Cilj je ovoga rada dvostruk. Prvi je cilj opisati obilježja kućnoga okružja za razvoj pismenosti
(KORP) talijansko-hrvatskih dvojezičnih obitelji, a drugi istražiti odnos KORP-a i vještine
...pripovijedanja dvojezične djece. U istraživanju je sudjelovalo 20 dvojezične predškolske djece
s potvrđenim dominantnim znanjem hrvatskoga jezika. Vještina pripovijedanja ispitanika
procijenjena je za oba jezika na razini makrostrukture i mikrostrukture. Podatci su
prikupljeni pripovjednim elicitirajućem materijalom MAIN (Gagarina i sur., 2012) prilagođenim
za hrvatski (Hržica i Kuvač Kraljević, 2019) i talijanski jezik (Levorato i Roch, 2019), dok su
podatci o KORP-u prikupljeni upitnikom. Rezultati upućuju da aktivnosti KORP-a, čitanje
knjiga i pričanje priča djeci, nemaju isti status unutar KORP-a s obzirom na jezik. Nadalje,
provedeno je istraživanje dovelo do dvije spoznaje. Prvo, aktivnosti KORP-a na dominantno
me jeziku podupiru pripovjedne vještine na dominantnome jeziku djeteta, dok aktivnosti na
nedominantnom jeziku nemaju utjecaja na nedominantni jezik. Drugo, različite aktivnosti
roditelja povezane su s različitim ishodima za dijete: često je čitanje knjiga pozitivno povezano
s obilježjima mikrostrukture djetetova pripovijedanja, a rano uvođenje pričanja priča
djetetu povezano je s makrostrukturom djetetova pripovijedanja.
Pričujoči članek predstavi diahroni pregled didaktičnih pristopov, ki so se uveljavljali pri poučevanju tujih in drugih jezikov v svetu do danes. Njegov namen je preveriti njihovo rabo pri ...glotodidaktiki italijanščine kot drugega jezika na narodno mešanem območju slovenske Istre. Po primerjavi z učnim načrtom avtorica umesti vidnejše pristope v sodobno pedagoško prakso in jih na konkretnih primerih lastne pedagoške prakse preuči ter poda smernice uporabe v prvem in drugem vzgojno-izobraževalnem obdobju osnovnih šol.
V prispevku predstavljam teoretska in metodološka izhodišča za izdelavo portala SMeJse (Slovenščina kot manjšinski jezik), ob tem pa se obsežneje zaustavljam ob analizi položaja, stanja in statusa ...slovenskega jezika v Italiji, nekaterih specifičnih jezikovnih pojavih, metodoloških izzivih in socioloških okvirih.Pojmi, kot so zvrstnost jezika, norma, prvi/materni oz. tuji jezik, manjšina, diglosija in številni drugi izgubljajo namreč pomen, ki so ga imeli v epistemologijah 20. stoletja, in pridobivajo nove konotacije. Do teh ključnih premikov pri obravnavi jezikovnih pojavov in načrtovanju jezikovnih politik prihaja zaradi novih družbenih kontekstov ob prehodu iz 20. v 21. stoletje. Na percepcije in reprezentacije jezika, ki močno pogojujejo njegovo usvajanje, rabo in tudi uradni položaj – pa tudi znanstveno obravnavo – namreč vplivajo nekateri »zunanji« dejavniki. Med temi gre izpostaviti razvoj in dostopnost novih tehnologij, evropsko politiko na področju manjšinskih jezikov in večjezičnosti nasploh, ekonomsko krizo in njene posledice ter migracijske tokove. Pojmovanje »manjšine« in »manjšinskosti« je tudi na področju jezika in jezikoslovja dobilo nove in drugačne razsežnosti.Na podlagi teh ugotovitev sta Slovenski raziskovalni inštitut (SLORI) in Dijaški dom S. Kosovela v Trstu izdelala spletno platformo SMeJse (www.smejse.it) kot zbirališče novih in že obstoječih orodij, gradiv in informacij za razvoj jezikovnih veščin in spretnosti v slovenskem jeziku. Namen platforme je spodbujanje različnih rab živega slovenskega jezika na območju italijansko-slovenskega jezikovnega stikanja, predvsem v Italiji – s ciljem, da se zagotovi visoka sporazumevalna zmožnost v vseh zvrsteh in različicah slovenskega jezika, uravnotežena dvojezičnost in razvoj tudi lokalnih idiomov, a znotraj slovenskega jezikovnega kontinuuma.
Until recently, the history of debates about language and thought has been a history of thinking of language in the singular. The purpose of this volume is to reverse this trend and to begin ...unlocking the mysteries surrounding thinking and speaking in bi- and multilingual speakers.
Prispevek se ukvarja z razvojem pismenosti v materinščini v primerih, ko materni jezik ni uradni jezik okolja, temveč manjšinski jezik. Analiza se osredotoča predvsem na primer Slovencev v Italiji. ...Postavlja se hipoteza, da so pripadniki manjšine, posebej tisti, ki so dokončali šolo z manjšinskim učnim jezikom, usvojili določen jezikovni standard in stopnjo funkcionalne pismenosti v obeh jezikih, manjšinskem in večinskem. Vendar omejene možnosti rabe slovenščine v javnosti in skromna raba slovenščine na delovnem mestu močno omejujejo rabo in razvoj funkcionalne pismenosti v slovenskem jeziku v prid večinskemu italijanskemu jeziku.
Službena dvojezičnost u Istarskoj županiji Lalli Paćelat, Ivana; Brkić Bakarić, Marija; Matticchio, Isabella
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
2020, Letnik:
46, Številka:
2
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Službena dvojezičnost pretpostavlja svakodnevno stvaranje usporednih tekstova u dvojezičnim područjima. Slučaj je takav i u Istarskoj županiji, u kojoj se tekstovi obično sastavljaju na hrvatskome, a ...zatim se prevode na talijanski jezik. zbog činjenice da je riječ o službenim tekstovima i zbog konteksta uporabe talijanskoga jezika vrlo je važno imati precizno i ujednačeno nazivlje te razvijene jezične tehnologije koje bi omogućile brže i kvalitetnije prevođenje u dvojezičnim institucijama u Istarskoj županiji. Ciljevi su ovoga rada: (1) prikazati ostvarivanje ravnopravne službene uporabe talijanskoga kao manjinskoga jezika u Istarskoj županiji (1a) analizom prevedenih sadržaja na službenim mrežnim stranicama službeno dvojezičnih gradova i općina i (1b) prikazom dosadašnje prakse prevođenja te (2) ukazati na važnost i nužnost razvoja jezičnih tehnologija (2a) prikazom trendova u razvoju jezičnih tehnologija u sličnim dvojezičnim i višejezičnim institucijama, (2b) prikazom pripreme usporednoga korpusa administrativnih tekstova Istarske županije i (2c) analizom postojećega nazivlja provedenom na priređenome korpusu.
Rezultati analize dostupnosti dvojezičnih sadržaja na mrežnim stranicama te analize nazivlja provedene na usporednome korpusu pokazali su da je nužno razviti i upotrebljavati prevoditeljske alate i jezične izvore prilagođene talijanskomu kao manjinskomu jeziku kako bi se olakšalo i ubrzalo prevođenje, a time i omogućilo uspješnije ostvarivanje ravnopravne uporabe talijanskoga kao manjinskoga jezika.
Official bilingualism assumes the daily creation of parallel texts in bilingual areas. this is also the case in Istria County, where texts are usually written in Croatian and then translated into Italian. Given the official nature of texts and the context of the Italian language usage, it is extremely important to have a precise and uniform terminology, as well as well-developed language technologies, which would allow a faster and more accurate translation processes in bilingual institutions of Croatia. the aims of this paper are (1) to investigate the equal use of both Croatian and Italian as a minority language in the Istrian County through (1a) an analysis of the translated content on the official websites of the officially bilingual cities and municipalities and through (1b) an overview of current translation practices, and (2) to highlight the importance and necessity of the development of language technology through (2a) the presentation of trends in the development of language technology in similar bilingual and multilingual institutions, (2b) the presentation of the parallel corpus compiled from administrative texts of the Istrian County and (2c) the analysis of existing terminology conducted on the compiled corpus. the analysis of the availability of bilingual content on websites and the terminology extracted from the compiled parallel corpus indicates the need to develop and use translation tools and linguistic resources tailored to the Italian language as a minority language, in order to facilitate and accelerate the translation activity, thus allowing a more efficient use of Italian as a minority language.
Namen članka je ponuditi vpogled v koncept večjezičnosti, prikazati dinamike, ki so pomembne za razumevanje večjezičnosti, in preučiti dejavnike, ki oblikujejo večjezične posameznike in družbo. Po ...začetni opredelitvi večjezičnosti kot individualnega in družbenega fenomena so v nadaljevanju predstavljeni različni dejavniki, ki vplivajo na večjezični razvoj posameznika. Pri tem sledi avtorica logiki koncentričnih krogov – posameznik, družina, družba/okolje, izobraževalne institucije – in življenjskim obdobjem – zgodnje otroštvo, obdobje šolanja, odraslost. Razumevanje dejavnikov in dinamik je ključna premisa za spoštovanje večjezičnosti in razvijanje medkulturnih kompetenc. Današnja družba je potencialno večjezična, vprašanje pa je, ali bomo znali ta potencial razviti in ovrednotiti. Zato je zavedanje specifičnih okoliščin in dinamik, ki spodbujajo oziroma zavirajo večjezični razvoj posameznikov in družbe, odločilnega pomena.
Motivacija za ovaj rad proizlazi iz spoznaje da je sve veći broj ljudi dvojezičan i da dvojezični govornici funkcioniraju drugačije od jednojezičnih. Takva saznanja zahtijevaju i od istraživača ...različitih struka da dvojezičnost uzmu u obzir kao jednu od varijabli u svojim istraživanjima, čak i kada dvojezičnost nije glavni predmet istraživanja. U posljednjih je 30-ak godina zabilježen značajan porast broja radova na temu dvojezičnosti, posebno onih vezanih za organizaciju mentalnog rječnika, tj. leksikona. U ovom se radu daje pregled najčešće korištenih istraživačkih paradigmi s njihovim prednostima i nedostacima, kao i nalaza iz tog područja. Rad je koncipiran u tri glavna dijela. U prvom će dijelu biti kratko definirani glavni pojmovi vezani uz istraživanje dvojezičnosti te će biti prikazana najvažnija istraživačka pitanja koja se vežu uz to područje istraživanja. U drugom će se dijelu rada prikazati najvažnije metode kojima se pokušava odgovoriti na istraživačka pitanja te će se napraviti evaluaciju metoda, odnosno dat će se odgovor na pitanje u kojoj mjeri pojedine metode mogu odgovoriti na postavljene probleme. Također, u nastavku će biti dane preporuke koje metode koristiti za koje istraživačke probleme. Treći se dio rada odnosi na ključne metodološke faktore o kojima istraživač mora voditi računa prilikom koncipiranja istraživanja i konstrukcije istraživačkog nacrta. Također, dane su preporuke kako kontrolirati te faktore ili ako ih nije moguće kontrolirati, kako umanjiti njihov učinak na zavisnu varijablu.
U ovom je istraživanju analizirana uloga pismenosti na prvom (J1) i drugom (J2) jeziku u ovladavanju trećim (J3) jezikom kod dvojezičnih ispitanica koje su usvajale relativne rečenice na engleskom ...jeziku. Pritom se koristio korelacijski nacrt istraživanja u kojem je sudjelovalo 100 učenica srednje škole, odabranih iz dvaju obrazovnih područja u Tabrizu (grad u Iranu u kojem se govori azerski jezik). Od instrumenata su se koristili: test engleskog jezika (eng. The Oxford Solutions Placement Test), upitnik i dva testa za provjeru znanja o sintaktičkim strukturama. Statističke su analize otkrile da: (1) ne postoji značajna korelacija između razine pismenosti na prvom jeziku kod dvojezičnih učenica i njihova usvajanja relativnih rečenica na engleskom kao trećem jeziku; (2) postoji značajna korelacija između razine pismenosti na drugom jeziku kod dvojezičnih učenica i njihova usvajanja relativnih rečenica na engleskom kao trećem jeziku.
Globalizacija i sve učestalije migracije u posljednjih nekoliko desetljeća pridonijeli su rastu specifične kliničke populacije unutar logopedije. Riječ je o dvojezičnim korisnicima logopedskih usluga ...koji su, zbog svojih specifičnosti, izazov kliničarima u procjeni, planiranju terapije i savjetovanju obitelji dvojezičnih govornika. Cilj je ove teme bolji uvid u logopedski rad, u kontekstu dvojezičnosti i jezičnih teškoća u Republici Hrvatskoj. Zanimalo nas je kolika je zastupljenost dvojezičnih govornika s kojima se logopedi u svom radu susreću, koje tehnike i mjere logopedi upotrebljavaju pri procjeni jezičnoga statusa dvojezičnih govornika, te koje su potrebe vezane za unapređenje logopedskoga rada u kontekstu dvojezičnosti. Elektroničkim upitnikom prikupljeni su odgovori stotinu logopeda iz Republike Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazuju da je rad u kontekstu dvojezičnosti vrlo aktualan. Unatoč učestalosti susreta s dvojezičnim govornicima, vrlo nizak postotak sudionika izvještava o stjecanju znanja o važnim temama za rad u kontekstu dvojezičnosti - poput znanja o sredstvima za procjenu dvojezičnih govornika ili znanja o ulozi prevoditelja. To se odrazilo i na praksu logopeda: vrlo nizak postotak logopeda potvrđuje praksu procjene obaju jezika dvojezičnih govornika, kao i pomoć prevoditelja. Najčešće primjenjivane mjere procjene kombinacija su formalnih i neformalnih mjera, te standardizirana procjena hrvatskog jezika. Rezultati ovog istraživanja uvid su u potrebe za unapređenje obrazovanja logopeda, što je preduvjet planiranja intervencije osnaživanja struke za rad u kontekstu dvojezičnosti.
The globalization process and mobility in the last few decades have contributed to the significant increase in bilingual speakers who pose clinical challenges to speech-language pathologists (SLPs) in assessment and therapy planning, as well as parental counseling. The aim of this study was to gain a better insight into the work of speech-language pathologists in Croatia in the context of bilingualism and language impairments. We were interested in finding out how substantial is the issue of bilingualism in SLPs practice, what assessment techniques and measures SLPs use the most while assessing their bilingual clients and what needs are related to the improvement of SLPs work in the context of bilingualism. Responses of hundred Croatian SLPs have been gathered via online questionnaire. Results indicated that the work in the context of bilingualism is relevant. Despite the frequency of bilingual clients in their caseloads, a very low percentage of respondents report being well-informed about important issues related to bilingualism in speech-language pathology practices, such as the choice of adequate assessment measures or knowledge about how to use an interpretor. Consequently, very few respondents confirmed the practice of assessing both bilingual client's languages and the use of interpreters. The most commonly used assessment measures include the combination of formal and informal measures and a standardized assessment of Croatian language. Results obtained in this study provide some insight into the need of improving SLPs formal education and lifelong learning in order to assure adequate intervention planning and therapy practice in the context of bilingualism.
PDF
