Leta 2018 sprejeta odločba Ustavnega sodišča o neustavnosti trenutne ureditve volilnih okrajev je znova oživila razpravo o reformi državnozborskega volilnega sistema. V središču razprave je vprašanje ...preoblikovanja oziroma odprave volilnih okrajev. Drugi pomembni prostorski element volilnega sistema – ureditev volilnih enot ‒ pa ni deležen večje pozornosti, saj ni bila predmet ustavne presoje. V članku želimo preveriti, v kolikšni meri obstoječa ureditev še izpolnjuje zakonska merila. V nadaljevanju so predstavljeni trije alternativni predlogi ureditve volilnih enot, njihove ključne značilnosti ter glavne prednosti in pomanjkljivosti.
V prispevku so zajete naravnogeografske značilnosti Rakovško-Unškega polja, ki leži v Notranjskem podolju. Poleg geoloških in reliefnih značilnosti so obravnavane tudi druge naravne sestavine te ...pokrajinske enote. Večji poudarek je posvečen vodnim in podnebnim razmeram ter prstem. Večletna zbiranja podatkov so pokazala, da Rakovško-Unško polje ni suho polje, saj po večji količini padavin izvira voda v več izvirih, teče po polju in ponika v ponikalnicah. Merjenja zračnih temperatur v mirnem zimskem anticiklonalnem vremenu so pokazala, da tudi na tem polju nastopa temperaturni obrat. Za prsti je značilno, da so s pedogenezo na robnih delih polja nastale na dolomitni kamnini, na dnu polja pa po vsej verjetnosti na glinasti matični podlagi. Na samem dnu polja naravne vegetacije ni več, razprostira se antropogena raba in z njo povezano rastlinstvo. Robne dele polja poraščajo travišča in gozd bora s trirobo košeničico.
U Hrvatskoj u skladu sa svjetskim trendovima dolazi do sve većih promjena krajobraza uslijed promjena korištenja zemljišta, klimatskih promjena te općenito antropogenoga utjecaja. Usporedno s time ...raste i potreba za intenzivnijim i dubljim poznavanjem značajki krajobraza u svrhu adekvatne zaštite i upravljanja. Cilj je ovoga rada dati pregled stanja znanstvenih istraživanja krajobraza i u Hrvatskoj da bi se utvrdili dionici, metodologije i raznolikost istraženih tematskih područja te stupanj istraženosti i poznavanja krajobraza Hrvatske. U posljednjih deset godina izražen je pojačan interes za istraživanja krajobraza te su utvrđena dva jasna pristupa: geografski pristup i pristup arhitekture i krajobrazne arhitekture. Pristupi se međusobno razlikuju u tematskim područjima istraživanja, metodologiji i prostornom kontekstu istraživanja.
This paper examines sports, cultural, historical, and urban geography to analyse hodonyms (names of streets and squares) and ergonyms (names of hospitality establishments) located in the proximity of ...sports centres. The research examines whether there is a link between the hodonyms and ergonyms associated with sports and the location of sports facilities. The starting point of this research was the assumption that spatial proximity influences the motivation for naming streets, squares, and hospitality establishments. Accordingly, this paper approaches the concept of sports in the urban landscape from a spatial aspect. Case studies were conducted in the two largest cities of the Republic of Croatia: the capital city Zagreb, and Split. The main methodological approach used in the analysis of data was statistical and interpretative. The research showed that there is a degree of association between hodonyms and ergonyms and the location of sports facilities. Sports transform and shape the urban landscape, not only the sports landscape (in the form of infrastructure), but also other parts of the city.
Metodika geografije razmjerno je mlada znanstvena disciplina unutar znanstvenoga polja geografije koja tek u posljednjih nekoliko desetljeća doživljava svoju punu znanstvenu afirmaciju. U prvim ...desetljećima znanstvena produkcija bila je usmjerena na radove koji primarno problematiziraju nastavu geografije, ali daljnji razvoj discipline upućuje na tendencije izdvajanja edukacijske geografije kao zasebna znanstvenoga sklopa i grane unutar navedenoga polja. S obzirom na navedeno stvara se potreba rekapitulacije znanstvene produkcije i najvažnijih spoznaja ove geografske znanstvene discipline u posljednjih pedeset godina. Pregled znanstvenih i znanstveno-stručnih radova metodike geografije i edukacijske geografije upućuje na svojevrsnu tematsku i metodološku promjenu paradigme koja počinje zahvaćati teme i objekte istraživanja znatno šire od učionice i nastave geografije. Primjetna promjena prevladavajućega znanstvenog interesa s pitanja kurikuluma i organizacije nastave prema istraživanjima ljudskih potencijala, organizacije obrazovne funkcije u prostoru te postignuća učenika upućuje na kontinuiran i stabilan razvoj.
Ivo Frangeš had already noticed that the literary opus of Vjenceslav Novak can be divided into several circles and he singled them out on the basis of thematic criteria. So, Senj and ist problems and ...social processes made up the first; Senj’s surroundings or Podgorje made up the second; the third relates to the civic context of Senj and Zagreb, and the fourth was the world of the deprived urban masses in Zagreb and Senj. // From this division, the possibility of a different view of Novak’s opus is already hinted at: based on space, and therefore we are able to speak about Senj, Zagreb and Podgorje as the main topoi. The novel Podgorka (Foothill Woman) by Vjenceslav Novak, as the title itself suggests, in this context would enter the domain of the author’s work that deals with the space and problematic of Podgorje. // The goal of the presentation is to connect the concept of literary geography with the mode of romance. The literary construction of the space and its intertwinement with the social construction of the space will be examined. Also to be considered is how spatial determinants are brought into connection with Soya’s concept of thirdspace and the mode of romance as the primary form of the organisation of the narration.
The book ('Historical cartography of Slovenian territory') presents the history of cartographic development in Europe and Slovenian territory with a special emphasis on a uniform methodology of ...studying old maps. The introduction provides definitions of the basic cartographic terminology and discusses the importance of maps, their study, and the development of European cartography from its beginnings to the twentieth century. This is followed by a presentation of cartographic elements and their classification into five basic groups (i.e., natural, built, mathematical, and explanatory elements plus geographical names), and an analysis of their historical development. The main part of the volume presents the methodology for studying cartographic elements and the results of an analysis of fifty-eight medium-scale maps of what is now Slovenia from the mid-sixteenth century to the end of the nineteenth century. A list of basic information on the most important maps of Slovenian territory is added at the end as an appendix. Maps can serve as the basis for exploring and studying landscapes and their processes. Old maps provide original information and are thus considered primary historical sources. The methodology used in this volume makes it possible to study these primary sources in a uniform manner across longer time periods.
V zadnjih treh desetletjih se v Srbiji ponovno pojavlja romantična, paraznanstvena, tako imenovana nacionalna zgodovina. Ta v svoji najnovejši pojavni obliki trdi, da so Srbi avtohtoni prebivalci ...Podonavja in Balkana, tako rekoč Praindoevropejci v svoji pradomovini, srbščina pa naj bi bila indoevropski prajezik. Ti kvazizgodovinarji brez znanstvenih argumentov so, naslanjajoč se na glasoslovne asociacije, obenem tudi kvazietimologi in trdijo, da Ptolemajevo mesto Serbinon v Panoniji dokazuje, da so že v antiki Srbi živeli v Podonavju in na Balkanu. Resni znanstveni in etimološki dokazi pa to »prasrbsko« etimologijo v celoti zavržejo in razkrijejo, da gre za panonski ilirski toponim *Sérbinom, ki približno pomeni »mesto z žrelom/vodno sotesko, iz katere(ga) bruha voda, z vodno globeljo« ali »kraj, kjer je žrelo jame ali votline, brezno«; ali še bolje, »kraj z vodnim virom/izvirom ali (?) rečnim izvirom« oz. »kraj z virom termalne vode«. Toponim sestavlja indoevropski koren *serbh- »srkati, goltati; kapljati, curljati; žrelo; žrelo jame ali votline, brezno« in ilirska pripona za tvorbo toponimov -inom, ta se denimo najde v poimenovanju *Altinom (*Altinon, Altinum) ipd. Sodeč po Ptolemajevi Geografiji bi se koordinate tega toponima lahko približno ujemale z današnjim madžarskim krajem Villánykövesd oz. z današnjo hrvaško Cabuno ali s hrvaškim krajem Gradina, obe lokaciji pa se nahajata v bližini Virovitice ob madžarski meji.
Prispevek obravnava tlorise stanovanj iz preteklega stoletja v Mariboru. Iz primerjave je razvidno, da se je zasnova stanovanja precej spremenila. Nekaj prostorov je nastalo na novo, nekaterih v ...novih stanovanjih ni več, spremenila se je tudi velikost prostorov. Prepoznani so trije tipi tlorisov: iz začetka 20. st., iz začetka druge polovice in iz konca stoletja. Spremembe tlorisa je mogoče povezati z značilnostmi meščanske družbe, socialističnim sistemom ter pojavom individualizma, blagostanja in potrošništva.
Vrlo svestrani znanstveni opus Dalibora Brozovića u znatnoj je mjeri obilježen
dijalektološkim
i lingvogeografskim radom. Prvenstveno je bio zainteresiran
za cjelinu srednjojužnoslavenskoga
...dijasistema dijalekata, pa je u tom
smislu naročito plodno njegovo zalaganje za primjenu
strukturalnih i genetskih
kriterija u klasifikaciji dijalekata. Dijalektološke zasluge odnose se većinom
na proučavanje štokavštine, a posebno je važno Brozovićevo uočavanje i
dokazivanje
da je istočnobosanski (ijekavskošćakavski) poseban štokavski dijalekt.
Za nacionalnu filologiju
naročito su bitni prinosi u kojima se pouzdano
određuje predmigracijsko dijalekatno stanje, npr. gdje se u srednjem vijeku
govorilo hrvatski i o kakvim se upravo dijalekatnim fizionomijama
radilo. Tu
je poglavito važno uočavanje značenja staroga zapadnoštokavskoga narječja.
Veoma je opsežan Brozovićev rad u okviru lingvističke geografije, ponajprije
u izradbi lingvističkih
atlasa, jer je bio angažiran u mnogim projektima, u Općeslavenskom
lingvističkom atlasu, u Općekarpatskom dijalektološkom atlasu,
u Europskom lingvističkom atlasu itd. U svim tim pregnućima Brozovićeve su
zasluge goleme, od zamisli, organizacije i terenskoga rada do najzahtjevnijih
poslova i uredničkih dužnosti.