od postotka u kojem se ERP koristi u razvijenijim
zemljama EU, a koristi od kvalitetno implementiranog ERP sustava mogu biti značajne za
poduzeće. Te su nas činjenice potaknule na istraživanje korištenja ERP sustava u malim
poduzećima s područja Varaždinske županije. Istraživanje je pokazalo kako mala poduzeća
iz Varaždinske županije, koja je na visokom 4. mjestu po kriteriju razvijenosti županija
u RH, koriste ERP sustave u znatno većoj mjeri od prosjeka za sva poduzeća s više od 10
zaposlenih u RH, te da se u skladu s očekivanjima uglavnom radi o gotovim ERP rješenjima.
Većina ispitanika ulaže u taj segment zadovoljavajuće, ali ne planira buduće značajne
investicije. Budući da je na razini RH prema podacima Eurostata korištenje ERP sustava
znatno lošije nego u Varaždinskoj županiji, država bi ovdje mogla odigrati značajnu ulogu
kroz institucionalnu pomoć malim poduzećima u RH pri uvođenju ERP sustava, kao što je
slučaj u nekim tehnološki razvijenijim zemljama.
PDF
