Proteklih je godina Republika Hrvatska ostvarila relativno veća ulaganja
u izgradnju prometne infrastrukture u odnosu na ostale tranzicijske zemlje i u odnosu na
zemlje Europske unije. Time se ...željelo nadoknaditi povijesno zaostajanje u izgradnji suvremene
prometne infrastrukture, međutim tako dimenzionirana prometna ponuda nadmašuje
trenutnu i srednjoročnu projekciju prometne potražnje. To znači da se Republika Hrvatska
opredijelila za strategiju razvoja putem «viška prometne infrastrukture». S obzirom
na izrazitu oskudnost domaćega raspoloživog investicijskog kapitala te istodobno pogoršanje
eksterne ravnoteže, ovakav model razvoja ima nepovoljne učinke na ukupnu makroekonomsku
ravnotežu hrvatskoga gospodarstva što se očituje u porastu vanjskotrgovinskog i
proračunskog deficita. Ako se nastave zatečene tendencije, ovakav razvojni model može
utjecati na nepoželjno usporavanje gospodarskoga rasta. U ovom se radu analiziraju učinci
modela razvoja putem «viška prometne infrastrukture» te se predlaže korekcija modela
prema modelu balansiranog odnosa između ponude i potražnje prometne infrastrukture i
uvođenje novih pristupa u financiranju većim sudjelovanjem privatnog sektora.
Kina i Srednji istok Marić-Bajić, Marija
Međunarodne studije,
12/2007, Letnik:
VII, Številka:
3-4
Web Resource
Odprti dostop
Zbog snažnog gospodarskog razvoja u posljednja dva desetljeća, Kina je suočena s nestašicom energije. Nekadašnja energetska samodostatnost i neovisnost pripadaju prošlosti i Kina je danas prisiljena ...tražiti energiju izvan svojih granica, prije svega na naftom bogatom Srednjem istoku. Zajedno s uzletom gospodarstva nastavit će se se i daljnji porast potrošnje svih oblika energije, osobito nafte i plina. Jaz između potrošnje i vlastitih mogućnosti proizvodnje energenata nezaustavijivo se produbljuje pa je jasno da će Kina sve više ovisiti o uvezenoj nafti. Ovu realnost učinila je Kinu ranjivom i izloženom mogućim neželjenim vanjskim pritiscima, a kineska vanjska politika u službi je gospodarskog razvoja Kine.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- U radu pod naslovom Kulturni život Karlovca u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda, Karlovac se od tvravskog vojnog grada, ...utemeljenog radi obrane zemalja Habsburške Monarhije od osmanskih osvajanja, ubrzo razvio u grad obrta, prometa i trgovine. Uspješan gospodarski razvoj, posebno nakon stjecanja statusa slobodnog kraljevskog grada u drugoj polovici 18. stoljea., pogodovao je stvaranju bogatog graanskog sloja i novih društvenih i kulturnih vrijednosti. Gospodarski dinamizam grada, društveni život i kulturna kreativnost priskrbile su Karlovcu obilježje jednog od najrazvijenijih gradova Hrvatske krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljea. Vremenski okvir disertacije u širem smislu je razdoblje Hrvatskog narodnog preporoda od kraja 18. do sredine 19. stoljea, pri emu je pripremno razdoblje okvirno obraeno, a težište rada posveeno je razdoblju ponovo objedinjene Hrvatske i položaja Karlovca u sklopu graanske Hrvatske 1822. godine. Neposredno to je i vrijeme pripreme te konano doba zrelog preporodnog razdoblja Hrvatskog narodnog preporoda. Iako u znanstvenoj literaturi i publicistici postoji dosta radova koji se dotiu života grada Karlovca u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda, postoji još dosta praznina koje treba popuniti novim istraživanjima. Zato je i cilj ove disertacije upotpuniti sliku suodnosa gospodarskih, društvenih i kulturnih zbivanja toga najdinaminijega razdoblja razvoja grada: te rasvijetliti i dokumentirati doprinos karlovakog gospodarstva i karlovakih društvenih elita te njezine inteligencije ukupnom duhovnom i materijalnom razvoju grada u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda. U Karlovcu su graanstvo i inteligencija bili nositelji (proto) modernizacijskih kretanja, novog socijalnog mentaliteta, promicatelji graanske kulture i nositelji akcija na osnivanju kulturnih institucija. Upravo stoga, posebnu pozornost posvetili smo istraživanju struktura društvenih slojeva grada, društvenom životu i javnom djelovanju u gospodarskom, politikom i kulturnom životu skupina i pojedinaca u preporodnom vremenu te istraživanju institucija društvenog, kulturnog i politikog okupljanja kao elemenata graanske kulture i njihove nacionalne integracijske funkcije. U disertaciji se polazi od modernizacijskog koncepta i njegove primjene na istraživanja povijesnog razvoja na prostoru srednje i srednjoistone Europe, napose razdoblja novih politikih zbivanja u kojem istodobno društvene elite provode kulturnu standardizaciju i stvaraju institucije potrebne društvu na tom stupnju razvoja. Izvorna graa sauvana u pojedinim institucijama znanosti i kulture, napose arhiva i knjižnica, temelj su i osnova cijeloga rada koji sadrži etiri osnovna poglavlja. Metoda na temelju koje smo vršili naša istraživanja bila je historijska i kulturno - povijesna uz valorizaciju utvrenih injenica i njihovu znanstvenu i kulturološku interpretaciju. Znanstveni doprinos ovog doktorskog rada oituje se i u tome što smo na kulturološkom temelju istraživanja dobili jasniju povijesnu sliku koja valorizira povijesno i današnje znaenje grada. Uloga Karlovca u prijelomnom razdoblju hrvatske povijesti u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda bila je znaajnija nego što mu se do sada pripisivalo. Jasnija i cjelokupnija slika koju smo prezentirali, doprinosi tonijoj spoznaji identiteta grada, bolje valorizira njegovo prošlo i današnje znaenje. Praktina primjenjivost spoznaja ove disertacije trebala bi poslužiti kao predložak za budua istraživanja kulturnog života grada u doba izgradnje graanskog društva i kulture te dati naznake za daljnja istraživanja samog Karlovca u razdoblju njegovog najveeg gospodarskog napretka. Rezultate istraživanja mogue je upotrijebiti kao prilog nekoj buduoj sintezi povijesti Karlovca od njegova utemeljenja do danas, te kao prilog povijesti Hrvatskog narodnog preporoda uope i napose njegove kulturne sastavnice. Istraživanja ovog doktorskog rada nisu odgovorili na sva pitanja. Neka su tek otvorena, ali su stvorila cjelovitiju sliku o Karlovcu kao gradu dinaminog gospodarskog i društvenog razvoja te kulturnog stvaranja i življenja.- The road to attaining one's goals is a long and arduous one. It is the road of the maturation of the first notions of the thesis, defining its content and achieving the predefined goals. In writing about the history of Karlovac during the Illyrian period, we were inspired by the fact that the age of the Croatian National Revival in the town, and the period preceding it, i.e. the second half of the 18th century, have not been sufficiently explored. The historiographic and cultural researches so far have enabled only the defining of the general framework of Karlovac's historical development in the first half of the 19th century. The first significant period of the town's economic ascent was recorded in the pre-Napoleonic period in the late 18th century, while the real growth and development were achieved in the postNapoleonic period, especially during the rapid development of the grain trade in the 1820s. It is since that period that, due to its fully formed and strong middle class, Karlovac was considered 'the most bourgeois town' in Northern Croatia. That is why we had to start exploring the topic from the end of the 18th century, when Karlovac was one of the major traffic hubs, as well as one of the important centres of crafts and trade, which all had a very important role in the social life of the town as well. The successful economic development, especially after attaining the status of a free royal city in 1781, was very favourable for the formation of a rich middle class, as well as new social and cultural values. The richness of the historical changes and circumstances was the prime factor in determining the objective of our study, as well as the final goal of this thesis defined by its working title 'The Cultural Life of Karlovac during the Croatian National Revival'.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Procesi i trendovi u razvoju stanovništva (napose strukturnom) nameću se značajnim okvirom ili odrednicom gospodarskoga razvoja. Oni su istodobno i razmjerno pouzdani indikatori ukupne ...društveno-gospodarske razvijenosti na nekom prostoru. Sociodemografski indikatori analizirani i prikazani u ovome prilogu važni su za ocjenu dosegnute razine društveno-gospodarske razvijenosti Hrvatske, ali i regionalnih aspekata toga razvoja s obzirom na signifikantne razlike koje u vrijednosti pojedinih indikatora postoje među hrvatskim županijama. Kao reprezentativni sociodemografski indikatori na razini Hrvatske i županija izdvojeni
su: indeks promjene broja stanovnika izme|u 1991. i 2001. godine, indeks starenja, koeficijent ukupne dobne ovisnosti, opća stopa aktivnosti ukupnog stanovništva, stopa zaposlenosti, stopa nezaposlenosti i “indeks obrazovanosti”. Rangirajući županije prema navedenim indikatorima, može se ustanoviti njihova hijerarhija, s dva jasno istaknuta pola: Međimurskom i šibensko-kninskom županijom. Prema većini izdvojenih sociodemografskih indikatora, naročito s obzirom na op}u stopu aktivnosti, indeks starenja te stopu zaposlenosti i nezaposlenosti, Međimurska se županija može apostrofirati kao županija s najvišom dosegnutom razinom
društveno-gospodarske razvijenosti, i to kako u odnosu na druge hrvatske županije, tako i u odnosu na Hrvatsku u cijelosti.
Kako zaustaviti gospodarski pad, kako pokrenuti nove investicijske procese, koji gospodarski model razviti, na kome je odgovornost i vodeća uloga i kako je sprovesti, glavna su pitanja koja se danas ...postavljaju. Iako je Hrvatska zemlja tržišnog gospodarstva, vodeću ulogu u gospodarskom razvoju i dalje ima država. Funkciju države i način njenog djelovanja potrebno je prilagoditi specifičnostima svake zemlje, što u slučaju Hrvatske znači zadržati značajnu dozu državnog intervencionizma i reformirati državnu upravu. Koncipiranje i provedba razvojnih politika ostaje zadaća državne uprave. Tradicionalne metode upravljanja i poticanja gospodarstva ograničene su i ne daju dostatne rezultate jer su budžetske prirode i stoga su nedostatne u doba restriktivnih budžetskih politika, a s druge strane i zbog politiziranosti i nedostatne stručnosti. Da bi se pojedina zemlja mogla razviti mora nadrasti svoj nacionalni okvir. Jedno od sredstava je intenziviranje gospodarske diplomacije i izvoza. Povrh toga, treba naći načine za ulaganje u nadnacionalne strateške razvojne projekte. Za Hrvatsku je nužno proširiti operativni okvir, dati kvalitetan doprinos osmišljavanju i provedbi gospodarskog strukturiranja i općeg razvoja prostora jugoistočne Europe.
Kategoriji nerazvijenih područja Hrvatske, uglavnom ruralnih, pripada
52% stanovništva i 73% površine. Pitanje ruralnog razvoja Hrvatske poklapa se s problemima
regionalnog razvoja. Dosadašnja ...regionalna politika i politika ruralnog razvoja nisu
ostvarile svoje ciljeve. Regionalna divergencija i zaostajanje ruralnih područja i dalje se
nastavlja. Hrvatskoj je potreban suvremeni koncept ruralnog razvoja koji obuhvaća: integralni
razvoj, sve vidove ljudske djelatnosti utemeljene na lokalnim resursima s ciljem
ekonomskog jačanja ruralnih gospodarstava; integralnu zaštitu svih elemenata prostora;
integriranje razvojnih i zaštitnih ciljeva u funkciji dugoročno održivoga razvoja. To je
preduvjet povećanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i lakšega pristupa europskim
integracijama.
Turizam je kompleksna gospodarska djelatnost koja mnogim zemljama, pa tako i Republici Hrvatskoj, može pridonositi gospodarskom razvitku. U takvim trajnim nastojanjima primarni zadatak mora biti ...koristiti se izvorima kulturne baštine koji su na tlu današnje RH nastajali stoljećima. Istodobno, razvitak kvalitetnijega turizma pridonosi jačanju nacionalnog kulturnog identiteta bez kojega je gotovo nemoguće valorizirati potencijal kulturne baštine u turističke
svrhe. Naime, valorizacija kulturne baštine u funkciji razvitka nacionalnog turizma inzistira na prihvaćanju graditeljske povijesti kao nacionalnom doprinosu općim kulturološkim vrijednostima. To zahtijeva primjenu mnogih već poznatih strategija, kao što su, npr. prisjećanje i prepričavanje mnogih raznih legendi, jer to gosti, turisti ali i domaćini, rado slušaju, vjerujući u povijesno značenje onoga što se događalo upravo na mjestu gdje se nalaze.
U radu je istražen turizam kao element i čimbenik održivog razvoja na širem području Nacionalnog parka Krka. U okviru toga defi niran je prostorni okvir istraživanja i izložen prikaz turističke ...valorizacije Parka s utjecajem turizma na gospodarsku, društvenu i ekološku održivost naselja upravnih gradova i općina u njegovu užem okruženju. Pritom su primijenjene sljedeće istraživačke metode: analiza i obrada statističkih podataka, anketno istraživanje sezonalnosti uslužnih djelatnosti, istraživački razgovor (interview) s predstavnicima različitih socijalnih skupina, kartografska analiza
pokazatelja demografskog i gospodarskog razvoja te SWOT-analiza održivog razvoja funkcionalne regije Parka. Rezultati istraživanja pokazuju da se broj posjetitelja u Parku gotovo udvostručio u odnosu na predratno razdoblje, što se odražava u problemu preopterećenosti pojedinih užih dijelova zaštićenog područja s jedne i izrazitoj
sezonalnosti uslužnih djelatnosti u središnjim naseljima njegova vanjskog pojasa s druge strane. Unatoč takvom rastu turističkog prometa, Park ima ograničen utjecaj na funkcionalnu usmjerenost i socio-ekonomsku preobrazbu stanovništva svoje okolice, a povezano s tim i neznatan utjecaj na stabilizaciju naseljenosti u depopulacijom
zahvaćenoj Regiji.
SAŽETAK
Gospodarski razvoj i sve što nosi sa sobom ne može se zaustaviti, no u određenim intervalima valja mu promijeniti smjer, kako bi postao manje poguban po okoliš. Održivi razvoj predstavlja ...koncepciju kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne resurse bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. On se oslanja na ideju da razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih resursa i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša.
U koncepciji održivog razvoja danas nalaze ishodište svi moderni gospodarski i socijalni razvojni pravci jer su štete okolišu štete sveukupnom društvu. Planirati, čuvati i pažljivo eksploatirati svoje resurse je predispozicja kvalitetnog i dugoročnog ekonomskog rasta i razvoja.
Danas su promjene u okruženju toliko brze da svi u Hrvatskoj bez obzira jesu li zaposleni, nezaposleni ili poduzetnici moraju stalno učiti, stjecati nova znanja i kompetencije ili jačati postojeće. ...To u prvi plan stavlja potrebu i veliki potencijal za razvoj cjeloživotnog učenja. Za gospodarski rast važna je aktivnost, inovativnost i uspjeh poduzetnika što otvara pitanje potrebe učenja za poduzetništvo. Posljednjih dvadeset godina u hrvatskom su se gospodarstvu dogodile ozbiljne strukturne promjene, a uz to poduzetnici su se morali prilagoditi utjecajima globalne ekonomske krize i pripremati za poslovanje na jedinstvenom europskom tržištu. Kako bi se mogao ocijeniti pristup i važnost učenja za poduzetništvo na poduzetničku aktivnost u Hrvatskoj, potrebno je istražiti postojanje i doprinos vladinih politika, ponudu programa učenja za poduzetništvo, iskazane potrebe poduzetnika i korisnost izvedenih programa. U ovom radu temeljem analize provedbe vladinih politika i projekata za cjeloživotno učenje i učenje za poduzetništvo i projekata financiranih iz fondova Europske unije u Koprivničko-križevačkoj županiji predložen je Model razvoja cjeloživotnog učenja i učenja za poduzetništvo.
