Izhajajoč iz teorije jezikovnega prilagajanja so v prispevku predstavljene najpomembnejše subjektivne in objektivne sociolingvistične spremenljivke (stališče do jezika, jezikovna raba), ki vplivajo ...na strategije jezikovnega prilagajanja na stičnih območjih v Sloveniji (narodno mešanih območjih).
U kojoj mjeri dobro osmišljeno zakonodavstvo i politika, niski pragovi za priznavanje jezika i institucionalno uspostavljeni mehanizam usmjeren na promicanje i zaštitu jezičnih prava doprinose ...integraciji manjina u postkonfliktnim društvima? Jezik je osnovni element kulturnog identiteta, koji grupama i pojedincima omogućuje slobodno izražavanje, stjecanje punog pristupa javnim službama i ravnopravno sudjelovanje u javnom životu. Mnogo je dimenzija unutar kojih se jezik proučava u odnosu na integraciju, a ostvarivanje ovog temeljnog prava može se mjeriti u različitim područjima, poput obrazovanja, političkog sudjelovanja, zaštite kulturnog identiteta i pristupa uslugama itd. Sva su ta područja podjednako važna i treba ih uzeti u obzir pri izradi nacionalnog političkog okvira. U ovom članku objašnjava se pravni i politički okvir uspostavljen na Kosovu nakon 2000. godine, prikazuje primjena odredbi jezičnih prava na središnjoj i lokalnoj razini, obrazlažu koncepti službenih jezika i jezika u službenoj uporabi te pragovi koji se primjenjuju za priznavanje jezika. Pored toga, objašnjavaju se institucionalni mehanizmi namijenjeni zaštiti i promicanju jezičnih prava na Kosovu. Ova politika institucionalnog dizajna i mehanizmi koji su stvoreni na Kosovu jedinstveni su, kako na Balkanu, tako i općenito. Konačno, zaključit ću procjenom jesu li primijenjeni zakonski i politički standardi pridonijeli integraciji manjina u javni život Kosova i njihove dugotrajne učinke u osiguravanju stabilnosti i sprječavanju napetosti između različitih manjina.
DVOJEZIČNO OBRAZOVANJE GLUHE DJECE Bradarić-Jončić, Sandra; Kolarić, Bojana
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja,
01/2012, Letnik:
48, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
This paper considers theoretical, as well as some practical aspects of bilingual education of deaf children: the main research results in the area of bilingualism in hearing people (definitions and ...types of bilingualism, language development in bilingual children, advantages of bilingualism), the onset of the idea of sign bilingualism, the application of bilingual models to sign bilingualism, differences between bilingualism of hearing and deaf children, cultural aspects of sign bilingualism, principles of bilingual education of deaf children, as well as itspractical aspects during the preschool and school period.
Morfološko nazadovanje česta je tema u istraživanjima o dvojezičnosti i jezičnom nazadovanju. Brojna
istraživanja potvrdila su da nazadovanje slabi gramatičku koherenciju u umu govornika i da ...jednojezična
kontrolna skupina obično nadmašuje one ispitanike koji pokazuju znakove nazadovanja u zadacima
prosudbe gramatičke prihvatljivosti.Međutim, pitanje je u kojoj mjeri izvanjezične varijable mogu opravdati
tu razliku. Ovaj se rad usredotočuje na slabljenje J1 Rusa koji žive u Mađarskoj, s fokusom na prosudbu
gramatičke prihvatljivosti. Svi sudionici (N = 50) proveli su više od sedam godina u Mađarskoj, a njihova dob
se kreće od 22 do 72 godine. Glavni cilj istraživanja bio je istražiti stupanj utjecaja izvanjezičnih varijabli,
kao što su dob, izbor jezika, kontakt i stav, učestalost upotrebe, duljina boravka, interakcija s J1 pojedinaca
na njihovu gramatičku prosudbu. Osmišljen je zadatak o tvorbi budućeg vremena kako bi se dobili podaci
o morfološkom nazadovanju. Rezultati bitno doprinose razumijevanju o tome kako se jezična proizvodnja
osoba koje pokazuju znakove nazadovanja razlikuje od proizvodnje jednojezičnih govornika, kao i glavnih
čimbenika koji doprinose jezičnom nazadovanju. Rezultati ovog istraživanja odgovaraju prethodno
provedenima jer imigrantska skupina ispitanika jest podbacila u odnosu na kontrolnu. Međutim, ovo
istraživanje nije uspostavilo poveznicu između izvanjezičnih varijabli i morfološkog nazadovanja u J1.
Delo z naslovom Bilingvizem v antični družbi je nastalo kot rezultat konference o dvojezičnosti, ki so jo leta 1998 pripravili na University of Reading.
Glede na čas, trajanje in vzroke preseljevanj so Slovence v Nemčiji poimenovali emigrant, zdomec, izseljenec, diaspora, v Nemčiji Gastarbeiter. Za Slovence, ki so po letu 1962 začasno prihajali v ...Nemčijo iz ekonomskih razlogov, se je uveljavil izraz zdomci. Kljub prvotno drugačnim načrtom se zdomci niso za stalno vračali in v novejših poročilih pogosto beremo tudi o izseljencih v Nemčiji. Čeprav je izraz zdomec v preteklosti pomenil »delavce na začasnem delu v tujini«, je raba upravičena tudi danes. V medijih izraz označuje tiste Slovence v tujini, ki ob večjih praznikih obiskujejo Slovenijo in se po tem ločijo od »pravih« izseljencev. Položaj in vlogo slovenščine je zaradi vedno spreminjajočih se političnih in gospodarskih okoliščin težko opisati. Opis povojnih selitev in življenja v Nemčiji ter Jugoslaviji pokaže, da moramo današnje jezikovno znanje in vzorce govornega vedenja gledati kot nezaključen proces, ki so ga v preteklosti zaznamovale politične spremembe, gospodarske krize, negativni odnos do dvojezičnosti, strah pred prisilnim odhodom iz Nemčije, integracija v nemško družbo in osamosvojitev Slovenije, v prihodnosti pa ga bo zaznamovalo članstvo Slovenije v Evropski uniji, gospodarski položaj v obeh državah in sposobnost izkoristiti nove okoliščine sebi v prid.
Poleg slovenščine ima na narodnostno mešanem območju Slovenske Istre status uradnega jezika tudi italijanščina kot jezik avtohtone italijanske manjšine. Raven dvojezičnosti med tamkajšnjimi ...prebivalci je razmeroma visoka. V prispevku opazujemo, kakšna je podrobnejša struktura sporazumevalne zmožnosti opazovanih govorcev slovenske narodnosti, ki jo sestavljata sporazumevalna zmožnost v prvem, slovenskem, in drugem, italijanskem, jeziku. Zanima nas, kakšno je ramerje med samooceno te zmožnosti in testno performanco, pa tudi, kakšno vlogo igra interferenca med obema jezikoma. Zanimiva je tudi ugotovitev, da sta sporazumevalna zmožnost v slovenskem in italijanskem jeziku medsebojno premosorazmerno povezani.
U ovome se radu, na primjeru dvojezičnih osoba koje koriste hrvatski kao prvi i njemački kao drugi jezik, istražuje na koji su način leksičke jedinice dvojezične osobe pohranjene u njezinoj memoriji, ...odnosno u njezinu mentalnom leksikonu. Pokušalo se otkriti posjeduje li svaki jezik vlastitu memorijsku pohranu ili oba jezika dijele isti reprezentacijski sustav. U radu se uspoređuju rezultati ispitanika s visokom razinom kompetencije u njemačkom jeziku s rezultatima ispitanika s niskom razinom kompetencije u njemačkom jeziku. Eksperiment opisan u ovom radu proveden je prema smjernicama iz istraživanja Kroll i Dufoura (1995), kojime se pokušala dokazati tvrdnja da dvojezični govornici s niskom razinom kompetencije u
drugom jeziku imaju ograničen pristup konceptu te da se njihovo ponašanje razlikuje od ponašanja dvojezičnih govornika s visokom razinom kompetencije u drugom jeziku. Ista tvrdnja će se pokušati dokazati i u ovom istraživanju, ali na primjeru drugih dvaju jezika
(umjesto engleskog kao prvog i francuskog kao drugog jezika, ovo istraživanje provodi se na primjeru hrvatskog kao prvog i njemačkog kao drugog jezika). Za potrebe istraživanja korišten je E-Prime program 2.0 (Psychology Software Tools, Pittsburgh). U ovome radu opisano istraživanje polazi od hipoteze da je dvojezični leksikon pohranjen u dvama memorijskim sistemima sve dok govornik ima nisku razinu kompetencije u drugom jeziku. Stoga se očekuje da će govornik u potrazi za riječi u drugom jeziku pristupati konceptima preko mentalnog leksikona prvog jezika. Porastom jezične kompetencije u drugom jeziku kod govornika očekuje se da će pristupati konceptima izravno, a ne preko prvog jezika. Istraživanje bi trebalo biti doprinos za bolje razumijevanje funkcioniranja
reprezentacijskog sustava kod dvojezičnih osoba kojima je hrvatski jezik prvi, a njemački drugi jezik. Rezultati istraživanja potvrđuju da se dvojezični govornici hrvatskog i njemačkog, s niskom razinom kompetencije u drugom (njemačkom) jeziku, primarno služe prevoditeljskom strategijom, a prilikom porasta kompetencije u drugom jeziku, oslanjaju se na svoju "slabiju" konceptualnu vezu između hrvatskog i njemačkog jezika. Za dvojezične govornike s visokom razinom kompetencije u drugom (njemačkom) jeziku dokazano je da mogu konceptualno posredovati između dvaju jezika.
Članek na primeru dvojezične pesnice Luize Pesjak problematizira pristop tradicionalne, nacionalno in lingvistično orientirane literarne zgodovine, ki je kot kultura naroda in literatura postala ...prostor konstituiranja narodne identitete, a pri tem večkrat pozabila na procese v književnosti, ki so bili kompleksnejši. Temu sledi umestitev dela nemškega književnega opusa Luize Pesjak v okvir slovenske literarne zgodovine kot komplementarnega pola njenega slovenskega pisanja. Umestitev je prestop v tradicionalni vedi prevladujočega jezikovnega kriterija in naglasitev književnih procesov, ki niso bili vedno nacionalno "čisti". Analiza in interpretacija pesmi opozarja na nekaj najbolj izstopajočih vsebinskih, motivno-tematskih in formalno-stilnih potez ter jim odmerja mesto v literarnem življenju.
Zbog visoke varijabilnosti unutar dvojezične populacije, poznavanje jezične dominantnosti ključno je i u istraživanjima i za prikladnu jezičnu procjenu. U istraživanjima je takvo poznavanje ključno ...radi usporedbe ispitanika koji formiraju ujednačenu skupinu, ili radi njihova promatranja s obzirom na jezičnu dominantnost. Za valjanu jezičnu procjenu važno je moći ispitati jezične vještine dvojezične djece te odrediti dominantni jezik. Djeca koja su od najranije dobi izložena dvama jezicima, mogu pokazivati kašnjenja u jezicima koje paralelno usvajaju. Neka djeca ne pokazuju gotovo nikakve razlike u razinama jezičnog znanja, a neka pokazuju značajnije teškoće. Bez spoznaje o jezičnim znanjima u drugom jeziku nemoguće je odrediti jesu li ti rezultati posljedica lošijeg znanja jednog jezika ili općenitih teškoća u jezičnom razvoju. To dovodi do teškoća i u dvojezičnim područjima u Hrvatskoj, kao što su dvojezična područja u Rijeci i Istri, gdje se govore hrvatski i talijanski jezik. Brojni su načini na koje se pokušavalo odrediti jezičnu dominantnost dvojezičnih govornika, ali ne i jedinstvena općeprihvaćena procedura. U ovom istraživanju temeljni kriterij je razlika u standardnim rezultatima hrvatske i talijanske inačice testa TROG. Ispitano je 56 sudionika koji pohađaju vrtićke skupine s programom na talijanskom jeziku, a prepoznati su kao kandidati za ujednačenu dvojezičnost (procjena odgojitelja). Primjenom odabranog kriterija, oko 70 % djece svrstano je u skupinu ujednačenih dvojezičnih govornika, a nisu se pokazale razlike između sudionika iz Rijeke i Poreča i okolice.
PDF
