Usvajanje dvaju jezika u ranoj dobi utječe na lingvističko i nelingvističko funkcioniranje. Djeca koja usvajaju dva jezika od rođenja pokazuju slične uzorke usvajanja jezika (morfosintaktične ...strukture, prve riječi) kao i jednojezična djeca, međutim, postoje i neki vidovi jezičnog usvajanja koji su specifični za dvojezičnost. Osim sposobnosti da komuniciraju na dvama jezicima, dvojezična djeca pokazuju bolju kognitivnu fleksibilnost, metalingvističku svijest i kreativnost u upotrebi jezika. U nekim fazama jezičnog usvajanja njihova je jezik sličan jeziku djece s posebnim jezičnim teškoćama (PJT) pa je važno razlučiti razvojne obrasce ovih dvaju skupina i istražiti sličnosti u njihovom usvajanju jezika. Novija istraživanja sugeriraju da su najistaknutije razlike između ovih dvaju skupina brzina usvajanja ispravnih jezičnih struktura i kreativnost u jezičnoj upotrebi.
Uski obalni dio slovenskoga dijela Istre dvojezična je regija u kojoj koegzistiraju talijanski i slovenski jezik i kultura. U obalnom području talijanski i slovenski jezik su službeni jezici i ...koriste se u službene svrhe. Učenici uče oba jezika u školi i mogu se upisati u osnovnu ili srednju školu (u dobi od šest godina, u trajanju od 12 ili 13 godina) s talijanskim ili slovenskim jezikom nastave. U obama bi slučajevima, barem teoretski, trebali biti dvojezični pojedinci nakon završetka školovanja. U radu se obrađuje pitanje dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre i pritom se ukazuje na mogućnosti revitalizacije postojećeg položaja talijanskog jezika, posebice među učenicima. U radu je prikazan položaj dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre s naglaskom na osamdesete godine 20. stoljeća, kada je položaj talijanskog bio drukčiji i bolji u odnosu na danas (Kompara 2014). Predstavljamo i trenutni položaj talijanskog jezika, promatran iz perspektive nastavnika i učenika osnovnih i srednjih škola. U radu su predstavljeni i rezultati državne mature iz talijanskog jezika jer su rezultati iz godine u godinu sve slabiji (RIC 2017). U radu se predlažu moguće ideje za revitalizaciju talijanskog jezika u dvojezičnim područjima slovenskog dijela Istre, s naglaskom uglavnom na specifična područja revitalizacije, od osnovne škole do srednje škole. Proces revitalizacije orijentiran je na jačanje položaja Talijana u slovenskom društvu, uspostavljanje dobrih odnosa s talijanskom manjinom u Sloveniji i promicanje usvajanja talijanskog jezika. U radu su predstavljene opće ideje za promicanje i očuvanje dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre.
Rad se bavi mjerenjem lateralizacije jezičnih funkcija dihotičkim
slušanjem na primjeru hrvatskog i portugalskog jezika kod višejezičnih govornika kojima je materinski jezik hrvatski. Dan je kratki ...pregled definicija dvojezičnosti i višejezičnosti od Bloomfielda do današnjih dana. Lateralizacija mozgovnih funkcija promatra se kao jedno od četiriju načela organizacije mozga te se navode čimbenici koji utječu na lateralizaciju kod jednojezičnih i višejezičnih govornika. Rad se temelji na hipotezama da će zadaci na materinskom jeziku biti uspješnije riješeni od zadataka na stranom jeziku te da će indeks lateralizacije, kao mjera iskazivanja lateralizacije u dihotičkom slušanju, biti pozitivnog predznaka i za materinski i za strani jezik. To znači da će u obama jezicima aktivnost lijeve hemisfere biti veća u odnosu na aktivnost desne hemisfere, ali se očekuje da će vrijednosti indeksa biti više za materinski jezik. Dobiveni rezultati prate trendove novijih istraživanja u kojima se uglavnom male razlike u aktivaciji hemisfera tumače kao neupitna potreba suradnje dviju hemisfera u govorno-jezičnom funkcioniranju.
Polazeći od prikaza postojećih modela dvojezičnoga obrazovanja u svijetu, u ovome su radu prikazani rezultati istraživanja usporedbe poznavanja temeljnih odrednica interkulturalizma, stupnja ...zanimanja za teme iz područja interkulturalizma te mišljenja o njihovu uvođenju u pojedine nastavne predmete u osnovnoj i srednjoj školi između učenika polaznika dvojezičnih gimnazijskih programa i učenika polaznika redovitih gimnazija u Republici Hrvatskoj. Prema rezultatima dobivenim na uzorku od 630 učenika može se reći kako postoji statistički značajna razlika u poznavanju temeljnih odrednica interkulturalizma i to u korist učenika polaznika dvojezičnih gimnazijskih programa, što potvrđuje dosadašnja promišljanja kako se takvim obrazovanjem, uz višejezičnu kompetenciju, promiče i razvija i interkulturalna kompetencija. Rezultati ispitivanja osobnoga zanimanja učenika za interkulturalnu tematiku upućuju na činjenicu da učenici obaju uzoraka iskazuju zanimanje za interkulturalno učenje.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Engleski je jezik lingua franca današnjice te glavni jezik međunarodne komunikacije. Iako se u Hrvatskoj tradicionalno uči kao strani jezik, istraživanja pokazuju da engleski jezik postaje dijelom ...druš-
tvene, ali i individualne dvojezičnosti. To predstavlja jedinstvenu priliku za istraživanje povezanosti
između jezične uporabe, jezičnog znanja i leksičkog pristupa. Glavni je cilj ovog istraživanja istražiti
leksički pristup u hrvatsko–engleskih dvojezičnih govornika. Istraživanje je podijeljeno u dva dijela:
u prvom se dijelu ispitivala izloženost engleskom jeziku, njegova uporaba i razina jezičnog znanja,
dok je u eksperimentalnom dijelu metoda pripremljenosti kombinirana sa zadatkom leksičke odluke. Eksperiment je uključivao uvjete asocijativno–semantičke povezanosti, prijevodne istovrijednosti i oba jezična smjera. U ispitivanju su sudjelovala 93 ispitanika podijeljena u tri skupine na temelju
rezultata prvog dijela istraživanja. Rezultati su pokazali da postojanje asocijativne i semantičke veze
među riječima značajno ubrzava prepoznavanje riječi. Vrijeme reakcije kraće je u smjeru J1 – J2, dok
se razina jezičnog znanja nije pokazala značajnom. Rezultati su sagledani u kontekstu Revidiranog
hijerarhijskog modela te Dvojezičnog interaktivnog aktivacijskog modela +.
Ovaj rad bavi se proučavanjem jezičnih dodira u hrvatsko-engleskoj dvojezičnoj govornoj zajednici u Kanadi. Osnovni cilj rada je bolje razumijevanje poznavanja i upotrebe hrvatskog jezika te stavova ...o hrvatskom jeziku kod druge generacije nasljednih govornika. Kanada je multikulturalna država na službenoj razini, a uloge hrvatskog i engleskog jezika jasno su odijeljene te postoji izražena neravnoteža u položaju dvaju jezika i u njihovoj upotrebi. Dok je engleski dominantan ili većinski jezik (jedan od dvaju službenih jezika Kanade), hrvatski je nasljedni ili manjinski jezik. Premda postoje mnoge studije o različitim nasljednim jezicima, o hrvatskom kao nasljednom jeziku u Kanadi malo se zna zbog čega je nužno pobliže ispitati razvoj hrvatskoga kao nasljednog jezika i opisati jezične prakse. Podatci na kojima se temelji ova studija potječu iz dvaju izvora: popisa stanovništva Kanade i sociolingvističkog istraživanja upitnikom u hrvatskoj zajednici na širem području grada Toronta. Kako bi se opisale jezične prakse u zajednici i stvorio lingvistički profil nasljednoga govornika hrvatskoga, studija se usredotočuje na sljedeće teme: stjecanje jezičnih vještina na engleskom i hrvatskom, upotreba dvaju jezika u svakodnevnom životu, učenje nasljednog jezika i stavove o očuvanju nasljednog jezika.
U radu se daje opći pregled istraživanja o problemima dvojezičnosti koje provode istraživači u Jugoslaviji. Autorica se ograničila na prikaz radova koji se bave fenomenom dvojezičnosti u naroda i ...narodnosti u Jugoslaviji te pripadnicima nacionalnih manjina u susjednim državama kao i u migranata jugoslavenskog podrijetla koji su privremeno ili stalno zaposleni u inozemstvu.
Nakon pokušaja razgraničenja polja istraživanja od gledišta pojedinačnih znanstvenih disciplina i s obzirom na interdisciplinarni znanstveni pristup, autorica daje kratku povijest istraživanja dvojezičnosti s opisom osnovnih motiva koji su potaknuli znanstveni interes i rad na tom području.
S obzirom na predmet istraživanja koji je u središtu zanimanja istraživača radovi su grupirani u tri kategorije: 1) istraživanja o društveno uvjetovanim promjenama u strukturi jezika u kontaktu; 2) istraživanja o kognitivnim, osobnim i govornim karakteristikama dvojezičnog govornika; 3) istraživanja koja ispituju korelaciju između dvojezičnosti i socijalne strukture pojedinih etničkih skupina te dinamiku dvojezične interakcije u višejezičnim društvima.
U najširem smislu, rad se bavi problematikom utjecaja drugoga jezika na prvi koji
se manifestiraju u obliku konceptualnoga prijenosa tj. prijenosa koji je semantički
i pragmatički uvjetovan. Razmatra ...se teza da dvojezični govornici rabe svoj prvi
jezik drukčije od jednojezičnih govornika. U tome svjetlu, daje se pregled relevantnih
pojmova iz područja psiholingvistike te se iznose rezultati relevantnih istraživanja.
Središnji dio rada zauzima opis konstrukta konceptualna tečnost te se
izlaže način njezina mjerenja na primjeru tekstne analize. Manje prostora zauzima
i operacionalizacija produktivnosti i leksičke raznolikosti kojima se također može
dokazati nastanak konceptualnog prijenosa. Ukazuje se i na problematiku odabira
ispitanika te se iznose smjernice za buduća istraživanja u tome smjeru.
Tema ovog rada zasniva se na autoričinoj doktorskoj disertaciji Slavenski i norveški jezik i kulture u doticaju: utjecaj norveškog jezika i kulture na mlade imigrante iz bivše Jugoslavije. ...Disertacija je podijeljena na dva dijela: I. dio – Kulture u doticaju i II. dio – Jezici u doticaju, te završni dio koji rezimira prethodna dva dajući ocjenu i razmišljanja o jeziku i kulturi. Oba dijela (I. – analiza studentskog društveno-kulturnog okvira i II. – lingvistička analiza) prikaz su čimbenika za koje se pretpostavlja da utječu na prvi jezik (L1) studenata iz bivše Jugoslavije te kulturni razvoj, očuvanje kulture, čimbenici koji se mogu povezati s obiteljskom sredinom i podrijetlom, norveškim jezikom (L2) i utjecajem okruženja. Može se zaključiti da studenti slabije govore materinski jezik (promatran kao jezična kompetencija), ali ga nisu zaboravili. Isto tako može se doći do zaključka da studenti koji dobro znaju materinski jezik jesu oni koji sebe označavaju kao dvojezične a tako ih određuju i njihovi profesori. U disertaciji je izrečena tvrdnja da je moguće da se imigrantska djeca identificiraju s dvjema kulturama kao nužnost (funkcionalna realnost) u odnosu na svoj bikulturalni i bilingvalni stil života. Analiza studentskih stavova, društvene interakcije i njihovo mišljenje o norveškom društvu pokazuju da se djeca imigranata iz bivše Jugoslavije nalaze u procesu razvoja identiteta s dvjema različitim varijantama identiteta koji se zasnivaju na identifikaciji s njihovom etničkom kulturom i identifikaciji s norveškom kulturom. Bikulturalni identitet studenata tu se smatra posljedicom uzajamnih i djelatnih kulturnih procesa čiji su temelj kulturni elementi koje su stekli iz dviju kultura i dvaju jezika a u svom društvenom ponašanju koriste ih i naizmjence i kao alternativu.
Ovaj rad bavi se primjerima engleskih transfera u govoru 100 hrvatskih iseljenika druge
generacije. Prijelazi s jednog jezika na drugi učestala su pojava u hrvatskom govoru ove skupine
australskih ...Hrvata tako da se može zaključiti da je došlo do određene habitualizacije u usmenoj
komunikaciji ovih govornika gdje i jedan i drugi jezik mogu davati lekseme, a samo jedan jezik
sintaktičku strukturu. Unatoč njihovoj velikoj učestalosti u svakodnevnome hrvatskom govoru
ovih ispitanika prijelazi na engleski jezik ipak mogu imati određeno konverzacijsko značenje,
odn. funkciju. U žarištu su one teorije koje daju objašnjenja na ove tri pojave: na prvi pogled
’nesvjesno’ prebacivanje zbog engleskog transfera koji onda povlači za sobom i cijeli prijelaz
na engleski (psiholingvističke motivacije putem engleskog ’okidača’, odn. ’triggera’); ’svjesno’
prebacivanje zbog očigledne nemogućnosti da se određena poruka prenese na hrvatskome;
primjenjivanje teorije o apsolutnoj i relativnoj markiranosti dvojezičnog teksta u komunikaciji s
drugim sugovornikom ovisno o odnosu prema njemu.
Rad primjenjuje i modele i putem njih objašnjava osobine određenih tekstova, odn. podataka
i daje usporedbu o primjenjivanju takvih modela u ovome velikom korpusu od 100 snimljenih
razgovora. Dok su psiholingvističke i metalingvističke motivacije prilično rijetke, primjenjivanje
modela speech accommodation theory (Giles & Brown) pokazuje da i u komunikacijskim
interakcijama s pripadnicima iste etničke i jezične skupine prijelazi između jezika mogu se
objasniti na osnovi međuindividualnih razlika. Primjenjivanje markedness modela (Myers–
Scotton) ne pokazuje bitne razlike između govornika na osnovi stupnja bliskosti prema autoru
što možda potvrđuje tezu o općoj nemarkiranosti prelaženja između jezika kao normalnome
jezičnom fenomenu među ovim australskim Hrvatima.
PDF
