U uvodnim napomenama autor donosi razloge zbog kojih se Crkva, odnosno kršćanska duhovnost koju on u najširem smislu poistovjećuje s kršćanskom kulturom, mora trajno nalaziti u krizi, jer to ...proizlazi iz same naravi Crkve i njezina poslanja. Autor potom donosi kratak prikaz razvoja krize duhovnosti na Zapadu, zaključujući kako je nastupilo vrijeme neopoganstva u obliku kozmičkog panteizma, odnosno ekologije kao nove religije suvremenog zapadnog čovjeka. Neopoganstvo ulazi u zakonodavstvo te postaje prisutno u svim sferama zapadnoga društvenog života. Autor potom navodi i opisuje neke od značajki društva u kojem je iznova zavladalo poganstvo: individualizam, relativizam, ekologizam, moralna i duhovna dezorijentacija, strah od smrti, profit iznad svega itd. U zadnjem dijelu članka autor izlaže odgovore koje su na postojeću krizu ponudili neki teolozi (J. B. Metz i J. Ratzinger) te potom navodi kako u praksi postoje tri odgovora koje kršćanstvo nudi na aktualnu krizu: bijeg, borba, suradnja. Autor potom nudi i četvrti mogući odgovor: obraćenje i povratak Isusu Kristu i jasnoći njegove poruke, odnosno poziv da se u središte kršćanstva i poruke koju ono nudi svijetu iznova stavi Boga.
In the opening remarks, the author outlines the reasons why the Church, that is, Christian spirituality, which he identifies with Christian culture in the broadest sense, must be permanently in crisis, as it stems from the very nature of the Church and her mission. The author then provides a brief account of the development of the crisis of spirituality in the West, concluding that the time of neo-paganism in the form of cosmic pantheism, i.e., ecology as the new religion of modern Western man, has come. Neopaganism has entered legislation and has become present in all spheres of Western social life. The author proceeds to describe some of the features of a society in which paganism reigns again: individualism, relativism, environmentalism, moral and spiritual disorientation, fear of death, profit above all, etc. In the last part of the article, the author presents the answers offered by some theologians to the existing crisis (J. B. Metz and J. Ratzinger) and then argues that in practice there are three answers that Christianity offers to the current crisis: escape, fight, cooperation. The author offers a fourth possible answer: conversion and return to Jesus Christ and the clarity of his message, that is, a call to once again place God at the centre of Christianity and the message it offers to the world.
Mikoriza predstavlja simbiozu između gljive i biljke pri čemu gljiva od biljke dobiva organske tvari sintetizirane putem fotosinteze, a biljka uz pomoć hifa gljiva lakše absorbira vodu i hraniva. ...Primjena mikorize u poljoprivredi ima brojne prednosti – omogućava uzgoj bilja u tlima nepovoljnih karakteristika, poboljšava ishranu bilja, mineralizaciju organske tvari, efikasnije iskorištavanje fosfora i dušika, povećava otpornost kultura na stres presadnje, suše i soli, teške metale u tlu i patogene te povećava prinos i kvalitetu. Primjena mikorize u ekološkom uzgoju je sve više zastupljena u praksi, osobito u proizvodnji plodovitog povrća, u maslinarstvu i vinogradarstvu. Arbuskularno-mikorizne gljive za koje se smatra da mogu zamijeniti gnojiva i biocide koji nisu dopušteni u ekološkim sustavima proizvodnje imaju veliku mogućnost primjene u ekološkoj poljoprivredi. Osim što se upotrebom gljiva kao biofertilizatora postiže održavanje ili poboljšavanje plodnosti tla, promiče se ekološka proizvodnja hrane koja predstavlja cjeloviti sustavan pristup poljoprivredi, koji potiče kontinuirane inovacije na gospodarstvima, a u svrhu okolišnog, društvenog i ekonomskog boljitka. Primjena mikoriznih gljiva u svim segmentima ekološke proizvodnje ima veliki potencijal u budućnosti u Republici Hrvatskoj i u svijetu.
Mycorrhiza represents a symbiosis beetwen the fungus and the plant whereby the fungus recieves organic matter synthesised through photosynthesis from the plant, and the plant, through the fungus hyphae easily absorbs water and inacessible nutrients. The use of mycorrhiza in agriculture has many advantages: it facilitates the cultivation of plants in the case of unsuitable soil, it improves plant nutrition and mineralization of organic matter. It also improves the utilization of phosphorus and nitrogen, resistance of crops to transplant, drought and salt stress, heavy metals and pathogens in soil and, finally it increases yield and quality of the crops . The application of mycorrhiza in organic farming is increasingly in today's practice, especially in the production of fruit vegetables, olive growing and viticulture. Arbuscularmycorrhizal fungi, that are believed to be able to replace fertilizers and biocides which are not allowed in organic systems, have a great potential for application in organic farming. In addition to maintaining or improving soil fertility by using mushrooms as a biofertilizer, using mycorrhiza in organic food production is promoted, together with a comprehensive systematic approach to agriculture, which encourages continuous innovation on farms, for the purpose of environmental, social and economic well-being. The application of mycorrhiza in all directions of organic production has great potential in the future in the Republic of Croatia and worldwide.
Danas su suvremene prometnice jedne od najvećih zagađivača čovjekova okoliša. Zagađenje bukom utječe i na zdravlje, što se manifestira fizičkim, fiziološkim i psihološkim učincima. Buka u gradskim ...sredinama nepovoljno utječe i na pojedine populacije gradskih životinja, prije svega ptica. U ovom radu se daje pregled stručne i znanstvene problematike koja je vezana za interakcije buke i gradskog zelenila s posebnim osvrtom na bioraznolikost. Veći naglasak je stavljen na problematiku primjene voćnih i ukrasnih vrsta na javnim gradskim zelenim površinama u cilju očuvanja ptičje raznolikosti. U cilju smanjenja buke od prometa najčešće se koriste različite zvučne barijere, a u zadnje vrijeme su u uporabi i zelene vertikalne zvučne barijere. One ujedno smanjuju buku i služe za smanjenje zagađenja zraka. Gradsko zelenilo ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje i smanjenje buke. Vertikalni vrtovi također daju određeni nivo zvučne izolacije i akumulacije zvuka. Tako je npr. poznato da biljni pokrovi učinkovitije ublažuju zvukove viših frekvencija u odnosu na niže. Potom krovni vrtovi osim toplinske izolacije smanjuju intenzitet buke, a neke zemlje su ih zakonski uvjetovale. Postoje i određene specifičnosti biljnih vrsta na učinak smanjenja buke. Uz navedeno bitno je istaknuti da postoji niz načina sadnje odgovarajućeg bilja u cilju smanjenja buke, a još k tome ako je i autohtono utječemo i na očuvanje bioraznolikosti. Odabir prikladnih biljnih vrsta je jako važan za život ptica u gradu. U radu se prema primjeni bilja u prostoru navode specifične vrste prikladne za ptice. U provedbi očuvanja bioraznolikosti je vrlo važno informirati i educirati građane o predmetnoj problematici.
Today, modern roads are one of the biggest polluters in environment. Noise pollution affects human health manifesting itself in physical, physiological and psychological effects. In urban areas noise adversely affects populations of urban animals, primarily birds. This paper provides an overview of professional and scientific issues related to the interaction of noise and urban greenery with special reference to biodiversity. Greater emphasis is placed in using fruity and ornamental species in public city green areas in order to preserve bird diversity. In order to reduce noise from traffic, various sound barriers are built, and recently, green vertical sound barriers have also been in use. Green vertical sound barriers reduce noise and air pollution. City greenery has a number of positive effects on health and reducing noise. Vertical gardens also give a certain level of sound insulation and accumulation sound. For example, plant covers are known to mitigate higher frequency sounds more effectively. compared to lower. Roof gardens, in addition to thermal insulation, reduce noise intensity. There are also certain specifics that plant species have that has effect of reducing noise. It is important to note that there are a number of ways to plant suitable plants in order to reduce noise, and even if they are autonomus, we also affect the preservation of biodiversity. Choosing suitable plant species is very important for the life of birds in the city. in this paper specific species suitable for birds are listed. it is very important to inform and educate citizens about the issue of implementation biodiversity conservation.
Knjiga Postanka ističe da je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku i povjerio mu brigu za svijet da nastavi njegovo djelo stvaranja. Međutim, grijehom je čovjek iznevjerio povjerenu mu zadaću i u svojoj ...oholosti narušio svoj odnos prema Bogu, bližnjemu i prirodi. Paradoksalno je da je čovjek tim činom zapravo ponajviše naštetio samom sebi jer grijeh u sebi uvijek ima razarajuću snagu i po naravi narušava cjelokupne čovjekove odnose. Polazeći od antropologije grijeha, a u svjetlu enciklike Laudato si', u ovom radu želimo pobliže prikazati konkretne grijehe i njihove razorne posljedice. One se očituju u grešnim postupcima prema Bogu, bližnjemu i prirodi, a očituju se, prije svega, kao ekocid, kulturocid, grijeh protiv pravednosti i međugeneracijske solidarnosti, odnosno, općenito kao grijeh protiv ljudske ekologije koji je izravno usmjeren protiv dostojanstva ljudske osobe. Grijesi protiv prirode nisu, naime, ništa manje teški od grijeha protiv Boga i čovjeka. Naprotiv, čine jednu nerazdvojnu cjelinu te se u zadnjem djelu rada posebno ističe važnost ekološkog obraćenja, budući da ga papa Franjo predlaže kao jedini put izlaska iz nastale krize i put kojim se čovjek može izliječiti od slijepe oholosti te na taj način ponovno preuzeti odgovornost za svijet koji mu je Bog povjerio na čuvanje.
The book of Genesis points out that God created man in his own image and entrusted him with the care of the world to continue his work of creation. However, through sin, man failed the task entrusted to him and in his haughtiness infringed his relationship with God, his neighbour and nature. It is paradoxical that by this act, man actually harmed himself the most, because sin always has a destructive force in it and by its very nature destroys all of man's relationships. Starting from the anthropology of sin, and in the light of the encyclical Laudato Si', in this paper we want to take a closer look at concrete sins and their devastating consequences. They are manifested in sinful actions towards God, neighbour and nature, and they are manifested, first of all, as ecocide, culturocide, a sin against justice and intergenerational solidarity, or, in general, as a sin against human ecology that is directly aimed at the dignity of the human person. Sins against nature are no less serious than sins against God and man. On the contrary, they form an inseparable entirety, and in the last part of the paper, the importance of ecological conversion is especially pointed out, since Pope Francis proposes it as the only way out of the present crisis and the way by which man can be cured of blind arrogance and in this way take responsibility for the world again which God entrusted to his care.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Humana ekologija dio je ekologije koji je nastao u prošlom stoljeću a bavi se proučavanjem odnosa između čovjeka i njegove okoline. Ona je sastavni dio ekologije, a povezana je uz tzv. ekološko ...pitanje iz druge polovice XIX. stoljeća kada je znanost otkrila da zemlja i sve žive vrste na njoj tvore jedinstveni sustav i da utječu jedne na druge preko svojih međusobnih odnosa. Kada su započeli prigovori kršćanstvu da je odgovorno za nastanak ekološke krize i za uništavanje prirode svojim biblijskim stavom o Božjem opunomoćenju za zahvate u prirodi, nastala je i nova grana teologije nazvana ekoteologijom. U krilu katoličke teologije nju su posebno razvijali rimski biskupi (pape), a njezin je vrhunac enciklika pape Franje Laudato si’ koja je preuzela i razvila viziju integralne franjevačke teologije.
Human ecology is a part of ecology that emerged in the last century and deals with the study of the relationship between man and his environment. It is an integral part of ecology, and is associated with the so-called ecological issue from the second half of the 19th century when science discovered that the earth and all living species on it form a unique system and that they influence each other through their interrelationships. When reproaches began to Christianity that it was to blame for the ecological crisis and the destruction of nature with its biblical view of God's authority for interventions in nature, a new branch of theology called ecotheology emerged. In the bosom of Catholic theology, it was especially developed by the Roman bishops (popes), and its culmination is the encyclical of Pope Francis "Laudato si" which took over and developed the vision of integral Franciscan theology.
U radu je naveden pregled kemijskih promjena tijekom procesa toplinske obrade drva te njihova utjecaja na okoliš. Zbog svojih fizikalnih i tehnoloških svojstava drvo je jedan od najčešće ...upotrebljavanih građevnih materijala. Njegova se svojstva poboljšavaju raznovrsnim postupcima, a toplinska je obrada drva zbog njezine ekološke prihvatljivosti jedna od najzastupljenijih metoda obrade. Pri toplinskoj obradi drva dolazi do promjena u staničnim stijenkama drva i do razgradnje njegovih glavnih gradivnih komponenata (celuloza, hemiceluloze i lignin) i ekstraktivnih tvari. Hemiceluloze se kao najnestabilnije komponenete razgrađuju prve, zatim slijedi razgradnja celuloze te, na kraju, lignina. Razgradnja rezultira promjenom kemijskog sastava drva i kemijskim reakcijama promjene boje, što je tehnološki problem jer se pri preradi drva teži tome da boja bude što ujednačenija. Stoga se ujednačavanje boje i željeni ton nastoje postići procesom parenja i pregrijavanja drva. Najvažniji činitelj koji uzrokuje sve promjene jest temperatura obrade drva. Zbog vrlo česte primjene toplinske obrade drva nametnula se potreba za istraživanjem ekoloških posljedica tog postupka, pri čemu se istražuje i utjecaj nusprodukata i vrsta spojeva koji se oslobađaju za vrijeme tog procesa, kao i toksičnost oslobođenih spojeva.
Rad obrađuje neke od glavnih teorijskih i metodoloških strategija koje sociolozi koriste za bolje razumijevanje odnosa između ljudi i njihova prirodnoga svijeta, prepoznajući važne ekološke značajke ...suvremenih nacija i njihova utjecaja na globalne klimatske promjene. Iznoseći trenutne sociološke spoznaje i mogućnosti za buduća istraživanja društvenih uzroka globalnih klimatskih promjena, svakako treba razmotriti encikliku pape Franje Laudato Si’ – o brizi za naš zajednički dom i globalne klimatske promjene u okviru socijalnih teorija kroz šire područje sociologije koja uključuje mikro i makro osnove socijalne nejednakosti, istraživanje populacije te modele globalizacije. U središtu enciklike Laudato Si’ pronalazimo veliko razumijevanje za čovječanstvo, za pojam općeg dobra i prirode, gdje papa Franjo, uvodeći pojam »cjelovite ekologije«, tumači čovjekovu prirodu koja proizlazi od Stvoritelja te je okružena darovima stvaranja. Sukladno tomu, sve se više prepoznaje potreba za boljim uključivanjem društvenih znanosti u istraživanja klimatskih promjena u skladu s cjelovitom ekologijom enciklike Laudato Si’.
Iako pravoslavna teologija ima dugu i bogatu tradiciju, u njezinoj daljoj povijesti nije zabilježen značajniji interes za ekološku problematiku. Naime ekološku zauzetost nalazimo u promišljanjima ...nekolicine pravoslavnih filozofa i teologa tek posljednjih nekoliko desetljeća. Njihova nastojanja temelje se na teologiji stvaranja, asketskoj praksi i bogatoj istočnoj liturgiji. U pravoslavnoj teologiji posebno mjesto zauzima Ioannis Zizioulas, dok je nemali doprinos i Amvrosija Ermakova te Elizabeth Theokritoff i drugih. Ipak, zamah u širenju ekološko-teološkoga horizonta radi suzbijanja daljnjih ekoloških ugroza i problema dogodio se, u novije vrijeme, i zbog dijaloške otvorenosti ekumenskoga patrijarha Bartolomeja i pape Franje, koji su u ekologiji prepoznali velik izazov za ekumenizam.
Although Orthodox theology has a long and rich tradition, there has been no significant interest in environmental issues recorded in its long history. Namely, it is only in the last few decades that we find environmental preoccupation in the reflections of several Orthodox philosophers and theologians. Their efforts are based on the theology of creation, the ascetic practice, and rich Eastern liturgy. Most notable in Orthodox theology is Ioannis Zizioulas, while significant contributions were also made by Amvrosij Ermakov and Elizabeth Theokritoff, and others. However, there has been a new momentum in expanding the ecological-theological horizon to combat further ecological threats and problems prompted by the dialogical openness of Ecumenical Patriarch Bartholomew and Pope Francis, who recognized ecology as a great challenge for ecumenism.
U ovom se članku daje pregledan uvid u dosadašnju primjenu blockchain tehnologije u medijskoj ekologiji iz znanstvenog diskursa. Cilj rada je istražiti trenutno stanje blockchain tehnologije i ...njezine primjene u medijima posebice na području medijske ekologije, zaštite i unovčenja autorskih prava u digitalnim medijima. Pregledom i analizom suvremenih znanstvenih istraživanja o blockchain tehnologiji moguće je zaključiti da bi blockchain tehnologija mogla doprinijeti rješavanju brojnih problema medijske ekologije počevši od lažnih vijesti, narušenih autorskih prava, netransparentne monetizacije autorskih prava te skrivene propagande. Ova tehnologija, kreatorima medijskih sadržaja, nameće odgovornost za objavljene medijske sadržaje jer je u svakom trenutku moguće utvrditi izvor sadržaja kao i povijest izmjena sadržaja koju nije moguće brisati niti modificirati. Zahvaljujući blockchain tehnologiji, u svakom je trenutku moguće nedvojbeno utvrditi tko je autor medijskog sadržaja i opseg korištenja autorskog djela. Kroz pametne ugovore moguće je regulirati sve aspekte autorskih prava. Zahvaljujući blockchainu i tehnologiji mikroplaćanja autori imaju mogućnost unovčavanja svojih autorskih prava sukladno opsegu korištenja autorskih djela. Kako se ovaj pregledni rad temelji na akademskim izvorima podataka, u budućim istraživanjima bilo bi interesantno analizirati i sistematizirati mogućnosti aplikacija temeljenih na blockchain tehnologiji koje se uspješno primjenjuju u medijskoj industriji, a do sada još nisu prijavljene u znanstvenoj literaturi.
Način komunikacije među ljudima znatno se promijenio razvojem komunikacijskih tehnologija, posebice društvenih mreža. Posljedice novih komunikacijskih navika zrcale se u svim sferama ljudskog života. ...One nisu samo bihevioralne prirode već su i psihološke, kognitivne, emotivne, fizičke i duhovne naravi. Kako bi se te promjene konkretizirale, u ovom radu se analiziraju i kompariraju promišljanja nekoliko suvremenih autora (S. Tubs, N. Carr, M. Spitzer, S. Turkle, U. Galimberti, K. K. Reardon, M. McLuhan i F. Colombo) koji detektiraju znanstvene i (bio)etičke izazove u vezi čovjek-komunikacijske tehnologije. Nadalje, poštujući pluriperspektivnost kao metodološku odrednicu integrativne bioetike, identificiraju se posljedice zatvorenosti čovjeka prema čovjeku, s filozofskog, antropološkog, komunikološkog, medicinskog i teološkog aspekta. Na koncu, iz bioetičke perspektive valoriziraju se dijaloška filozofija M. Bubera i poruka pape Franje sadržana u enciklici Fratelli tutti. Cilj je pronaći orijentire u humaniziranju i bioeticiziranju (digitalne) komunikacije u svrhu revitaliziranja interpersonalnih JA-TI odnosa te izgradnje humanije „ekologije medija”.
The way of communication between people has changed significantly with the development of communication technologies, and especially social networks. The consequences of new communication habits are reflected in all spheres of human life. They are not only behavioural but are also psychological, cognitive, emotional, physical, and spiritual nature. In order to concretize these changes, this paper analyses and compares the reflections of several contemporary authors (S. Tubs, N. Carr, M. Spitzer, S. Turkle, U. Galimberti, K. K Reardon, M. McLuhan, F. Colombo) which detect scientific and (bio)ethical challenges in the relationship human being-communication technology. Respecting pluriperspectivity as a methodological determinant of integrative bioethics, the consequences of closedness between people is analyzed from the philosophical, anthropological, communicological, medical and theological aspects. Finally, the philosophy of dialogue of M. Buber and the message of Pope Francis from the encyclical Fratelli tutti are valorized from a bioethical perspective. The aim is to find orientation in humanizing and bioethicizing (digital) communication. The purposes are revitalizing interpersonal I-YOU relationships and building “media ecology”.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
PDF
