Geografska imena, kao predmet interdisciplinarnih istraživanja, proučavaju se ponajprije s jezičnoga, a u posljednje vrijeme i s geografskoga, povijesnoga, arheološkoga, etnološkoga, kartografskoga, ...leksikografskoga i ponajmanje geodetskoga aspekta. Svrha ovoga istraživanja jest odrediti odnos između triju znanosti (znanstvenih disciplina) – toponomastike, geografije i leksikografije – u obradi toponima zastupljenih u leksikografskim djelima. U radu se ispituje tretman toponima i način obrade u leksikografskim izdanjima (rječnicima, leksikonima, enciklopedijama i atlasima) analizom: a) zastupljenosti toponima unutar analiziranoga djela, b) zastupljenosti i strukture jezične obrade toponima u odabranim toponomastičkim natuknicama jednojezičnih rječnika, c) zastupljenosti i strukture geografskih sadržaja kod odabranih toponimskih natuknica u leksikonima, enciklopedijama i atlasima Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Primjerima je potvrđena činjenica da je jezična obrada malobrojnih toponima iscrpnija u jednojezičnim rječnicima nego u ostalim leksikografskim izdanjima, a geografska je obrada u rječnicima veoma sažeta. Zaključeno je da je zastupljenost toponima (osobito u Atlasu svijeta) i geografskih sadržaja u općem tipu zavodskih edicija zadovoljavajuća. Potvrdila se pretpostavka da je geografska obrada toponimskih natuknica, koje predstavljaju složene prostorne strukture, poput naselja, regija i država, u enciklopedijama, leksikonima i atlasima dostatno zastupljena, ali su geografski sadržaji strukturirani prema klasičnom nabrajalačkom, danas neprimjerenom principu. Razlozi tomu leže podjednako u slabostima hrvatske geografije i leksikografije.
U radu se na temelju odabranih kartografskih prikaza Korčule iz ranoga novog vijeka razmatraju geografske spoznaje o tom otoku u vrijeme izrade karata. Posebna pozornost usmjerena je na do sada ...nepoznatu kartu otoka Korčule iz druge polovine 16. ili prve polovine 17. st. koja se čuva u Archivio do Stato di Venezia s obzirom na to da je na njoj dan vrlo detaljan prikaz otoka Korčule, posebno njegovoga zapadnog dijela. Cilj je ovoga rada na primjeru otoka Korčule uputiti na važnost kartografskih prikaza kao važnog izvora prostornih podatka te utvrditi je li došlo do postupnoga unaprjeđenja kvalitete prikazanoga geografskog sadržaja u skladu s pretpostavljenim razvojem geografskih spoznaja i kartografskih tehnika od početka 16. st. do kraja 18. st. Na temelju odabranih kartografskih prikaza otoka Korčule potvrđeno je značenje otoka Korčule u pomorsko-geografskim okvirima obilježenim različitim političkim interesima, ponajprije Venecije. Dijakronijski niz ranonovovjekovnim geografskih i pomorskih karata upućuje na postupni razvoj geografskih spoznaja o otoku Korčuli kao i na unaprjeđenje kvalitete grafičke vizualizacije relevantnih prostornih podataka o tom hrvatskom otoku.
