Ovim radom želimo potaći istraživanja o ulozi drveća i cvijeća u religijama i religijskim tradicijama, te uloge životinja i ptica u religijskim tradicijama. U pripremi rada koristili smo se analizom ...sadržaja, ponajprije „svetih spisa“ (Bhagavad-gite, Biblije, Kur'ana i Talmuda). U uvodu ukazujemo na bavljenje prirodom religija davno prije nastanka ekoloških pokreta. Dovelo je to, u novije vrijeme, i do razvoja zasebne teološke discipline – ekološke teologije. Ni sociologija religije nije mogla izbjeći tematiku odnosa religije – priroda. Prvi dio rada odnosi se na temu koju ćemo rijetko naći u sociologiji religije ili u religiologiji – o drveću i cvijeću u religijama i religijskim tradicijama. Pokušali smo „proći“ kroz povijest religijskih tradicija i naučavanja (od „starih“ religija, hinduizma, šintoizma, budizma, taoizma do židovstva, kršćanstva i islama) kako bismo ukazali na značaj drveća i cvijeća u religijskom životu čovjeka (drvo kao totem, uloga planina u religijskim tradicijama, drvo u obrednoj praksi…). Rečeno je i ponešto pojedinačno o drveću koje se najčešće spominje u mitologijama i religijskim tradicijama (badem, bagrem, hrast, jabuka, lipa, loza, maslina, palma, nar, smokva…). Kakva je uloga cvijeća u religijama i religijskim tradicijama (osobito u obrednoj praksi)? Izdvojili smo ono cvijeće koje najčešće spominju i pismeno analiziraju religijski autoriteti (ciklama, iris, lotos, ljiljan, ruža). Jednako nam je zanimljivo bilo istraživati ulogu životinja i ptica u religijama i religijskim tradicijama. Još smo jednom analizirali kako se na njihovu ulogu gleda iz različitih religijskih perspektiva – od hinduizma, do židovstva, kršćanstva i islama. Osobito nas je zanimala uloga životinja u žrtvenim obredima unutar različitih religijskih tradicija; tradicija proricanja na osnovu dijela tijela neke životinje; izbjegavanje konzumiranja mesa zbog religijske tradicije, itd. Naveli smo i kratak osvrt na to kakvu simboliku pojedine životinje imaju u religijskim tradicijama (bik, deva, jarac, jelen, konj, kornjača, koza, krava, lav, lisica, mačka, magarac, ovca…). I ptice igraju određenu ulogu u religijskim tradicijama. Zanimalo nas je kakva je simbolika ptica u pojedinim religijskim tradicijama (feniks, golub, grlica, labud, orao, pijetao, roda, sova…). Zaključak je da drveće, cvijeće, životinje i ptice imaju svoju ulogu u religijama i religijskim tradicijama. Osobito njihova uloga dolazi do izražaja u religijskim obredima, najčešće kao obredno sredstvo.
Konstantnim razvojem suvremenoga društva čovjek se sve više brine oko napretka i usavršavanja raznih tehničkih, tehnoloških i drugih disciplina, pritom ne mareći što iscrpljuje prirodne resurse, ...uništava prirodu i zagađuje okoliš. Katolička Crkva svojom ekopedagogijom već desetljećima, na razne načine, pokušava razvijati ekološku svijest svih svojih vjernika, posebno srednjoškolaca, kako bismo vjerskim odgojem i obrazovanjem postali svjesni opasnosti koja bi nas jednog dana mogla zadesiti zbog neodgovornog ponašanja prema prirodi, koja je osnovno i jedino stanište ljudskog roda. Autor u radu prikazuje mogućnosti ekološkog osvješćivanja srednjoškolaca preko teološkoga i pedagoškog vida vjeronaučne nastave. Referirajući se na društveno-humanistički pristup odgoja i obrazovanja, prema dokumentu Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, autor proučava sadržaj katoličkog vjerskog odgoja u dokumentu Plan i program katoličkog vjeronauka za četverogodišnje srednje škole, te razmatra mogućnosti i utjecaj vjeronaučne nastave pri razvijanju senzibilnosti srednjoškolaca za ekološke teme i odgovoran odnos prema očuvanju prirode, njezinih resursa i čistoće okoliša. Autor predlaže nove pedagoške principe u tumačenju uloge katoličke ekopedagogije i izbora njezinih sadržaja, ciljeva i metoda odgoja u vjeronaučnoj nastavi.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Rad uz uvod i nekoliko zaključnih misli ima dva poglavlja. U prvom poglavlju pod naslovom Ukratko o nastanku i radu Ekumenskog vijeća crkava u nekoliko poteza donosimo nastanak ovog važnog Vijeća na ...globalnoj razini te donosimo i popis svih deset svjetskih konferencija koje su održavane od 1948. do 2013. godine. Drugo poglavlje rada ima naslov Tematika odnosa prema stvorenome na svjetskim konferencijama Ekumenskog vijeća crkava. U njemu se govori o glavnim ekološkim temama, naglascima, poticajima i upozorenjima na pojedinim svjetskim konferencijama Ekumenskog vijeća crkava. Svjetska ekumenska asembleja u Seulu 1990. godine dala je odlučujući poticaj za bavljenje ekološkom tematikom, a prvi put Ekumensko vijeće crkava izravno o stvorenom svijetu i ekologiji govori na Sedmoj svjetskoj skupštini u Canberri 1991. godine. Naravno, i Osma svjetska skupština u Harareu 1998. godine, Deveta u Porto Alegreu 2006. te, naposljetku, Deseta svjetska skupština u Busanu 2013. godine bave se u jednom dijelu više ili manje istom tematikom. Pri kraju rada donijeli smo i Izjavu o klimatskoj pravdi Izvršnog odbora Ekumenskog vijeća crkava iz 2016. godine.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Enciklika pape Franje Laudato sì, objavljena 2015. godine, orijentir je suvremenoga doktrinarnog učenja o stvaranju. U radu se sažimlju osnovni pojmovi teksta u sedam koraka. Polazište je pregled ...hitnih izazova koji kršćanska teologija o stvaranju lica doživljava u osvit 21. stoljeća. U tom kontekstu, drugi korak opisuje teološki i pastoralni cilj enciklike. Stoga sljedeći korak razjašnjava odnos između suvremenih “znakova vremena” i doktrinarnog učenja u enciklici. Četvrti korak opisuje Papin koncept sveobuhvatnog pristupa izazovima u gospodarstvu, politici i okolišu. U tom smislu, peti korak skicira Papinu kritiku tzv. „tehnokratske paradigme“. Dok šesti korak opisuje njegovu koncepciju temeljne veze i univerzalne solidarnosti svih stvorenja, posljednji korak razotkriva pojam Božje “nježnosti”, koja je ključna za Papino teološko rasuđivanje o stvaranju i njegovoj duhovnosti.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koncentraciju kadmija i žive u 10 vrsta jestivih gljiva i supstratu tla sa područja Žumberka te prikladnost gljiva kao bioakumulatora navedenih elemenata. ...Analitički postupak određivanja koncentracija teških metala proveden je metodom induktivno spregnute plazme optičkom emisijom spektrometrije (ICP-OES; Optima 8000, Perkin Elemer, SAD) sa ugrađenim uređajem za automatsko uzorkovanje. Najviša prosječna koncentracija kadmija od 1,83 mg kg-1 ustanovljena je u vrsti Agaricus campestris, dok je najviša vrijednost žive utvrđena u vrsti Boletus aestivalis (1,32 mg kg-1). Koncentracija kadmija i žive utvrđena u anatomskim djelovima istraživanih vrsta gljiva bila je različita, pri čemu je značajno veća (p < 0,05) koncentracija navedenih metala utvrđena u klobuku u odnosu na stručak. Biokoncentracijski faktor za kadmij i živu u analiziranim gljiva bio je veći od 1. Istraživane saprotrofne vrste gljiva akumulirale su veće koncentracije ispitivanih metala u odnosu na simbiontske, izuzev vrsta roda Boletus, koje su se pokazale najbolji akumulacijski potencijal prema živi. Usporedbom koncentracija kadmija i žive u gljivama i propisanim zakonskim odredbama, može se zaključiti da konzumacija istih ne predstavlja negativan učinak na zdravlje ljudi.
Papa Franjo, u svojoj enciklici Laudato si', usudio se otvorenije i ozbiljnije progovoriti ne samo o ekološkoj problematici, nego i prepoznati da je tema zemlje u kršćanskoj vjerničkoj svijesti ...zaboravljena. Iako su na važnost zemlje u posljednjih nekoliko desetljeća upozoravali biblijski teolozi, tek je u enciklici Laudato si' ova tema stavljena pred kršćansku teološku javnost kao jedna od važnih sastavnica biblijske vjere. Namjera je ovoga članka prikazati osnovne postavke biblijskoga nauka o zemlji i iz njega proizašle teologije zemlje, ukazati na važnost biblijsko-teološkoga promišljanja o zemlji u rješenju ekološkoga problema s kojim se suočava ljudski rod i na taj način oslikati potku koja se krije u tkanju enciklike pape Franje Laudato si' gdje je zemlja shvaćena kao zajednički dom cijeloga čovječanstva i svih stvorenja. Ipak, kršćansko razumijevanje zemlje, teološki govor i razmišljanje o njoj ne može se zaustaviti samo na promatranju zemlje iz ekološkoga vida, jer se zemlja, kako pokazuju biblijski tekstovi, čini daleko kompleksnijom i dubljom temom nego što to na prvi pogled izgleda. Tri su razloga uočavanja važnosti zemlje u kršćanskoj teologiji: osnutak suvremene države Izrael, ekološka kriza i uočavanje važnosti zemlje za ljudski identitet. Biblijska teologija zemlje, izrasla u kontekstu krize sužanjstva, promatra zemlju kao dar koji zahtijeva poštovanje i ljubav, ali i neprestano premišljanje. Zemlja, temeljna sastavnica biblijske vjere, zbog svoje važnosti u teološkom premišljanju odnosa Bog-zemlja-čovjek, nudi se suvremenoj Crkvi kao transtemporalna tema po kojoj se može utažiti glad i žeđ suvremenoga čovjeka za ukorijenjenjem, smještenošću u prostor, za zemljom kao mjestom konkretnoga življenja kršćanske vjere. Iako je enciklika pape Franje Laudato si' primljena kao „ekološka“, opseg njezinih poruka nipošto nije čisto ekološki. U njoj se prije svega uočava poziv na teološki i praktični povratak zemlji i svemu onomu što zemaljski život u sebi uključuje, a što je tijekom povijesti kršćanstvo smetnulo s uma i jednostavno zaboravilo smatrati središnjom porukom svoje vjere. Iako na prvi pogled nevidljiva, teologija zemlje je ona nit koja čitav ekološki i teološki nauk pape Franje u enciklici Laudato si' drži na okupu i oblikuje tkanje sustavnog teološkog i socijalnog nauka koji se u njoj izlaže. Teologija zemlje daje temelj osnovnoj poruci Pape Franje, da je zemlja zajednički dom ne samo ljudima, nego i čitavom stvorenomu svijetu.
Marx i ekologija Radonić Mayr, Fran
KRITiKA,
12/2019, Letnik:
1, Številka:
1-2
Journal Article
Odprti dostop
Ekolozi teže kriviti Marxa i njegovo teorijsko i političko nasljeđe za staljinizam i težnju k ekonomskom rastu koja je vrijednost prirode i ljudskog života. No ignoriraju ekološku kritiku kapitalizma ...u Marxovim tekstovima kao i utjecaj tih kritika na Kautskog, Lenjina i Bukarina (Gimenez, 2000:293). John Bellamy Foster, najpoznatiji zagovornik marksističke ekologije, tvrdi da današnja ekologija filozofski prečesto teži pseudoznanstvenom holizmu, spajajući znanost s različitim esencijalizmima i spiritualnošću, te nudi Marxa kao materijalista koji jasno tvrdi da su ljudi, njihov rad (preoblikovanje prirode u društveno korisnu robu) i razmjena roba pod utjecajem odnosa moći koji su se razvijali kroz povijest. Marx vrši demitologizaciju kapitalizma, otkrivajući njegovu dogmatsku i historijsku podlogu.
Ovaj će esej ponuditi argumente i odgovoriti na dva pitanja: Je li Marx u svojim ekonomskim tekstovima razmatrao ograničenost prirodnih resursa i što novo marksizam donosi ekologiji kao znanosti?
Industrijska ekologija bavi se promjenama industrijskih procesa i primjenom linearnih sustava koji su prikazani kao otvorena petlja gdje resursi i kapitalna ulaganja putuju kroz sustav postajući na ...kraju otpad, na kružne sustave odnosno zatvorenu petlju (eng. Closed-Loop) gdje se otpad upotrebljava u novim procesima. Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje ponovno korištenje, obnavljanje i recikliranje postojećih proizvoda kako bi im se produljio vijek trajanja uz istovremeno smanjenje količina otpada. Postoje različiti koncepti koji se primarno vežu s konceptom kružnog gospodarstva, a jedan od njih je od kolijevke do kolijevke (eng. „Cradle to Cradle“) koncept koji po uzoru na prirodu i harmoniju ekosustava pokušava potpuno eliminirati otpad. U ovom preglednom radu, primjenom analize sadržaja relevantne znanstvene i stručne literature te dokumentacije, cilj je definirati koncepte industrijske ekologije i kružnog gospodarstva, ukazujući na prednosti koje proizlaze njihovom primjenom, kao što je minimiziranje troškova sirovina, skladištenja i odlaganja prvenstveno industrijskog otpada, s krajnjim ciljem realizacijom održivog razvoja.
Industrial ecology focuses on the transformation of industrial processes from the linear systems, shown as an open-loop type where resources and capital investments move through the system ending as waste at the end, to the circular, i.e. closed-loop systems, where the resulting waste is used in new processes. Circular economy is a model of production and consumption that involves re-use, restoration, and recycling of existing products in order to extend their useful life and to reduce the amount of waste. There are a number of different concepts relating to the basic concept of circular economy, one of those being 'cradle-to-cradle' concept which imitates nature and the harmony of ecosystems in the attempt to completely eliminate waste. The paper analyzes the relevant scientific literature with the objective to formulate the concepts of industrial ecology and circular economy and stresses the advantages of their implementation, such as resource cost minimization, easier storage and disposal, in particular industrial disposal, with the end goal of achieving sustainable development.
Autor u radu nastoji prikazati kako čovjek danas postaje sve više svjestan ne samo ugroženosti čovjekova okoliša nego i ugroženosti čovjekove urođene spolne naravi. Čovjek, stvoren na sliku Božju kao ...muško i žensko (usp. Post 1, 26-27), pozvan je ne
samo odgovorno se ponašati prema stvorenoj stvarnosti koju mu je Bog darovao
nego i prema slici Božjoj koja se zrcali u čovjeku, istovjetno muškarcu i ženi.
I kao što kroz povijest čovjek ne upravlja odgovorno stvorenim svijetom, čiji
je čuvar, a ne gospodar, na sličan način danas s pomoću rodne ideologije želi
dominirati nad darovanoj mu spolnoj naravi. Autor ovim radom nastoji upozoriti koji su prema kršćansko-biblijsko-teološkoj antropologiji temeljni nedostatci rodne ideologije koja teorijskim tehnicizmom zadire u samu srž čovjekove spolne naravi, čime izravno utječe na ekologiju ljudske naravi i ekologiju obitelji.
The author tries to show how today man becomes more and more aware not only of the endangerment of man’s environment but of the endangerment of man’s innate sexual nature, as well. Man, created in the image of God as male and female (cf. Gen 1:26-27), is called not only to act responsibly towards the created reality God has given him, but also towards the image of God that is mirrored in him, equally in man and woman. In the same way that through history man hasn’t been responsibly governing the created world, of which he is a guardian and not a master, in a similar way today, with the help of gender ideology, he wants to dominate over the sexual nature that was gifted to him. With the article the author seeks to warn, in accordance with Christian-biblical-theological anthropology, about the fundamental defects of gender ideology which through theoretical technicism penetrates the very essence of man’s sexual nature, thus directly affecting the ecology of human nature and the ecology of family.
Cilj. U članku se govori o nastanku, djelovanju i značaju Radne grupe za zelene knjižnice. Cilj je rada omogućiti uvid u kronologiju i razloge nastanka i djelovanja Radne grupe za zelene knjižnice sa ...svim njezinim aktivnostima u prva dva mandata postojanja.
Metodologija. Analizom godišnjih izvještaja Radne grupe za zelene knjižnice autor iznosi kronološki prikaz djelovanja Radne grupe za zelene knjižnice.
Rezultati. Rezultat rada jest prikaz aktivnosti Radne grupe za zelene knjižnice od osnutka do kraja 2018. godine, s posebnim naglaskom na najznačajnijim aktivnostima kao što su umrežavanja knjižnica kroz godišnje nacionalne akcije „Pokrenimo zelene knjižnice“ te suradnja Radne grupe s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu kroz organizaciju Zelenog festivala i 1. međunarodne konferencije o zelenim knjižnicama.
Društveni značaj. Cilj postojanja zelenih knjižnica jest edukacija javnosti i širenje svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša.
Originalnost. Prvi prikaz sveukupnog djelovanja Radne grupe za zelene knjižnice od osnutka 2014. godine do konca 2018. godine.
PDF
