U ovom radu razmatran je problem kolosijeka za formiranje sabirnih vlakova s analizom I prijedlogom mogucih rješenja. Predložena rješenja zasnovana su na rezultatima provedenih simulacija ciju osnovu ...predstavljaju podaci dobiveni iz ranžirnih kolodvora Beograd i Lapovo. Procesi koji se realiziraju u tim kolodvorima pokazali su se diskretnim sa stohastickim elementima te su i simulacijski modeli izabrani za rješavanje ovog problema prilagođeni istom, primjenjivi i ucinkoviti. Dobiveni rezultati pokazuju da dosadašnja praksa rješavanja ovog problema nije bila dobra, da ne daje dobre rezultate i da je treba mijenjati.
Članak tematizira proročku dimenziju umjetnosti pomoću triju potencijala duhovno-oslobodilačkog načela stvaralaštva. To su: potencijal proročke umjetničke vizije kao preobrazba opažanja, potencijal ...proročko-umjetničkog formiranja duha kao preobrazba života pojedinca i zajednice te potencijal proročkog obećanja budućnosti u kojemu se pokazuje eshatološki karakter umjetnosti. U tim se potencijalima umjetničkog stvaralaštva nazrijeva jedan od mogućih odgovora na krizu kulture, čije uzroke valja gledati u temeljnom duhovnom problemu suvremenosti. Problem je to odnosa između osobnog i nadosobnog načela u umjetnosti i kulturi koji se očituje kao izlazak osobe iz sebe u zajednicu, što ni u kojem slučaju ne smije biti iskorak u bezličnost (Nikolaj Berdjajev). U članku se pokazuje da je duhovno-oslobodilačko načelo stvaralaštva, budući da u sebi nosi snagu autentičnoga proročkog duha, koji je ponajprije duh preobrazbe, kadro očuvati pojedinca (umjetnika i recipijenta umjetnosti) od svake vrste zatvorenosti u sebe – kako u smislu individualističkih tako i u smislu kolektivističkih izolacija – i otvarati ga univerzalnim sadržajima i nadosobnim vrednotamâ. U članku se nadalje tvrdi da je osobno služenje nadosobnom cilju moguće sâmo kao slobodno stvaralačko služenje u kojemu se zbiva prijelaz življenja, djelovanja i stvaralaštva od onoga za sebe prema onom većem od sebe. Takav prijelaz očituje se kao realizacija proročke duhovnosti umjetničkog služenja (Ivan Pavao II.) koje pridonosi kako osmišljavanju svake pojedinačne, konkretne ljudske egzistencije i njezinu cjelovitom rastu tako i životu i preporodu društvene zajednice.
Pitanje kako formirati vladu ako izborni rezultat nije dovoljno jasan za određivanje kontura za njezino oblikovanje otvara se kada stranke nisu jasno obznanile svoje saveze prije izbora ili kada ...izborni rezultat nije izlučio apsolutnu većinu u korist jedne ili druge predizborno stvorene koalicije stranaka. Njemački odgovor daje prednost većinskom elementu nad ideološkim elementom. Umjesto stava da najbrojnija parlamentarna stranka nužno mora vladati ili da sukob dviju najvećih stranaka apsolutno isključuje njihov savez u postizbornom vladanju političke stranke smatraju da obvezatno moraju djelovati kako bi se institucionalno stvorila većina potrebna za vladanje. Njemačka doktrina iznosi da nužnost raspolaganja radno sposobnom vladom vrijedi više od stranačkih ideoloških razmatranja i prosudbi. U zbilji njemačkog parlamentarnog sustava predsjednik SR Njemačke predlaže za kancelara osobu koja na temelju objavljenog pismenog koalicijskog sporazuma zaključenog u prethodnom postupku formiranja vlade, prije započinjanja formalnog ustavom propisanog postupka, dokazuje da uživa apsolutnu većinu svih zastupnika u Bundestagu. U Velikoj Britaniji ustavna se zagonetka o formiranju vlade u slučaju da izbori ne rezultiraju apsolutnom većinom za pojedinu stranku u Donjem domu rješava ustavnom konvencijom. Od aktualne vlade očekuje se da podnese ostavku ako postane jasno da neće moći dobiti povjerenje Donjeg doma te ako postoji jasna alternativa. Ustav Republike Hrvatske (čl. 98.) određuje obvezatno obavljanje konzultacija, odnosno provedbu neformalnog prethodnog postupka za formiranje vlade. Takav postupak u praksi čine istražni koalicijski razgovori i završni dogovor vidljiv u koalicijskom sporazumu (SR Njemačka) ili na listi potpisa većine svih zastupnika (Hrvatska).
U radu je promatrano oslikavanje obitelji u romanima Ante Gardaša koji
pripadaju „mironovskom“ krugu romana koje povezuju isti protagonisti
predvođeni dječakom Mironom. Analizirano je deset romana ...koji prema
implicitnim čitateljima pripadaju književnosti za djecu i književnosti
za mlade pri čemu je promatrano kako je oslikana obitelj i kako ona utječe na formiranje dječjega i mladenačkoga identiteta.
Obitelj se kao sociemska figura nalazi u pozadini romana „mironovskoga“ kruga, ali odnosi u obitelji i odrastanje pod utjecajem istospolnih obiteljskih uzora utječu na ponašanje djece i mladih i formiranje njihova identiteta. Gardaš oslikava skladnu tradicionalnu patrijarhalnu obitelj u kojoj vladaju rodno stereotipni odnosi i podjela na mušku javnu i žensku privatnu sferu. Slika obitelji u kojoj vlada povjerenje i međusobna bliskost utječe na formiranje dječjih i mladenačkih likova koji su uklopljeni i ne izražavaju buntovništvo prema autoritetu ili roditeljskoj kulturi.
Proces trošenja reznog alata ima značajan utjecaj na proces rezanja i stoga je praćenje stupnja potrošenosti alata od posebnog značaja za izgradnju inteligentnih alatnih strojeva koji imaju ...sposobnost pratiti svoja stanja i aktivno djelovati na njihovu promjenu. Ovaj pristup je zasnovan na pretpostavci da postoji određena korelacija između spektra visokofrekventnih vibracija mjerenih na držaču alata neposredno u blizini zone rezanja i stupnja potrošenosti alata. Trošenjem dolazi do promjene geometrije reznog alata što ima veliki utjecaj na proces formiranja strugotine. Istovremeno, diskontinuirana priroda procesa formiranja strugotine pobuđuje zonu rezanja, zbog čega se generira jedan vrlo širok spektar vibracija. Veliki intenzitet vibracija, koje se prostiru kroz cjelokupni obradni sustav, posljedica je unosa velike količine energije. U radu su prikazani rezultati eksperimentalnih istraživanja u cilju postavljanja korelacije između spektra vibracija ubrzanja (PSD) u intervalu od 5 kHz do 50 kHz i parametara trošenja alata.
U povijesnom naslijeđu postoje vrijednosti koje trajno čuvaju svoju svježinu, snagu, ljepotu i duboki humanistički smisao usprkos njihovoj dugovjekoj protegnutosti kroz povijest. Proučavanje i ...poznavanje čovjekovih stvaralačkih napora pokazalo je da je zakon sveopćeg napretka imanentno vezan za potrebu sve veće i sve dublje spoznaje čovjekova mjesta u svijetu i odraza svijeta na njega. Grčka antička kultura ili paideia potvrđuje osnovanost tih premisa i svojim gotovo neiscrpnim sadržajem otkriva opći i neprolazni značaj svega onoga što je stvorio grčki duh u umjetnosti, književnosti, znanosti, filozofiji, pedagogiji, pravu, etici itd. U najširem smislu riječi, grčka kultura već vjekovima privlači pozornost kako stručnjaka tako i amatera. Proučavanje i tumačenje njenog sadržaja postalo je predmet zanimanja cijelog niza znanstvenih disciplina, gotovo svakog iole obrazovanoga čovjeka. Tako ni zapadnoeuropska pedagogija koja vidi svoje početke u antici, naročito onoj grčkoj i rimskoj, nije mogla u tom smislu stajati po strani, nego se poput drugih znanosti i ona počela vraćati svojim izvorima i svojim korijenima.
U radu je dat usporedni pregled vibracija reznog alata izmjerenih u procesu obrade i modeliranih primjenom metode konačnih elemenata (MKE). Također, analizirana je mikroskopska strukture poprečnog ...presjeka odvojenih čestica sa ciljem utvrđivanja frekvencije stvaranja lamela i njihovog utjecaja na ukupnu razinu vibracija alata za obradu. Prikazom dobivenih rezultata postavljene su osnove za verifikaciju predložene metode određivanja stanja istrošenosti alata izdvajanjem pouzdanih pokazatelja iz visokofrekventnog dijela spektra signala izmjerenih vibracija. Provedeno istraživanje pokazalo je evidentan utjecaj promjene frekvencije segmentacije odvojenih čestica na odziv signala vibracija u visoko-frekventnom dijelu spektara, te ovisnost o promjeni stupnja istrošenosti reznog alata.
Formiranje višegrupnih teretnih vlakova predstavlja jedan od kompleksnijih problema željezničkog prometa. Višegrupni vlakovi se sastavljaju od većeg broja grupa vagona koje treba sortirati u ...kompoziciju prema redoslijedu međukolodvora na pruzi. U radu je prikazana analiza tehničko-tehnoloških uvjeta koji bitno utječu na efekte primjene metoda simultanog formiranja vlakova. Razmatrani su efekti pojedinih metoda značajni za planiranje kolosiječnih kapaciteta i kvalitetu rada kolodvora. Istraživanje u ovom radu doprinosi procesu planiranja u cilju poduzimanja odgovarajućih mjera prije izgradnje kolodvora.
U radu se testira znanstvena utemeljenost Teorije neobrazovanosti Konrada Paula Liessmanna. On hipostazira da postoji samo jedan obrazovanja vrijedan cilj, a to je formiranje osobnosti koje se ...postiže obrazovanjem, dok izobrazbom taj cilj nije moguće postići, nego ga je moguće poništiti.
Znanstvena evaluacija navedenih teza pokazuje da pored formiranja osobe postoji više tzv. vanjskih ciljeva obrazovanja, te da se vanjski i unutarnji ciljevi (razvoj osobe) mogu, ali i ne moraju neutralizirati. Opovrgava se teza da se kognitivni razvoj osobe postiže samo obrazovanjem budući da se kristalizirana inteligencija koja se razvija doživotno razvija cjeloživotnom izobrazbom.
Provjerava se utjecaj obrazovanja i drugih formata učenja na moralni razvoj osobe. Potvrđuje se da se obrazovanjem unaprjeđuje moralno rasuđivanje, ali ne nužno i moralnost u smislu internaliziranih vrijednosti i moralnog ponašanja. Moralno se rasuđivanje u većoj mjeri ostvaruje obrazovanjem, dok se cjeloživotnom izvanodgojnom socijalizacijom (iskustvenim učenjem) prethodno postignuti odgojni učinci edukacije dobrim dijelom potiru. Time je taj dio Liessmannove teorije samo djelomično potvrđen.
Pojmovi "osobnost" i "solidarnost", koje promiče i za koje odgaja školski vjeronauk, u suvremenom pedagoškom diskursu koji ne slijedi kršćanstvo kao svoju normativnu pretpostavku zamijenjeni su ...pojmovima "identitet" i "socijabilitet" odnosno "reciprocitet". Kršćanski odgoj u svojoj je biti povezan s kršćanskom tradicijom i otvoren prema drugima, a to su i preduvjeti izgradnje kršćanske osobnosti. Za uvođenje u kršćansku tradiciju važno je pripovijedanje, a za pripovijedanje su važni pripovijedač, osobni susret i identifikacija. U praksi to zahtijeva osobni odnos vjeroučitelja prema onome što poučava, promicanje školskog vjeronauka u religioznoj i konfesionalnoj suodgovornosti te omogućavanje dijaloga s drugima. U tu svrhu autor iznosi primjer kooperativnog vjeronauka, a sve što je izrekao u članku na kraju sažima u devet teza u kojima još jednom naglašava nužnost konfesionalne povezanosti i dijaloške otvorenosti suvremenog školskog vjeronauka.
PDF
