Hrvati su se nakon povijesnoga egzodusa tijekom 16. i 17. stoljeća u krajeve zapadne Ugarske, Donje Austrije i Slovačke (posebice na području današnjega Gradišća), pod pritiskom asimilacije morali ...boriti da bi sačuvali svoj nacionalni identitet. U službi očuvanja vjere i jezika osobito je bila glazba, pučka popijevka – »jačka« – koju su ponijeli sa sobom iz stare domovine. O tomu svjedoči zanimljiva korespondencija zagrebačkoga kanonika Janka Barlèa s uglednim kulturnim djelatnicima iz Gradišća: Martinom Meršićem, Martinom Borenićem, Fileom Sedenićem, a napose s Matom Meršićem Miloradićem u glazbenom časopisu Sveta Cecilija. Iz korespondencije s Meršićem Miloradićem može se doznati puno o crkvenom pjevanju u Gradišću, rukopisnim crkvenim pjesmaricama i sastavljačima pjesmarica nastalih na tom prostoru tijekom 19. stoljeća. U najstarijim pjesmaricama s notama Jure Vajkovića, a prema glazbenim analizama Janka Barlèa, sačuvano je obilje starih hrvatskih popijevaka koje su uvrštene i u naše crkvene pjesmarice – na primjer pjesmaricu Pjevajte Gospodu pjesmu novu (PGPN) – osobito božićne i marijanske popijevke. Zato se može reći da su gradišćanski Hrvati i njihove »jačke« čuvari naše glazbene baštine.
Svjetski jezici poput engleskoga i francuskoga svojim učenicima nude različite moderne metode. Računalo je jedna od najpopularnijih, a đaci učenje stranih jezika pomoću računala ne smatraju teškim, ...nego uživaju u njemu. U Austriji učenje hrvatskoga nije jako prošireno, čak ni u Gradišću. Kako hrvatski nije svjetski jezik, za njegovo se učenje moraju pronaći drugi poticaji. Bez dobrih i privlačnih metoda poučavanja broj se učenika može samo smanjivati. U radu se spominju gradišćanskohrvatski i hrvatski računalni materijali za učenje hrvatskoga. Opisuje se put do interaktivnih računalnih vježba za poticanje učenja hrvatskoga kojima svatko može i samostalno poboljšavati svoj hrvatski.
