Rad se bavi ideološki uvjetovanim promjenama kulturne politike u socijalističkoj Jugoslaviji u prvom desetljeću poslije Drugoga svjetskog rata (1945. – 1955.) i njihovim utjecajima na dječju poeziju. ...Nagli zaokret od partijski kontroliranog socijalističkog realizma prema slobodi (također ideološki uspostavljenoj) znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva rezultirao je umjetničko-ideološkim fenomenom koji pojedini povjesničari književnosti nazivaju socijalističkim estetizmom. Naš rad dokazuje da je izraz takvog estetizma u dječjoj književnosti moderna poezija za djecu. Ideje stvaralačke slobode i sveopćeg društvenog modernizma reflektirale su se i u prosvjetnoj politici i u društvenoj skrbi o djeci i mladima. Sve je to našlo svoj izraz u poeziji koja daje prednost igri, i to, prije svega, igri u jeziku, humoru i mašti nad izravnom pedagoškom funkcijom. Takva poezija ima svoje izvore i u narodnoj i u europskoj književnoj tradiciji, otvorena je za dječje želje i strahove, emancipacijska je, ali je istodobno i odijeljena od mnogih aspekata stvarnoga dječjeg života i položaja djeteta u društvu. Takva je poezija na različite načine nastajala unutar različitih nacionalnih kultura nekadašnje socijalističke Jugoslavije, istodobno ostvarujući slične i po mnogo čemu usporedive estetske i socijalne učinke.
U posljednjih nekoliko godina promijenile su se navike kupovanja namještaja. Naime, u praksi je sve češća izrada pojedinačnih komada namještaja. Uspostavlja se osobni kontakt između kupca i ...namještaja, što podrazumijeva odnos jedan (proizvod) na jedan (kupac). Kako bi se zadovoljili pojedinačni zahtjevi, kao nužnost se nameće veća kvaliteta, a taj zahtjev prate i više cijene. Konkurentnost na tržištu počinje u trenutku kad emocije postanu važan čimbenik u procesu odlučivanja. Stoga funkcionalnost i estetske funkcije namještaja, kao i određeni oblici odnosno trendovski stil dobivaju vrlo važnu ulogu u dizajniranju i proizvodnji namještaja. Cilj rada bio je prikazati rezultate istraživanja mogućnosti određivanja i mjerenja funkcionalnosti i estetike u različitim stilovima namještaja te o njihovu utjecaju na potražnju i zahtjeve kupaca. Da bi se uspostavio omjer funkcionalnosti i estetskih obilježja namještaja, numerički iskaz funkcije definiran je primjenom različitih dizajnerskih metoda poput Ranking Method Quality Development (RMQD) i Failure Mode and Effects Analysis (FMEA). Utvrđeno je da se obje metode vrlo učinkovito mogu primijeniti za dizajnirani i marketinški orijentiran namještaj, za oblikovanje zadovoljstva kupaca, kao i za povezivanje s estetskim funkcijama i osiguravanje kvalitete proizvoda u fazi planiranja proizvoda.
Namjera je ovoga rada promotriti estetsku funkciju unutar usmene književnosti, a u kontekstu književnog strukturalizma praške škole, odnosno na temelju rada Jana Mukařovskoga. Mukařovský je kao ...strukturalist estesku funkciju prije svega promatrao u kontekstu umjetnosti općenito, s naglaskom na književnosti, napose na tzv. "visokoj", odnosno umjetničkoj književnosti, ali pritom nije zaboravio niti "folklornu", odnosno usmenu književnost. Usmena književnost nije u središtu njegova teorijskog promišljanja, uporabio ju je više kao protutežu "visokoj" književnosti, odnosno kao sliku kojom je mogao zornije obrazlagati estetsku funkciju, norme i vrijednosti. U cijelu je njegovu radu najvažnije primijetiti da će estetska funkcija u nekim književnim djelima biti naglašeniija, dok će je u drugima biti gotovo nemoguće dokazati.
Ovaj rad pokušava dokazati da estetska funkcija postoji i u umjetničkom i u usmenoknjiževnom djelu, ali ne jednako u svim fazama života književnoga djela. Naime, prikazuje li književno djelo estetske vrijednosti kao primarne, govorimo o umjetničkom djelu, ali ako primarno aktualizira neke druge vrijednosti, a ne estetske, može prijeći u usmenu književnost. Estetska se funkcija s obzirom na tekst potvrđuje, transformira ili pak biva prikrivenom nekim drugim funkcijama. Dakle, u usmenoj je književnosti estetska funkcija pokretač strukturiranja, ali je svoje mjesto morala ustupiti nekim drugim kulturnim i društvenim funkcijama. Estetska funkcija nije niti smije biti dominantnom zbog toga što bi narušila samu bit usmene književnosti, a to je kolektivno čuvanje i prenošenje znanja s naraštaja na naraštaj.
Biblija je prije svega religijska knjiga, no, gledana s aspekta povijesti književnosti, ona je i svojevrstan zbornik cjelovite, raznovrsne i vrlo bogate književnosti, kao što to navodi Milivoj Solar ...u svojoj knjizi Povijest svjetske književnosti. Pitanje koje proizlazi iz spomenute tvrdnje glasi: u kojoj je mjeri Biblija religijska knjiga, a u kojoj mjeri književnost te u kojoj bi je se mjeri moglo podrazumijevati visokom, estetiziranom književnošću?
U tome je smislu jedan od mogućih načina određivanja biblijskih tekstova kao književnih i proučavanje biblijskih invokacija. Naime, invokacije su vrlo čest i homogen element biblijske strukture, a razvijaju funkcijski odnos prema tekstu koji ih sadrži, odnosno, vrlo točno, kao rijetko koji oblik stiliziranja teksta, odražavaju semantiku teksta koji stoji iza njih. Istodobno, kako je riječ o povratnoj sprezi, i sama priroda teksta često određuje koji će se tip invokacije realizirati.
Ovaj navod implicira tvrdnju kako postoji više tipova različitih invokacija s obzirom na tip teksta u kojemu se nalaze, što je ovim radom i pokazano na više primjera preuzetih iz Biblije. Naime, pojedina vrsta biblijskih invokacija više je prilagođena religijskoj semantici, dok su drugi tipovi invokacija funkcionalni u impostiranju svjetovne semantike uočljive u Bibliji kako bi se s njome razvilo što harmoničnije semantičko suzvučje teksta u religijskom i svjetovnom smislu.
Iz navedenog proizlazi da se analizom biblijskih invokacija mogu stvoriti određeni preduvjeti za razumijevanje funkcija i semantike pojedinih biblijskih tekstova, što će ujedno omogućiti i stvaranje koherentne slike o Bibliji kao estetiziranoj književnoj činjenici.
PDF
