Disfunkcija spodnjih sečil je klinično pomembna, ker lahko povzroča okužbe sečil zaradi zastajanja urina v sečnem mehurju, negativno vpliva na delovanje ledvic in povzroča uhajanje urina s posledično ...pomembnim zmanjšanjem kakovosti otrokovega življena. Delovanje spodnjih sečil je tesno povezano z delovanjem črevesa, saj zaprtje pogosto sovpada z motnjami v delovanju spodnjih sečil. Čezmerna aktivnost detruzorja, benigna, a socialno škodljiva motnja, je glavni vzrok dnevnega uhajanja urina pri otrocih in jo moramo razlikovati od motenj, ki bolj ogrožajo zgornja sečila, kot je nevro-gena disfunkcija mehurja ali zapora sečnice. Disfunkcionalno uriniranje je posledica habitualnega krčenja mišic medeničnega dna med uriniranjem in je pogosto pri otrocih z nenevrogeno čezmerno aktivnostjo detruzorja. Vodi lahko v zastajanje urina po mikciji in okužbe sečil, v hujših primerih pa pomeni tveganje okvare zgornjih sečil, podobno kot nevrogena disfunkcija spodnjih sečil. Slednja je najpogosteje posledica spinalnega disrafizma in se klinično kaže z več podtipi glede na aktivnost sfinktra in detruzorja. Zelo pogosto povzroča ponavljajoče se okužbe sečil in zvišan tlak v mehurju, kar ogroža delovanje ledvic. Pri začetni obravnavi disfunkcije spodnjih sečil pri otrocih je bistven pripomoček dnevnik uriniranja.
Članek analizira jezikovni stil poročanja o največjem zunanjepolitičnem dogodku za Slovenijo: razglasitvi arbitražne odločbe. Namen članka je ugotoviti, koliko prostora so slovenski tiskani dnevniki ...namenili temu pojavu ter katere jezikovne izbire in načine upovedovanja so v svojih prispevkih uporabljali novinarji. Rezultati analize pokažejo, da (a) je arbitražna razsodba relativno kmalu po razglasitvi prešla iz prve na drugo ali tretjo stran časopisov; (b) da je bilo poročanje po razsodbi v veliki meri subjektivizirano, predvsem v Večeru in Dnevniku ter (c) da so se v večini medijev pojavljali tudi prispevki, ki so želeli delovati objektivno, zato so novinarji v njih mesto komentatorjev namenili gospodarstvenikom, politikom in mednarodnim pravnikom ter s tem tematiko izrazito objektivizirali. Nasploh avtorja zaključujeta, da so novinarji Dela najbolj skušali loviti ravnotežje med poročanjem in ustvarjanjem vtisa, medtem ko so novinarji Dnevnika in Večera k poročanju o arbitražni razsodbi pristopali veliko bolj subjektivizirano.
Tuberkuloza je bila velik zdravstveni problem u Splitu između dvaju
svjetskih ratova (1918–1941). U zdravstvenom prosvjećivanju, kao jednoj od
preventivnih metoda liječenja te opake bolesti na tragu ...Štamparovih
socijalno-medicinskih ideja, razbijanju predrasuda i senzibiliziranju javnosti
za suočavanje s posljedicama bolesti, važnu su ulogu imale znanstvene
publikacije, časopisi i lokalne novine. U radu se uspostavlja kontinuitet
stvaranja zabilježenoga javnoga znanja, s posebnim osvrtom na ulogu masovnih
medija:
Novoga doba,
važnoga političko-informativnoga dnevnika koji je
izlazio od 1918. do 22. travnja 1941., i
Jadranskoga dnevnika,
koji je izlazio
između 1934. i 1938. Oba su dnevnika uspješno obavljala društvenu funkciju
informiranja, oblikovanja javnoga mišljenja i širenja znanja, prenoseći svu
složenost i nužnost modernizacijskih praksi koje su mijenjale Split i činile ga
modernim gradom. Jedna od tih modernizacijskih praksi bila je i borba s
tuberkulozom kao ozbiljnim socijalno-medicinskim problemom.
Tuberculosis was a major health problem in Split between the two world
wars. Scientific publications, journals, and local newspapers played an
important role in health ducation as one of the preventive treatment methods of
this nefarious disease, which is based on Štampar’s sociomedical ideas, as well
as in shattering prejudices and raising popular awareness of how to face the
consequences of the disease. This paper establishes the existence of a
continuity in the creation of recorded public knowledge relevant to this topic,
with particular reference to the role of mass media such as
Novo doba
and
Jadranski dnevnik.
Novo doba
was a very important
political-informative weekly newspaper published from 1918 until 22 April 1941.
Jadranski dnevnik
was published from 1934 to 1938. Both papers successfully
performed their social function of providing information, shaping public
opinion, and spreading knowledge, transferring all the complexity and necessity
of modernisation practices that were changing Split and making it into a modern
city. Among these modernisation practices was the struggle against tuberculosis
as a serious socio-medical problem.
Pojedini poznavatelji prošlosti grada Senja znali su spomenuti da je u njihovu gradu nekada djelovala Učiteljska škola. Takve informacije uvijek su se dosad pripisivale vremenu rada i djelovanja ...glavnih i normalnih pučkih škola u 18. i 19. st. Međutim, tragom jednoga pisanog dokumenta u Senjskoj gimnaziji s početka pedesetih godina prošloga stoljeća, nailazi se na podatak da je u Senju školske godine 1950./1951. djelovao odjel Učiteljske škole. Taj je pokušaj osnivanja Učiteljske škole ostao u okvirima gdje je i započeo, bez uvjeta, opremljenosti i dostatne stručnosti, ali i nedovoljne želje za nastavkom školovanja samih polaznika. Iz svega se može zaključiti kako to nije bila škola za buduće učitelje u klasičnom smislu riječi.
Glavobolju i migrenu svakodnevno susrećemo u ordinaciji obiteljske medicine. Polovica pacijenata s glavoboljom i migrenom provodi samoliječenje, a ako tegobe postanu izraženije, javljaju se liječniku ...obiteljske medicine. Oko 10 % pacijenata završit će na specijalističkom pregledu, a 1 % zahtijevat će multidisciplinarni pristup. Iscrpna anamneza i klinički pregled dopunjen s dnevnikom glavobolja pomoći će određivanju vrste glavobolje i smjera liječenja.
Tuberculosis was a major health problem in Split between the two world wars. Scientific publications, journals, and local newspapers played an important role in health ducation as one of the ...preventive treatment methods of this nefarious disease, which is based on Štampar’s sociomedical ideas, as well as in shattering prejudices and raising popular awareness of how to face the consequences of the disease. This paper establishes the existence of a continuity in the creation of recorded public knowledge relevant to this topic, with particular reference to the role of mass media such as Novo doba and Jadranski dnevnik. Novo doba was a very important political-informative weekly newspaper published from 1918 until 22 April 1941. Jadranski dnevnik was published from 1934 to 1938. Both papers successfully performed their social function of providing information, shaping public opinion, and spreading knowledge, transferring all the complexity and necessity of modernisation practices that were changing Split and making it into a modern city. Among these modernisation practices was the struggle against tuberculosis as a serious socio-medical problem.
U razdoblju od 1990. do 1997. godine Petar Dabac će snimati fotografije i slagati ih u albume naziva Lieber Pero, stvarajući fotografski dnevnik, po mnogočemu jedinstven na hrvatskoj fotografskoj i ...umjetničkoj sceni. Ovu seriju fotografija Dabac je kao umjetnički rad prvi puta izložio 1993. godine, a u narednim godinama, u nekoliko navrata, promišljao je, odnosno mijenjao načine njezine izložbene prezentacije. U ovom se radu razmatra nastanak fotografskog dnevnika, odnosno specifično umjetničko postupanje s foto-materijalom u cilju isticanja višeslojnosti njegova značenja. Također, razmatraju se bitna svojstva dnevnika kao umjetničke forme: njegova procesualnost te isprepletenost privatnoga i javnoga, onog što pripada historiji i onog što pripada osobnom sjećanju.
Pozadina istraživanja. Upitnik o učestalosti konzumiranja hrane i pića važan je dijetetički alat koji se koristi za procjenu unosa hranjiva u epidemiološkim istraživanjima. Svrha je ovog istraživanja ...bila razviti i validirati upitnik za populaciju adolescenata od 12 do 18 godina starosti. Eksperimentalni pristup. Ovaj upitnik je razvijen prilagodbom prethodno validiranog prehrambenog upitnika za djecu odnosno adolescente, i to uključivanjem karakterističnih hrvatskih prehrambenih proizvoda. Konačna verzija upitnika obuhvaćala je 87 namirnica i jela. Kao referentna metoda upotrijebljena su dva trodnevna dnevnika prehrane, vođena u dva navrata s razmakom od mjesec dana. Upitnik je proveden pri kraju vođenja drugog dnevnika prehrane. Adolescenti su regrutirani iz nasumično izabranih osnovnih i srednjih škola iz urbanih i ruralnih dijelova Hrvatske. Upitnik je validiran na uzorku od 84 adolescenata (70,2 % ženskog spola). Unos hranjiva je utvrđen za svakog ispitanika zasebno iz podataka prikupljenih upitnikom i iz dnevnika prehrane. Za validaciju su korišteni Spearmanov koeficijent korelacije (r) i Bland-Altmanova metoda. Antropometrijske mjere određene su kod 78 adolescenata. Rezultati i zaključci. Srednja vrijednost unosa hranjiva određena upitnikom bila je veća od one određene iz dnevnika prehrane. Prosječni koeficijent korelacije za unose energije i hranjiva iznosio je 0,4. U prosjeku je 76,5 % adolescenata spadalo u istu ili susjednu kvartilu unosa hranjiva. Bland-Altmanovom analizom utvrđeno je dobro podudaranje između rezultata upitnika i podataka iz trodnevnog dnevnika prehrane za sva makrohranjiva i neka mikrohranjiva (natrij, fosfor, kalij, kalcij, magnezij i željezo). Ovaj upitnik je prikladan za određivanje unosa energije i hranjiva među adolescentima Novina i znanstveni doprinos. Ovo je prvi upitnik koji je razvijen za populaciju adolescenata u Hrvatskoj, te će se moći koristiti u budućim istraživanjima za procjenu unosa hranjiva u toj populaciji.
U ovom radu istražuje se postojanje karizmatskih obilježja kod Franje Tuđmana u razdoblju prije njegova dolaska na dužnosti predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i predsjednika Republike ...Hrvatske. Autor analizira Tuđmanove dnevničke zapise nastale tijekom njegova boravka u zatvoru od 1982. do 1984. ispitujući je li Tuđman u spomenutom razdoblju iskazivao konstitutivna obilježja karizme – uvjerenje o posjedovanju posebnog dara te življenje za svoju stvar i slijeđenja svog djela. Analizom dnevničkih zapisa također se nastoji ustanoviti je li Tuđman iskazivao i konstitutivna obilježja »čiste karizme« – vjerovanje u vlastitu misiju i usmjerenost vlastite misije na određenu skupinu ljudi. Provedena analiza pokazuje da je u razmatranom razdoblju Tuđman iskazivao karizmatska obilježja koja će biti važna pretpostavka razvoja njegova karizmatskog vodstva početkom 1990-ih.
PDF
