Glavni je cilj rada istražiti utjecaj poučavanja utemeljenog na višeosjetilnosti i tehnikama okoline prilagođene radu mozga na tečnost čitanja i razumijevanje prilikom čitanja disleksičnih arapskih ...učenika četvrtih razreda osnovne škole. U istraživanju je sudjelovalo 38 učenika s disleksijom, podijeljenih u dvije skupine: jednu s 18 učenika u kojoj je provedena intervencija (eksperimentalna skupina) i jednu s 18 učenika u kojoj nije provedena intervencija (kontrolna skupina). Tečnost čitanja i razumijevanje prilikom čitanju u pred- i posttestiranjima mjereni su testom tečnosti čitanja i testom razumijevanja prilikom čitanja. Poučavanje je održano u eksperimentalnoj skupini – među učenicima s disleksijom – tijekom 70 sesija. Rezultati su pokazali statistički značajne razlike u posttestiranjima tečnosti čitanja i razumijevanja prilikom čitanja između kontrolne i eksperimentalne skupine, u korist eksperimentalne skupine, kao i statistički značajne razlike u rezultatima koje su učenici eksperimentalne skupine ostvarili na pred- i posttestiranjima, u korist posttestiranja tečnosti čitanja i razumijevanja prilikom čitanja. Rasprava nudi smjernice za buduća istraživanja intervencija na polju čitanja među učenicima s disleksijom.
Disleksija je, prema određenju Međunarodne udruge za disleksiju (International Dyslexia Association), specifična teškoća učenja neurobiološkog podrijetla, koju karakteriziraju teškoće točnog i(li) ...tečnog prepoznavanja riječi, teškoće pisanja i loše vještine dekodiranja. Prema hipotezi ortografske dubine (Katz i Frost, 1992), usvajanje čitanja i pisanja u nekim je ortografijama lakše i brže (Seymour i sur., 2003) pa se nameće pitanje utječe li to i na obilježja disleksije u različitim jezicima. Cilj je ovog rada dati pregled dijela istraživanja disleksije s obzirom na vrstu pisma i ortografsku transparentnost u alfabetskim jezicima. Također, s navedenim se istraživanjima uspoređuju neka istraživanja disleksije u hrvatskom jeziku, te se daje pregled obilježja disleksije u kineskom jeziku koji koristi logografsko pismo. Svrha je uspoređivanja disleksije u različitim jezicima bolje razumijevanje disleksije i njezinih univerzalnih obilježja, a posljedično bolje i preciznije prepoznavanje disleksije, te stvaranje uspješnih rehabilitacijskih metoda i tehnika.
V okviru mednarodnega projekta FORWARD je potekala slovenska raziskava o disleksiji odraslih v letih 2003-2005. Raziskava je hila osredotoèena na posebnosti ljudi z disleksijo. Posebna pozornost je ...bila posveèena odkrivanju prednosti in talentov ljudi z disleksijo. Raziskava naj bi pripomogla k temu, da se omili negativno obeležje disleksije v javnosti in ozavesti ljudi o prednostih in talentih ljudi z disleksijo. Ljudje jo na splošno poznajo kot skupek uènih težav pri šolarjih. Že pri otrocih si strokovnjaki za premagovanje težav in izpadlih možganskih funkcij ali sposobnosti prizadevajo razviti nadomestne (kompenzacijske) strategije. Uspeh vsake strategije se razlikuje od osebe do osebe. Zato je bil del raziskave usmerjen v introspekcijo in odkrivanje osebnih strategij. Veèina v raziskavo vkljuèenih oseb je laže govorila o svojih primanjkljajih kot o talentih. Iz podatkov smo izlušèili vrsto talentov in seznam najpogostejših težav. Raziskava je ponudila prve podatke o disleksiji med odraslimi, ker pa je talentov in strategij še veliko, smo se raziskovalci odloèili, da nadaljujemo z raziskovanjem.
Disleksija (diskalkulija) je posebno nevrolosko stanje. Vcasih je povezano z levicarstvom osebe. Pri ljudeh z disleksijo se pojavijo izpadi dolocenih sposobnosti in nekateri nadpovpreeni talenti. ...Ostale sposobnosti so lahko zelo ozke, npr. sposobnost poslusanja in razumevanja tega, kar oseba slisi, sposobnost govornega izrazanja, sposobnosti vizualne percepcije, sposobnost branja, sposobnost pisnega izrazanja, obcutek za kvantitativna razmerja (numericnost), smisel za red, prostorska orientacija, obvladovanje zaporedij ( abeceda, postevanka, dnevi v tednu, meseci), posluh itd. Ob vstopu v solo se pokazejo ucne težave. Ucenec se dolgo privaja branju, here z okenckom, izpusca crke, obraca crke (s, z, b, d) in stevilke, predvsem pa grdo pise in dela veliko napak. Vidna znacilnost so niZji dosezki od intelektualnih sposobnosti osebe, dokler ne razvije svojih posebnih strategij za branje, pisanje in premagovanje drugih primankljajev. Potem gre njegova pot strmo navzgor. Postane usoden poslovnez, politik, umetnik, znanstvenik ali kaj drug ega. Zivljenjske poti ljudi z disleksijo so navadno skrajne: ali zelo uspdne (ce se dokopljejo do svojih talentov) ali pa povsem neuspešne, ce podlezejo ucnim tezavam ze na zacetku solanja.
Unutar članka predstavljeni su učenici koji se tijekom osnovnoškolskog obrazovanja susreću sa teškoćama čitanja (tzv. disleksija) i pisanja (disgrafija). U nastavku opisuje se različite radne ...strategije i vježbe koje učenicima pomažu u poboljšanju svog čitanja i pisanja. One mogu pomoći i na ostalim područjima potrebnim za razvoj vještina čitanja i pisanja. Učenici njima postaju opušteniji i pouzdaniji u sebe.
Disleksiju definiramo kao specifičnu poteškoću u učenju čitanja i pisanja s posebnim naglaskom na poteškoće kodiranja i dekodiranja. U radu je riječ o poteškoćama koje učenici s disleksijom imaju pri ...učenju stranoga jezika. Navode se istraživanja koja su se bavila utjecajem materinskoga jezika na učenje stranoga jezika među učenicima s disleksijom te istraživanja o utjecaju ortografije na učenje stranoga jezika. Ortografska transparentnost odnosi se na predvidivost izgovora riječi s obzirom na njihov pisani oblik. Opisana je razlika između transparentne i netransparentne ortografije te utjecaj netransparentne ortografije na učenje stranoga jezika. Prijedlozi kako postupati s disleksičnom djecom navedeni su na kraju rada.
Čitanje je složena vještina koja se odvija specifičnim pokretima očiju - izmjenjivanjem fiksacija i sakada. Fiksacije se odnose na zadržavanje pogleda na točkama unutar teksta, a sakade su skokoviti ...pokreti između tih točaka. Omjer trajanja fiksacija i sakada daje informaciju o učinkovitosti, odnosno tečnosti čitanja. Kod osoba s disleksijom čitanje može biti otežano zbog više razloga, a teorija o vizualnim smetnjama pretpostavlja da utjecaj mogu imati određene karakteristike fontova. Ovim istraživanjem ispitano je postoji li doista utjecaj fonta na vještinu čitanja. Eye-tracking uređajem ispitani su brzina čitanja, broj fiksacija i broj regresijskih sakada, mjereni tijekom čitanja triju tekstova napisanih različitim fontovima (Times New Roman, Arial Italics i Dyslexie). Tekstovi su bili sadržajno različiti, ali maksimalno ujednačeni po općoj tematici, duljini i složenosti. Kako bi se izbjeglo letimično čitanje, ispitanici su na kraju čitanja ispunjavali kratki upitnik o sadržaju tekstova. Osim objektivnih mjera, za varijablu je uzeta i ispitanikova subjektivna ocjena fonta, odnosno procjena lakoće čitanja pojedinog fonta. Uzorak je činilo 8 osoba s disleksijom odrasle dobi. Efekt fonta ispitan je neparametrijskim Friedmanovim testom, a rezultati subjektivnog ocjenjivanja fonta analizirani su deskriptivno. Statistička analiza dobivenih podataka pokazala je kako na ispitanim mjerama nema značajnih razlika u čitanju između triju fontova. S obzirom na dobivene rezultate, zaključeno je da vrsta fonta nema značajan utjecaj na čitanje kod odraslih osoba s disleksijom.
Reading is a complex skill that consists of specific eye movements, called fixations and saccades, which are in constant interchange during reading. Fixations refer to the maintenance of the visual gaze on a single location within a text, while saccades are quick movements between two fixations. Comparing the durations of fixations and saccades can provide information about the effectiveness of reading. For individuals with dyslexia, reading can be difficult for a number of reasons. According to the theory of visual noise, one reason for these difficulties is certain characteristics of text fonts.
This study attempts to examine whether fonts have an impact on reading in people with dyslexia. An eye-tracking device was used to measure participants’ reading rate, number of fixations and regression saccades while reading three texts written in different fonts (Times New Roman, Arial Italic and Dyslexie). Texts were balanced to be almost identical in length, complexity and main topic, but were different in content. Superficial reading by participants was avoided by introducing a short questionnaire at the end of the reading task. Apart from the described objective measures, a subjective evaluation of fonts was also taken into account as a variable describing the individual impression of the impact that each font has on reading. The study included eight adults with dyslexia. Font effect was examined using the non-parametric Friedman test. The subjective evaluation scores of fonts were analyzed descriptively. Statistical analysis of the results demonstrated no significant difference among the three examined fonts. In consideration of these results, it is assumed that font type does not have a significant impact on reading efficacy in people with dyslexia.
UVOD: Prema dijagnostičkim kriterijima DSM V ( engl.
Diagnostics and Statistical Manual of Mental Disorders)
disleksija i disgrafi ja ubrajaju se u Skupinu neurorazvojnih
poremećaja. Na pojavu ...teškoća u čitanju i pisanju utječu
razni organski, psihički i socijalni čimbenici, te usporeno
sazrijevanje djeteta. Ovisno o stupnju poremećaja djeca
više vremena provode sjedeći i usvajajući vještine čitanja
i pisanja što posljedično dovodi do razvoja lošije posture.
CILJ ISTRAŽIVANJA je dokazati da djeca s neurorazvojnim
poremećajem imaju lošiju posturu od „zdrave“
djece.
MATERIJALI I METODE: Slučajnim odabirom u istraživanju
je sudjelovalo 44. djece u dobi od 10-13 godina. U
istraživanju je sudjelovalo 22 djece s neurorazvojnim poremećajem
i 22 „zdrave“ djece. Istraživanje je provedeno
u Udruzi „ADHD i ja“ (mjerena djeca s neurorazvojnim
poremećajem) i Osnovnoj školi Josip Zorić u Dugom Selu.
Metode korištene u istraživanju su: anamnestiči upitnik,
visak, pregled u anteriornom, posteriornom i bočnom
položaju, test pretklona.
REZULTATI: Od ukupno 22 djeca s neurorazvojnim
poremećajem, loša postura potvrđena je kod 6 dječaka i
samo 2 djevojčice, dok je u Osnovnoj školi od 22 djece lošu
posturu imalo 4 dječaka i 3 djevojčice. Značajna razlika u
lošoj posturi u ovom istraživanju vezana je za spol djeteta
, ali nema razlike u pojavnosti skolize kod ove dvije kategorije
djece.
RASPRAVA: Pretpostavka da postoji korelacija između
loše posture djece s neurorazvojnim poremećajem je
potvrđena ovisno o spolu ali ne i u ukupnoj pojavnosti u
odnosu na djecu bez neurorazvojnog poremećaja.
ZAKLJUČAK: Djeca s neurorazvojnim poremećaju imaju
jednaku mogućnost razvoja loše posture u odnosu na
djecu bez poremećaja.
Cilj je ovoga rada istražiti stavove učitelja o poučavanju učenika s disleksijom te utvrditi postoje li statistički značajne razlike u stavovima s obzirom na spol, radno mjesto, inicijalno ...obrazovanje i trajni profesionalni razvoj. U istraživanju su sudjelovala 233 osnovnoškolska učitelja. Koristila se Skala stavova učitelja prema poučavanju učenika s disleksijom trofaktorske strukture: (1) individualizirani postupci poučavanja; (2) prilagodba nastavnih materijala i postupaka vrednovanja i (3) podrška razrednim ozračjem i suradnjom. Učitelji imaju pozitivne stavove prema poučavanju učenika s disleksijom u svim trima dimenzijama. Pritom statistički značajno pozitivnije stavove imaju učitelji razredne nastave i oni koji su se usavršavali za rad s učenicima s teškoćama tijekom inicijalnoga i trajnoga profesionalnog razvoja, kao i samostalnim učenjem.
Zaključno, dobivene razlike u stavovima učitelja prema poučavanju učenika s disleksijom s obzirom na njihovu stručnu osposobljenost tijekom inicijalnoga i trajnoga profesionalnog razvoja ukazuju na nužnost sustavnije edukacije učitelja, osobito o načinima prilagodbe nastavnih materijala i postupaka vrednovanja, kako bi na svim razinama obrazovanja učenici s disleksijom dobili obrazovanje primjereno svojim sposobnostima i jakim stranama.
Disleksija je jedna od nekoliko specifičnih smetnji u učenju, vezana uz
čitanje i pisanje. Očituje se u vidu raznovrsnih problema jezične upotrebe, često uključujući, uz probleme čitanja, i ozbiljne ...probleme u stjecanju vještine pisanja, razumijevanju uputa i zadataka postavljenih riječima, ali i uz teškoće perceptivnog, jezičnog i pojmovnog razvoja. Do tih problema najvjerojatnije dolazi zbog poremećaja jezičnoga procesiranja, prije svega na razini fonemske diskriminacije.U mnogim primjerima djeca s disleksijom imaju dobre matematičke sposobnosti i dobar potencijal za razumijevanje matematičkih koncepata, no zbog nedostatne razvijenosti određenih mentalnih funkcija dolazi do poremećaja u procesima razumijevanja i pamćenja numeričkih simbola iskazanih riječima. Kako matematički zadaci podrazumijevaju razumijevanje uputa i zadataka postavljenih riječima, pretpostavlja se da će disleksija imati utjecaj i na uspjeh učenika u matematici, kako zbog slabog poznavanja matematičkog rječnika, tako i zbog manje učestalosti riječi koje se pojavljuju kao matematički termini (Paul isur., 2006; Posokhova, 2009). U ovom su radu prikazani rezultati istraživanja provedenog na 22 ispitanika ciljane i 22 ispitanika kontrolne skupine kako bi se utvrdili problemi u usvajanju gradiva iz hrvatskog jezika i matematike kod djece s disleksijom, te da bi se usporedbom njihova uspjeha u testovima znanja iz tih dvaju nastavnih predmeta s rezultatima kontrolne skupine provjerilo postoji li (i u čemu je) razlika u uspješnosti rješavanja zadataka unutar ciljane skupine s obzirom na spol. U svrhu provedbe ovoga istraživanja sastavljeni su ispitni materijali u skladu s nastavnim programom i gradivom za hrvatski jezik i matematiku u 3. razredu osnovne škole. Dobiveni rezultati pokazali su statistički značajne razlike između ciljane i kontrolne skupine učenika, kako s obzirom na vrstu nastavnog gradiva, tako i s obzirom na spol ispitanika.
PDF
