In contemporary age, human beings reached the conclusion that they are the main driving force responsible for the changes to our planet and that they are the originator of the new era of ...Anthropocene, in contrast to the recent era of Holocene in which nature possessed certain autonomy. The incurred changes are the consequence of human technological progress leading to further deterioration. The development of this new concept is tightly connected not only with the prevention of further deterioration of the actual situation, but also with the restoration of actual state. Today’s discourse regarding actual problem solving takes two directions – modern environmentalism and eco-modernism. While some of the environmentalists/ecological movements consider that the emerging technology should be restricted, and some even take a repulsive stand towards their use, eco-modernists point out how the actual use of emerging technologies is the only way to resolve the actual issue. The Christian environmental ethos takes a middle path, and provides the answer and guidelines for finding a suitable solution to the existing polarisation which, on the one hand, does not hesitate to use new and emerging technologies, and on the other hand, does not advocate their irresponsible application.
Tiriama teritorija yra Mažeikių mieste, Ventos upės slėnyje. Tai dalis subnatūralios (neurbanizuojamos) rekreacinės aplinkos kraštovaizdžio tvarkymo zonos (NRn), išskirtos Europos ekologinio tinklo ...„Natura 2000“ paukščių ir buveinių apsaugai svarbių teritorijų – Ventos upės slėnio (LTAKMB002) ir Ventos upės (LTAKM002) – tvarkymo plane (Mažeikių rajono ribose). Nagrinėjama Ventos upės slėnio teritorija šiuo metu nėra pritaikyta gyventojų rekreaciniams poreikiams – pėsčiųjų takai chaotiški, želdiniai nedekoratyvūs, neišnaudojamas vaizdingų Ventos upės pakrančių potencialas, vietovės kraštovaizdžio ekologijos būklė nestabili. Šiame straipsnyje autoriai, remdamiesi atlikto originalaus sisteminio tyrimo rezultatais, parengė vietovės kraštovaizdžio formavimo ir ekologinės būklės gerinimo konceptualius sprendinius. Naudota metodika gali būti naudinga rengiant panašius tyrimus analogiškose teritorijose kituose Lietuvos regionuose.
Stvaranje planeta Zemlje zajedno s biljnim i životinjskim svijetom svoj je vrhunac imao u procesu stvaranja čovjeka na Božju sliku, a koju je čovjek kasnije uprljao grijehom. Rezultiralo je to ...udaljavanjem stvorenja od Stvoritelja i stvaranjem raznih kriza, pa tako i ekološke krize. Sukladno tomu, tema ekologije sve je aktualnija u našem vremenu, a mnogi predstavnici protestantskih i evanđeoskih kršćanskih crkava tijekom povijesti govorili su o važnosti ekologije. U našem vremenu ta se tematika dotakla na Trećem Lausannskom kongresu za evangelizaciju svijeta koji se održao u Capetownu 2010. Kako je skupu prisustvovao velik broj predstavnika evanđeoskih crkava diljem svijeta, izneseni stav u obliku dokumenta ujedno je i pogled na ekologiju iz prizme evanđeoskog kršćanstva. Budući da se ljubav prema Bogu, među ostalim, izražava u ljubavi prema Božjem stvorenju, u ovome članku prvo se analizira odnos teologije i ekologije. Nakon toga razmatra se na koje bi načine biblijski zapis stvaranja trebao informirati i formirati odnos evanđeoskih kršćana prema Zemlji. Treći dio članka bavi se pitanjem „ekološkog otiska“ na razini svijeta te sagledava gdje se u svemu tome nalazi Hrvatska. Četvrti dio članka donosi pogled na ekologiju iz prizme protestantskih i evanđeoskih crkva, dok se u petom dijelu razmatraju izazovi današnjeg vremena i nude se dva smjera djelovanja: jedan je materijalističko-humanistički, a drugi je protestantsko-evanđeoski. U članku se zaključuje kako su kršćani, kao djeca Božja, pozvani vršiti volju Nebeskog Oca te biti primjerom i svjetlom u egocentričnom svijetu današnjice. Ekološke su krize u neposrednoj korelaciji s krizom morala, ali, jednako tako, sve aktivnosti koje se provode u svrhu očuvanja okoliša, a bez promjene
čovjekove biti, k tomu posljedično i njegovih navika, ostvaruju samo kratkoročne rezultate bez temeljitih promjena. Jedino promjenom samoga čovjeka i njegovim pokajanjem, on može postati odgovoran u svome etičkom pristupu prema okolišu koji ga okružuje.
Bujad (Pteridium aquilinum (L.) Kuhn je kozmopolitska paprat, prisutna na različitim nadmorskim visinama svih kontinenata, izuzev Antartike. Biljka je agresivni kolonizator i prisutna je u različitim ...zajednicama, ali njena osobita karakteristika jest sposobnost da dominira u gustim nakupinama. Nakon što se pojavi na nekom području, dubok sustav rizoma je gotovo nemoguće iskorijeniti. Bujad u Hrvatskoj dominira na specifičnom stanišnom tipu zvanim „bujadnice “u Lici, ali je također prisutna u prizemnom sloju šumskih zajednica As. Betulo-Quercetum; As. Pteridio-Betuletum; As. Potentillo albae-Quercetum pubescentis; As. Castaneo sativae-Fagetum; As. Helleboro nigri-Piceetum. Bujad predstavlja
značajan problem u ekstenzivnoj stočarskoj proizvodnji jer kod životinja uzrokuje niz simptoma kao što su deficijencija tiamina, akutni hemorhagični sindrom, sljepoća, enzotična hematurija i karcinom gornjeg gastrointestinalnog trakta. Čovjek također može na direktan i indirektan način konzumirati toksine bujadi. Usljed ekonomskog gubitka i patnji životinja uzrokovanih konzumacijom bujadi, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere za kontrolu populacije bujadi. Pri tome je vrijeme suzbijanja vrlo značajan moment.Najučinkovitije vrijeme suzbijanja bujadi jest u ljeto kada su se nadzemni
izdanci potpuno razvili, a rezerve škroba su na najnižoj razini. Dva ili više tretmana suzbijanja bujadi godišnje, po mogućnosti kombinacijom košnje i herbicida su mnogo učinkovitije nego samo jedan pojedinačni ili čak samo jedan puta na godinu.
Naše vrijeme obilježava globalizirana svijest o ugroženosti svakog oblika života na Zemlji. Nalazimo se usred velikih izazova onoga biti čovjek. U tome se zasigurno svi slažemo, ali se razilazimo u ...razumijevanju uzroka i načina kako se nositi s tom antropološko-ekološkom krizom ili ugroženošću. Svi osjećamo da je nešto duboko pogrešno u načinu života koji živimo i u našem odnosu prema stvorenom svijetu. Lice Zemlje strahovito se mijenja pod utjecajem čovjeka, koji je postao sam svoj eksperiment (J. B. Metz). Ta drama metamorfoze ne događa se sama od sebe. Na nju bitno utječe čovjek svojim ponašanjem i djelovanjem na svaki oblik života. Moć tehnike danas nadilazi granice razuma i čovjek je postao nijemi sluga koji više nije u stanju ovladati okvirima života. Globalizirano djelovanje potpomognuto tehničkim dostignućima sve više uzima dominaciju nad ljudskim životom. Ekologija je danas eminentno antropološko pitanje koje svoj odgovor može naći jedino u povratku istini stvorenja koju je Stvoritelj upisao u srce svakog čovjeka. Jedino čovjek posjeduje svijest i moć razuma i odgovornosti kao slika Božja. On je pozvan na odgovoran život i ophođenje prema stvorenoj stvarnosti. U radu se nastoji zahvatiti pojedine momente te osvijetliti dinamiku i procese globalizacije, antropologije i ekologije, koji nam stvaraju osjećaj ugroženosti i straha, nemoći i bijede. Današnja teologija pozvana je prepoznavati znakove vremena i, u tom smislu, pitanje ekologije pokazuje se znakom vremena kao antropološko pitanje. Stoga su teolozi pozvani otkrivati u novim promijenjenim okolnostima onu istinu koja mora ostati nepomućena. Čovjek je slika Božja i njegovo djelovanje otkriva tu sličnost po daru slobode i razuma kako čovjek ne bi potonuo u bezdan svoje slobode kad se odvoji od Stvoritelja. Potrebno je stvarati novu svijest, mentalitet i duh na tragovima transcendentnih vrijednosti, kako bi se čovjeku vratio osjećaj da Zemlja pripada njemu darom Stvoritelja bez prava da je manipulativno i bezobzirno iskorištava i time dovodi u opasnost sam život i njegov opstanak.
U članku je prikazan razvoj tehničke i industrijske baštine u domeni etiketa, papirne i kartonske ambalaže u Hrvatskoj u razdoblju od 19. do 21. stoljeća. Tisak na ambalaži prvo se pojavio u obliku ...etiketa. Date su karakte- ristike etiketa u odnosu na grafičko oblikovanje, kvalitetu proizvodnje, pred- stavljanje svog vremena i komunikaciju u odnosu na međunarodne trendove. Osim toga prikazuje se razvoj papirne i kartonske ambalaže uključujući obrt, a zatim industrijsku proizvodnju. Opisan je razvoj grafičkog oblikovanja i tehnologije procesa proizvodnje ambalaže od valovitog kartona, kao i viso- kokvalitetne proizvode za farmaceutsku i prehrambenu industriju, koji zahti- jevaju nove tehnologije i iskorake u proizvodnji, te papirne ambalaže. Poseb- no se diskutira ekološki aspekt i primjena održivog razvoja u industrijskoj proizvodnji ambalaže u Hrvatskoj.
Prispevek vpeljuje avtoričina premišljanja o istenju ljudi in delovnih volov, še posebej pri telesno napornih opravilih; strnjeno predstavlja proces raziskovanja razmerij med ljudmi in temi domačimi ...živalmi – razmerij, ki so vezi; raziskava pa je umeščena med sorodna premišljanja in teoretske paradigme v širših humanističnih okoljih.
Up to date, about 600 species of freshwater (Decapods) crayfish from Astacida suborders was described in the world. Today, five species of freshwater crayfish from the family Astacidae (Astacus ...astacus, Astacus leptidactilus, Astacus pachypus, Austropotamobius pallipes and Austropotamobius torrentium) lives in Europe. Besides to autochthonous, now there are allochthonous species living there. They are mainly American species Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852) also from the family Astacidae. All three species (A. astacus, A. pallipes and A. torrentium) are protected at European level: listed on IUCN Red List of threatened species (IUCN - International Union for Conservation of Nature) and they are also having been included in Appendix no. III of the Bern Convention by which their exploitation is under strict control and supervision of each state (Taylor, 2002), and type A. torrentium, and A. pallipes are in the Habitats Directive of the European Union. The goal of this dissertation was to analyze the populations of different species of freshwater (Decapods) crayfish from Montenegro in order to obtain information on their distribution, ecology, and to determine the phylogenetic and evolutionary relationships between individuals of species A. torrentium, A. pallipes and A. astacus sampled from Croatia, Serbia and Montenegro as well as their assessment of extinction risk and conservation priorities for biodiversity in aquatic ecosystems. The analysis included physically-chemical parameters of waters where was registered the presence of freshwater (Decapods) crayfish. For each caught crayfish 23 morphometric feature were measured and described by standard descriptive statistics (medium value, min-max value, standard deviation, and coefficient of variation). Same morphometric characteristics have been measured for the species A.astacus from the lake Buser-Serbia and they have also been described by the standard descriptive statistics. The data were then normalized on the way that their value was divided by the corresponding postorbital length (POL = HEL + ARL) and the results related to the morphometric characteristics were taken into account only the normalized input values. For normally distributed data we used the parametric T-test to compare differences of morphometric characters for males and females, and for a small number of samples we have been used Mann-Whitney U test. Variance analysis (ANOVA) was used to establish whether there are statistically important differences between populations of the same species or different species. Considering that there were differences, we worked discriminate analysis (DA). Phylogenetic analysis: Analysis by method of maximum parsimony (MP method) - was conducted by using program PAUP * 4.0b10 (Swoford, 2001). In order to obtain phylogenetic trees, files of gene sequences of 16S rRNA and COI in nexus format were analyzed. Each file was consisted of razing of multiple sequences of individual genes. Statistical analysis of probability of the proposed phylogenetic tree was conducted by self-loading. Bayesian analysis method (MK method) - Bayesian analysis is based on the knowledge of the probabilities that are estimated on the basis of a so-called models - subsequent probabilities. Bayesian analysis was performed by program MR. Bayes 3.1.1 (Ronquist and Huelsenbeck, 2003) using the method ,,Metropolis-coupled Markov Chain Monte Carlo” which is based on a series of independent analyses with the best set of trees. Abiotic characteristics of habitat have been performed, such as: geographic, morphometric, physical and chemical as well as the population characteristics: total number, gender structure (% of females and males), age distribution and percentage of reproductive age females by age classes. Also the parameters and the three-stage model scale “ES-HIPPO” (Simic et al., 2007), which includes parameters: Ecological specialization (ES): habitat, diet, reproductive strategy, substrate, life history, body size, level of endemism and island isolation and isolation - ”HIPPO” factors: habitat change, invasive species, pollution, human population growth and overexploitation.
Do danas je u svijetu opisano oko 600 vrsta slatkovodnih (Decapodnih) rakova iz podreda Astacidae. Na području Evrope danas živi pet vrsta autohtonih slatkovodnih rakova iz porodice Astacidae: Astacus astacus, Astacus leptidactilus, Astacus pachypus, Austropotamobius pallipes, i Austropotamobius torrentium. Pored autohtonih, danas žive i alohtone vrste. Najčešće su to američke vrste Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852) takođe iz porodice Astacidae. Sve tri vrste (A. astacus, A. pallipes i A. torrentium) zaštićene su i na nivou Evrope: uvrštene su na IUCN ovu crvenu listu ugroženih vrsta (IUCN - International Union for Conservation of Nature) takođe su uvrštene i u Apendiks br. III Bernske konvencije po kojem je njihovo iskorišćavanje pod strogom kontrolom i nadzorom svake države (Taylor, 2002), a vrste A. torrentium, i A. pallipes su i u Direktivi o staništima Evropske unije. Cilj ove doktorske disertacije bio je analizirati populacije različitih vrsta slatkovodnih (Decapodnih) rakova sa prostora Crne Gore kako bi se dobili podaci o njihovoj distribuciji, ekologiji, kao i da se odrede filogenetski i evolucijski odnosi jedinki vrsta A. torrentium, A. pallipes i A. astacus uzorkovanih sa prostora Hrvatske, Srbije i Crne Gore kao i njihova procjena rizika izumiranja i prioriteti konzervacije biodiverziteta akvatičnih ekosistema. Analiza je obuhvatila fizičko-hemijske parametre voda u kojima je zabilježeno prisustvo slatkovodnih (Decapodnih) rakova. Svakom ulovljenom raku izmjereno je 23 morfometriska obilježja, koja su opisana standardnom deskriptivnom statistikom (srednja vrijednost, min-max, standardna devijacija, koeficijent varijacije,) Iste morfomrtriska obilježja izmjerena su kod vrste A. astacus iz jezera Buser-Srbija i takođe su opisani standardnom deskriptivnom statistikom. Podaci su zatim normalizirani tako što im je vrijednost podijeljena s odgovarajućom postorbitalnom dužinom (POL=HEL+ARL) i u rezultatima koji se odnose na morfometriska obilježja uzimali smo u obzir samo normalizirane ulazne vrijednosti. Za normalno distribuirane podatke koristili smo parametarski T- test kako bi smo uporedili razlike morfometriskih obilježla kod mužjaka i ženki, a za mali broj uzoraka radili smo Mann-Whitney U test. Analiza varijanse (ANOVA ) je korišćena da se vidi da li postoje statistički znaačajne razlike između populacija iste vrste, ili različitih vrsta, sobzirom da postoje razlike radili smo diskriminantnu analizu (DA). Filogenetske analize : Analiza metodom najveće štedljivosti (MP metoda) - sprovedena je upotrebom programa PAUP* 4.0B10 (Swoford, 2001). Za dobijanje filogenetskih stabala analizirane su datoteke sekvenci gena 16S rRNA i COI u nexus formatu. Svaka datoteka sastojala se od višestruko sravnjenih sekvenci pojedinog gena.. Statistička analiza vjerovatnoće ovako dobijenog filogenetskog stabla provedena je metodom samoučitavanja. Analiza Bayesian metodom (BA metoda) - Bayesian analiza temelji se na saznanju o vjerovatnoćama koje su procijenjene na osnovu nekog modela tzv. naknadnim vjerovatnoćama. Bayesian analiza sprovedena je pomoću programa MR. BAYES 3.1.1 (Ronquist i Huelsenbeck, 2003) upotrebom metode ,,Metropolis-coupled Markov Chain Monte Carlo“ koja se temelji na nizu nezavisnih pretraga za skupom najboljih stabala. Urađene su abiotičke karakteristike staništa i to: geografske, morfometrijske, fizičke i hemijske. Kao i karakteristike populacija: ukupna brojnost, polna struktura (% ženki i mužjaka), uzrasna struktura i % reproduktivno sposobnih ženki po uzrasnim klasama. Takođe su prikazani parametri i trostepena bodovna skala modela „ ES-HIPPO“ (Simić et al., 2007) koja obuhvata parametre: Ekološke Specijalizacije (ES): stanište, ishranu, reproduktivnu strategiju, podloga, istoriju života, veličinu tijela, nivo endemizma i ostrvska izolacija-izolacija i „HIPPO” faktore: izmjene staništa, invazivne vrste, zagađenje, rast humane populacije i prekomjerno iskorištavanje.
Terenska nastava je specifični oblik nasta¬ve s ciljem da bi se što učinkovitije realizirali oni nastav¬ni sadržaji gdje je potrebno promatranje u prirodi kao i neposredni kontakt s izvornom ...stvarnošću. Kroz ovaj rad će se prikazati jedan model održavanja terenske nastave iz
primijenjene botanike s hipotezom da ovaj način održavanja nastave studenti u većoj mjeri podupiru i laganije usvajaju znanja. Botanička sekcija je jedna od sekcija koja djeluje u okviru Internacionalnih bioloških kampova koje se održavaju u organizaciji Udruženja studenata biologije Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Sudionici botaničke sekcije kroz praktičnu i teorijsku nastave dobivaju znanja o biljnim ekosustavima, determinaciji vrsta, njihovom očuvanju te
korištenju. Teoretska nastava se održavala u prostorijama Eko centra "Jezera", a terenska na području Eko centra "Jezera". Temeljem dobivenih
rezultata ustanovljeno je da su studenti s ocjenom izvrstan ocijenili kvalitetu nastave iz svih bio-ekoloških područja. Samoprocjena znanja studenata je pokazala da su studenti najbolje ocjene dodijelili nivou znanja iz područja dendrologije. Rezultati anketnog istraživanja su potvrdila početnu hipotezu da ovaj tip nastave studenti u većoj mjeri podupiru i lakše usvajaju nastavno gradivo.
Field courses are a specific form of teaching intended to most effectively deliver the teaching content that requires observation of nature, as well as a direct contact with authentic reality. A model of teaching field courses in Applied Botany has been presented through this
paper based upon the hypothesis that students largely support this method of teaching and in this way acquire knowledge more easily. The Botany Section is one of the sections that operates within International
Biology Camps that are held and organized by Biology Students Association of the Faculty of Natural Sciences and Mathematics at the University of Sarajevo. The Botany Section participants are provided knowledge about plant ecosystems, species determination, their preservation and use through both practical and theoretical courses. Theoretical courses were held at the premises of "Jezera" Eco Centre, while field courses were held outdoors in the area of "Jezera" Eco Centre. Based on the findings, it was determined that students evaluated
the quality of the courses in all bioecological fields with the grade excellent. Self-assessment of knowledge acquired by the students showed that students gave the best grades to the knowledge level reached in the
field of dendrology. The results of the survey research confirmed the initial hypothesis that this type of teaching is largely supported by students and that in this way they more easily master the teaching content.
Turizam kao jedan od najupečatljivijih suvremenih sociogospodarskih fenomena svijeta u svojim kvantifikacijskim pokazateljima postupno se u okviru međunarodnih relacija približava milijardi ...sudionika, s gospodarskim učincima koji prelaze 800 milijardi USD. Ove veličine se gotovo utrostručuju uključenjem domaćih turističkih migracija, što cijeloj pojavi daje još upečatljiviju društvenu i gospodarsku dimenziju.Sasvim je logično da ova kretanja koja svojim gospodarskim učincima realiziraju oko 30% svjetske trgovinske razmjene, 17% DBP, 12% zaposlenosti, te 7% investicija, zahvaćaju kroz direktne, konverzijske ili multiplikatorske učinke gotovo sve sfere suvremenog gospodarstva i društvene nadgradnje, manifestirajući se vrlo izražajno svojim pozitivnim ali i negativnim konotacijama na sociogospodarsku, a posebice na prostornu sferu.Danas posebno aktualne međusobne vrlo razgranate interakcije između turizma, zdravlja i zdravstvene kulture u okviru suvremenih društvenih kretanja u ovom radu analizirat će se kroz dva temeljna aspekta i to:
-Utjecaj razine zdravstvene kulture u području turističke inicijative na donošenje odluke za uključenje u turistička kretanja kao značajnog elementa očuvanja zdravlja i kvalitete življenja poznavajući sve medicinske prednosti privremene promjene radne i životne sredine.
-.Utjecaj zdravstvenog turizma kao polifunkcionalnog društvenog fenomena na zdravlje turista i razinu zdravstvene i socijalne kulture destinacije, imajući u vidu brojne pozitivne, ali i moguće popratne negativne reperkusije intenzivnih turističkih formi na prostor i društvenu sredinu.
PDF
