V prvem delu se besedilo ukvarja z osnovnimi metodološkimi izhodišči diskurzivne analize in njeno uporabnostjo v urbanizmu. Ta metoda lahko pomaga pri razumevanju, zakaj v urbanizmu obstaja veliko ...ponavljajočih se komunikacijskih problemov, lahko pa pomaga celo pri razkrivanju interesnih struktur, ki pogosto niso dovolj transparentne. V drugem delu so predstavljeni in obravnavani različni teoretični diskurzivni tipi. Tretji del pa prinaša rezultate kvalitativne kontekstualne analize strokovnega diskurza v besedilih o ljubljanskem urbanizmu.
Rad analizira pretpostavke i polazišta na kojima se razvila hrvatska funkcionalna stilistika te propituje domete i opravdanost postojeće klasifikacije funkcionalnih stilova u kontekstu jezične i ...diskurzne suvremenosti. Pojam funkcionalnog stila, kako su ga od strukturalizma nadalje shvaćale domaća lingvistika i stilistika (Pranjić, Silić), sučeljava se s pojmom diskurza koji se od dvijestisućitih naovamo javlja u radovima diskurzno orijentiranih stilističara (Kovačević i Badurina, Katnić-Bakaršić). Teorijski i praktični okvir funkcionalne stilistike nadalje se suočava s potencijalom koji u to područje ubrizgavaju različiti kritički pristupi (kritička stilistika, pragmastilistika, feministička stilistika, kritička analiza diskurza) te se propituje u kojem bi smjeru trebalo krenuti p(r)oučavanje stilske kompetencije govornika hrvatskoga jezika.
Postokolonijalno čitanje Nazorove pripovijesti Veli Jože otkriva mjesta u tekstu u kojima se mogu iščitati elementi produkcije i reprodukcije, prezentacije i reprezentacije kolonijalnoga diskurza i ...rekonstitucija kolonijalnoga subjekta nasuprot dosadašnjim dominantnim interpretacijama teksta kao priče o narodnoj borbi, borbi protiv eksploatatora i o potrebi narodne sloge. Ta mjesta pozivaju na razradu i interpretaciju alatima postkolonijalne kritike pri čemu se pokazuje kako je Nazorova ambivalencija zapravo imanentan element postupku ispisivanja nacije. U tome smislu nakon provedene analize u radu se dolazi do zaključka kako je Veli Jože s pravom kanoniziran tekst koji proizvodi i oslanja se na snažne nacionalne predodžbe kroz koji se može na različitim razinama progovarati o moderni, neoromantizmu, mitologiji ili usmenoj književnosti. Međutim, istodobno ukazuje i na ambivalentnost, dvojakost, hibridnost, dijalogičnost i polilogičnost u procesima ispisivanja nacije. Zato se čini uputnim upravo tim kvalitetama teksta pristupati i postavljati ih u prvi plan radije nego Velog Jožu, a potom i Nazora i njegov opus, podvoditi kroz ideološki redukcionizam ili različita upisivanja ili prisvajanja značenja.
Spor med kontekstualisti in nekontekstualisti v nekaterih središčih univerzitetnega ukvarjanja s književnostjo nakazuje, da se v sodobnem metodološkem pluralizmu perpetuira antinomija med historizmom ...prvega in imanentizmom drugega vzorca vesedilnosti. Zdi se, da omogoča "obrobni" položaj slovenski literarni vedi odgovarjati na to zagato z vpeljevanjem teorije literarnega diskurza, teorije in zgodovine ustvarjalnega subjekta ali denomo intenzivnejše hermenevtične prakse. Na osnovi eksplicitnih navezav teh projektov na Bahtina članek pretresa aktualnost metode, s katero se je ruski mislec svojčas soočal s konstitutivno antinomijo med zunanjimi in notranjimi pristopi in tako prevpraševal sama izhodišča literarne vede.
Drawing upon the wider critical and discursive turn in the human sciences, Social Constructionism, Discourse and Realism explores comprehensively the many claims about what we can know of `reality′ ...in social constructionist and discursive research in psychology. Relativist versus realist tensions go to the heart of current theoretical and methodological issues, not only within psychology but across the social and human sciences. By mapping the connections between theory, method and politics in social research and placing these within the context of the broader social constructionist and discursive debates, the internationally renowned contributors offer the reader an invaluable survey of the debates.
Why is a raven like a writing-desk? The concept of similarity lies at the heart of this new book on contrastive analysis. Similarity judgements depend partly on properties of the objects being ...compared, and partly on what the person judging considers to be relevant to the assessment; similarity thus has both objective and subjective aspects. The author shows how contrastive analysis and translation theory make use of the concept in different ways, and explains how it relates to the problematic notions of equivalence and tertium comparationis. The book then develops a meaning-based contrastive methodology, and outlines one theory of semantic structure which can be used in this methodology. The approach is illustrated with four sample studies covering different kinds of phenomena in some European languages. The final part of the book proposes an extension of the theoretical framework to cover contrastive rhetoric: the aim is to suggest a unified approach linking aspects of semantics, pragmatics and rhetoric.Keywords: similarity, contrastive analysis, functional grammar, semantics, rhetoric, translation.
U radu se analizira koncept samopomoći kao kulturalni fenomen. On se proučava kroz knjige za samopomoć kao tekstove putem kojih se daju savjeti za gotovo sve aspekte života. S obzirom da se u 20. ...stoljeću zbiva hiperprodukcija i proliferacija diskurza samopomoći, ne samo kroz literaturu već i putem institucija, u radu se prate uvjeti koji su omogućili nastanak i razvoj jednog takvog specifičnog pogleda na život. Pokazuje se na koje načine je tradicija američkog protestantizma krajem 15. te u 16. i 17. stoljeću udarila temelje kulture samopomoći. Razmatra se u kojoj su mjeri rad, upornost i posvećenost Bogu korespondirali s nadolazećom etikom samopropitivanja i ustrajnosti. Kroz primjere se analiziraju načini na koje je institucionalizacija psihologijskog diskurza i kulturalnih praksi u 20. stoljeću sudjelovala u promociji popularne psihologije u svakodnevnom životu što je za posljedicu imalo uspostavu psihoterapijskog diskurza. Međutim, rad detektira paradoksalnost situacije, s jedne strane takve knjige se prodaju u vrlo velikom broju primjeraka, dok s druge strane ne postoji stručna analiza načina na koje knjige za samopomoć nalaze svoje mjesto u društvu oblikujući percepciju stvarnosti, te se ovim radom želi svratiti pozornost na taj sveprisutan kulturalni fenomen.
Kljub zelo razsežni viziji, na primer v Delorsovem poročilu iz leta 1996 Učenje: zaklad v sebi (Delors, 1996) in Fryerjevem poročilu Učenje za enaindvajseto stoletje (Fryer, 1997), so razprave o ...državljanstvu, ki diskretno obveščajo tudi politično sfero o vseživljenjskem učenju, zasnovane preozko in preveč poenostavljeno, da bi jim uspelo zaobjeti pojem aktivnega državljanstva. Ekonomija "thatcherizma" (zaradi katere še Marxa doživljamo pozitivno) ostaja v Veliki Britaniji nesporna- a tudi precej neopažena. Postala je nekakšna vodilna usmeritev v tem pogledu, da jo doživljamo kot izraz razumnosti oziroma zdravega razuma: delujemo znotraj "diskurzivnih plašnic" in se pri tem vse manj zavedamo, kako nam te zmanjšujejo sposobnost izražanja našega potenciala in odkrivanja možnosti pri delu. Končno smo pri tem, da previdno taktiziramo z lastnimi pogledi in stališči.
PDF
