The scandal of reason Azmanova, Albena
2012., 20120403, 2012, 2012-04-17, 20120101, Letnik:
47
eBook
Theories of justice are haunted by a paradox: the more ambitious the theory of justice, the less applicable and useful the model is to political practice; yet the more politically realistic the ...theory, the weaker its moral ambition, rendering it unsound and equally useless. Brokering a resolution to this "judgment paradox," Albena Azmanova advances a "critical consensus model" of judgment that serves the normative ideals of a just society without the help of ideal theory. Tracing the evolution of two major traditions in political philosophy—critical theory and philosophical liberalism—and the way they confront the judgment paradox, Azmanova critiques prevailing models of deliberative democracy and their preference for ideal theory over political applicability. Instead, she replaces the reliance on normative models of democracy with an account of the dynamics of reasoned judgment produced in democratic practices of open dialogues. Combining Hannah Arendt's study of judgment with Pierre Bourdieu's social critique of power relations, and incorporating elements of political epistemology from Kant, Wittgenstein, H. L. A. Hart, Max Weber, and American philosophical pragmatism, Azmanova centers her inquiry on the way participants in moral conflicts attribute meaning to their grievances of injustice. She then demonstrates the emancipatory potential of the model of critical deliberative judgment she forges and its capacity to guide policy making. This model's critical force yields from its capacity to disclose the common structural sources of injustice behind conflicting claims to justice. Moving beyond the conflict between universalist and pluralist positions, Azmanova grounds the question of "what is justice?" in the empirical reality of "who suffers?" in order to discern attainable possibilities for a less unjust world.
U ovom radu raspravljat ćemo o mogućnostima, izazovima i poteškoćama vezanima uz odgoj djece sa stajališta filozofije odgoja, a s kojima se svakodnevno susreću današnji učitelji i nastavnici. ...Učiteljski poziv izuzetno je bitan iz više razloga, a jedan od najvažnijih tiče se njihove uloge u odgoju djece s obzirom na to da učitelji imaju izravan i potencijalno iznimno velik utjecaj na krajnji rezultat izgradnje osobnosti u djece i mladih, odnosno osoba u cjelini. Prepoznali su to i mnogi filozofi, od antike do naših dana, koji su i u središtu ovog rada, a bavili su se tumačenjem odgojnih utjecaja i različitih odgojnih nastojanja i praksi. Stoga u radu želimo istaknuti i barem ukratko analizirati neke od ključnih filozofskih pozicija važnih za izgradnju cjelovite, samostalne i zrele osobe, odnosno želimo ukazati na zadaće koje učitelji imaju svakodnevno pred sobom u nastojanju da djeci omoguće odrastanje i dosezanje samostalnosti. U radu ćemo izložiti odgojne pozicije koje su zastupali Platon, J. J. Rousseau i J. Dewey – tri najznačajnija velikana filozofije odgoja.
Zgodovina mojih nesreč Abelard, Peter
Keria (Ljubljana.),
07/2008, Letnik:
10, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Večkrat zgledi vznemirijo ali pomirijo človeška čustva bolj kot besede. Po številnih osebnih pogovorih, namenjenih tebi v tolažbo, sem se ti zato odločil odsotnemu pisati o svojih izkušnjah lastnih ...nesreč, da boš spoznal, kako nične ali neznatne so tvoje težave v primerjavi z mojimi in jih boš potrpežljiveje prenašal.
U ovom radu istražujemo koje su filozofske teme te koji su filozofi objavljivali svoje tekstove u tjedniku Spremnost, a koji je izlazio za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, tj. od 1942. do 1945.
...godine. Budući da u tom povijesnom razdoblju, a ni dosta prije te
dosta kasnije, u Hrvatskoj nije postojao časopis koji bi bio namijenjen izrazito filozofiji, hrvatski su filozofi svoje tekstove objavljivali po različitim novinama, tjednicima i mjesečnicima, a što istraživa-čima hrvatske filozofije uvelike otežava posao. Ovaj je rad podijeljen na četiri dijela. U prvom dijelu donijeli smo nekoliko povijesnih bilješki o samom nastanku tjednika Spremnost. Drugi dio donosi detaljnu bibliografiju filozofskih članaka objavljenih u tom tjedniku. Treći dio rada iznosi kratku analizu objavljenih filozofskih
tekstova te na koncu u četvrtom dijelu donosimo biografije najznačajnijih filozofskih autora u ovom tjedniku. Zaključak je kako
su hrvatski filozofi za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske pratili europsku i domaću filozofsku literaturu te promišljali o vremenu u kojem su živjeli, a to su i zabilježili na stranicama tjednika
Spremnost.
Widely acclaimed as the most authoritative and accessible one-volume dictionary available in English (and now with translations into Chinese, Korean, Russian, Italian, and Spanish underway) this ...second edition offers an even richer, more comprehensive, and more up-to-date survey of ideas and thinkers written by an international team of 436 contributors.
PDF
