U članku se, temeljem arhivskih vrela, kritički opisuje život i djelovanje s. Pije Budrović (1882.-1965.), prve članice Kongregacije sestara dominikanki sv. Anđela čuvara iz Staroga Grada. ...Pridruživši se 1905. novoutemeljenoj Kongregaciji, prve godine redovničkoga života provela je u Šibeniku i Korčuli. Skrbila je za siromašne starce u domovima u Trogiru, Korčuli i Zagrebu, njegovala zarazne bolesnike u Splitu te upravljala samostanom sv. Martina u Splitu i filijalom u lječilištu za malaričnu i kahektičnu djecu na Čiovu. Od 1930. do 1939. bila je prva upraviteljica Doma za služavke u Splitu, pokazavši na toj službi osobitu majčinsku skrb za djevojke koje su u Splitu tražile zaposlenje kao služavke i za one prema kojima su njihovi poslodavci nepravedno postupali. Od 1946. živjela je u rodnom gradu i godinama radila na utemeljenju filijale u Starom Gradu, što se 1959. i dogodilo. Od 1921. do 1931. sudjelovala je u upravljanju Kongregacijom kao savjetnica u njezinu Vrhovnom vijeću.
U članku se na temelju arhivskih izvora i literature rekonstruira
povijest filijale sestara dominikanki na Čiovu od preuzimanja
brige za djecu u antimalaričnome lječilištu 1926., preko otpuštanja iz ...lječilišta 1946., do napuštanja Čiova 1953. Kritički se analizira njihov
rad, problemi s kojima su se suočavale zbog ekonomske krize tridesetih godina prošloga stoljeća, nerazumijevanja upravitelja
lječilišta Nikole Bogdanovića, Drugoga svjetskog rata te isključivosti
politike socijalističke Jugoslavije i neimaštine koja ih je pogodila.
Donose se podatci o sestrama koje su djelovale na Čiovu, s posebnim
osvrtom na s. Bogoljubu Stančić (sestra Domina), te popis svih starješica čiovske filijale.
U članku se na temelju izvorne arhivske građe i relevantne literature prikazuje lik i djelovanje dominikanke Imelde Jurić (1880.–1924.), prve vrhovne poglavarice Kongregacije Svetih anđela čuvara. ...Bila je među prvim sestrama koje su krajem 1902. iz Šibenika došle u Korčulu, gdje joj je 1905. povjerena služba prve priore samostana Svetih anđela čuvara. Tu je službu, kao i onu učiteljice novakinja, uz kratke prekide, obavljala gotovo do smrti. Obnašajući od 1908. do kraja života službu prve vrhovne poglavarice Kongregacije Svetih anđela čuvara, dala je snažan zamah razvoju odgojno-obrazovnog rada u Šibeniku i Korčuli te karitativne djelatnosti svoje redovničke zajednice među bolesnicima, siromasima i napuštenom djecom, posebno u doba Prvoga svjetskog rata.
Prikaz knjige Frane Prcele, O.P., Dolores Matić, O.P. (prir.),
Sto godina nije samo prošlost. Zbornik proslave 100. obljetnice Kongregacije sestara dominikanki svetih Anđela čuvara. Glas Koncila, ...Zagreb, 2007., 404 str.
U članku se na temelju objavljenih i neobjavljenih vrela prikazuje suradnja biskupa Josipa Jurja Strossmayera i dominikanca Anđela Marije Miškova. Govori se o počecima njihova dopisivanja, o njihovu ...prvom susretu u Rimu i o raznim oblicima suradnje koja se među njima razvila. Iznose se podaci o neuspjelim Strossmayerovim pokušajima da dovede dominikance u Đakovo, o pučkim misijama što ih je Miškov sa subraćom održavao u Biskupiji bosansko-đakovačkoj i srijemskoj, o ideji južnoslavenskoga jedinstva koju su Strossmayer i Miškov zastupali, o Strossmayerovoj financijskoj podršci utemeljenju Kongregacije sv. Anđela čuvara sestara dominikanki i gradnji njihova samostana u Korčuli, te o nekim drugim manjim oblicima suradnje. Na koncu se prikazuju Miškovljevi postupci prigodom Strossmayerove smrti. Budući da je Miškov slabo poznat široj hrvatskoj javnosti, na početku članka donosi se kratak prikaz njegova lika i djela.
Prikaz knjige Katarine Maglice: Zašto redovnica? Razmišljanja o posvećenom životu u svjetlu dominikanske karizme, Glas Koncila, Zagreb, 2007., str. 225.
