Premijerova poruka s početka mandata relativizira vanjske čimbenike koji utječu na gospodarstvo. Europski okvir predstavlja kao priliku i naglašava da se uspješne zemlje dobrim politikama mogu ...ekonomski razvijati i u anemičnoj Uniji. U izjavama s kraja treće godine mandata europski okvir predstavlja kao bitno ograničenje (anemična i slaba Italija, stagnantna Njemačka).
Slabe ekonomske performanse upućuju na duboke strukturne
probleme i poteškoće u prilagodbi ekonomije u osvit inicijalne
recesije te otvaraju pitanje primjerenosti ekonomskih politika
koje su se ...provodile nakon izbijanja gospodarske krize.
Članak daje pregled ključnih postavki i najnovijih istraživanja na području ekonomike sreće, u svrhu poboljšanja temelja za javne rasprave i informirano donošenje odluka prilikom stvaranja i provedbe ...relevantnih politika. Koncept sreće rano je privukao pozornost ekonomista, a njihov odnos prema njemu se mijenjao kroz vrijeme. Suvremeni podatci o sreći impliciraju novi, znanstveno valjan način mjerenja društvenog napretka, s prostorom za daljnja poboljšanja. Ukazuju da su fizičko i mentalno zdravlje, međuljudski odnosi, dohodak i institucije važne odrednice sreće. Sreća, pak, uzrokuje niz pozitivnih učinaka na osobnoj i društvenoj razini. Nadalje, istraživanja ovoga područja mogu pomoći kreatorima politika u odlučivanju o ulozi, prirodi, ciljnim skupinama i prioritetima relevantnih politika. Sve navedeno pokazuje potencijal ekonomike sreće za doprinos u rješavanju trenutnih i budućih društvenih potreba s ciljem izgradnje sretnijeg društva.
Dugotrajna nezaposlenost kada osoba traži posao dulje od godinu dana naročito je opasna za zdravlje. Ona uništava osobne mogućnosti i sposobnosti, ne samo materijalne, već i socijalne i mentalne.
Minimalna je plaća ponovno postala središnjim predmetom političkih rasprava, kako pokazuju prihvaćanje statutarne minimalne plaće u Austriji, Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu te mnogobrojni oprečni ...argumenti u Njemačkoj i Švedskoj
CIRKULARNOST EKONOMSKIH TEORIJA Đurašković, Jovan; Radović, Milivoje; Božović, Žarko
Informatologia,
07/2016, Letnik:
49, Številka:
1-2
Paper
Odprti dostop
U radu se analizira razvoj ekonomskih teorija u periodu krize. Akcent je stavljen na dvije krize: veliku depresiju i savremenu globalnu ekonomsku krizu. Cilj rada je da se, analizom globalnih kriza, ...kao perioda transformacije ukupnog privrednog ambijenta, testira pretpostavka o cirkularnosti ekonomskih teorija. U radu je detaljnije objašnjen model kejznijanske doktrine koji je nastao nakon perioda velike depresije. U drugom dijelu su objašnjeni trendovi razvoja ekonomske teorije između dva krizna perioda, kao i teorijski kontekst u kojem se razvijala savremena globalna ekonomska kriza.
Istraživanjem je utvrđeno da u periodima globalnih ekonomskih fluktuacija i poremećaja dolazi do preispitivanja vodećeg teorijskog okvira u ekonomskoj politici i promjene ekonomske paradigme. Neadekvatna državna intervencija u periodu velike depresije, posebno u SAD, bila je važna pouka za nosioce ekonomskih politika u savremenoj krizi. U svjetskim privredama koje su pogođene krizom, sporovedene su anticiklične mjere monetarne i fiskalne politike kejnzijanskog tipa. Nakon dugogodišnje dominacije nove liberalne doktrine u ekonomskoj politici, došlo je do nagle reafirmacije kejnzijanske koncepcije.
Dosad zanemaren kompleksni fenomen potreba, kako u teorijskim, tako i u praktičnim razmatranjima, zahtjeva nužno promjenu. Jer potreba, predstavlja i početnu i završnu točku i proizvodnje i ...potrošnje. Relativno je prirodom neograničen i beskonačan broj potreba koji čovjek posjeduje. Razvojem proizvodnje i humanizacijom potrošnje on se geometrijskom progresijom povećava. Ne sagledavanje ovog fenomena u svoj svojoj kompleksnosti, važnosti i dinamičnosti uzrokuje višestruke gubitke čije dimenzije su u svim svojim granicama teško sagledive. Stoga se pred ekonomsku politiku (makro i mikro) postavlja staro-novi problem čije dubinsko sagledavanje je temeljna pretpostavka ostvarivanja željenih pravaca i dinamike razvoja.
U radu se u pet poglavlja nastoji sažeto prikazati pomorsko-trgovačku stvarnost na istočnojadranskoj obali od Istre do Neretve tijekom dvaju stoljeća, odnosno autorica ukazuje na trase pomorskih ...putova, vrste jedrenjaka koji služe za trgovinu, sadržaj trgovinske razmjene po regijama, kao razne vrste prirodnih i ljudskih opasnosti koje su mogle otežati promet i, napokon, mogući utjecaj političke zbilje na plovidbu i protok robe.
Postizanje nominalne i realne ekonomske konvergencije nužno je za zemlje kandidatkinje prije ulaska u članstvo EU-a. Ugovorom iz Maastrichta definirani su nominalni kriteriji konvergencije čije ...ispunjavanje jamči „spremnost“ zemlje za ulazak u eurozonu, nakon ulaska u EU. Međutim, ispunjavanje nominalnih kriterija konvergencije ne znači automatski i veću realnu ekonomsku konvergenciju koja je neophodna za ostvarenje netokoristi na jedinstvenome tržištu EU-a. Administrativno ispunjavanje kriterija nominalne konvergencije onemogućava ispunjavanje realne konvergencije. Predmet ovoga rada jest ukazati na ekonomske nelogičnosti pokazatelja nominalne konvergencije, kao i komparativnom analizom objasniti konflikt između nastojanja za administrativnim ispunjavanjem kriterija nominalne konvergencije i veće realne ekonomske divergencije. Cilj rada jest, nakon komparativne analize nominalne i realne konvergencije i njihove međuovisnosti, dati preporuke za prevladavanje konflikta, odnosno za simultano postizanje i nominalne i realne, odnosno ukupne ekonomske konvergencije. Zemlja na kojoj se provodi istraživanje jest Bosna i Hercegovina.
Cilj rada je identificirati javne rashode koji su bili pod utjecajem rasta portugalske trgovinske otvorenosti od kraja Drugoga svjetskog rata. Za Portugal je to jedan od prvih pokušaja rasprave o ...velikom skupu simultano testiranih kontrolnih varijabli. Metodologija za tu namjenu sastoji se od modela kojima se pokušavaju identificirati javni rashodi do sustava simultanih makroekonomskih sila, koji je radi testiranja dopunjen kointegracijskom analizom. Uz pomoć najprikladnijih tehnika pronađen je restriktivan skup četiriju vrsta rashoda (subvencije, rashodi na kamate, ostali tekući rashodi i ukupni
javni rashodi kao udio u BDP-u) unutar šireg seta koji se obično navodi u literaturi.
Priroda tih rashoda govori da je, vezano za Portugal, potvrđena specifična valjanost kompenzacijske hipoteze. Postignuti dokaz promiče važno pravilo: osim dugoročne veze između (nekih) javnih rashoda i trgovinske otvorenosti, između te dvije varijable može
se pojaviti i kratkoročna veza.
