Za obradu ploča na bazi drva kao što su furnirske ploče, iverice i vlaknatice, koje imaju široku primjenu u industriji namještaja, u posljednje se vrijeme sve češće primjenjuju CNC (Computer ...Numerical Control) glodalice. Iako CNC glodalice imaju mnoge prednosti za proizvođače namještaja, teško je odrediti parametre procesa za postizanje željene kvalitete površine obrađivanog materijala. Stoga je potrebno odrediti najprikladnije parametre obrade za svaku vrstu ploče na bazi drva. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj parametara obrade CNC glodalicama na kvalitetu površine furnirske ploče, iverice i ploče vlaknatice srednje gustoće (MDF ploče). Nadalje, uspoređene su srednje vrijednosti hrapavosti površine tih ploča nakon CNC obrade. Kao parametri CNC obrade odabrane su tri frekvencije vrtnje vretena (10 000, 14 000 i 18 000 okr./min), tri posmične brzine (5, 7 i 9 m/min) te dva promjera reznog alata (2 i 5 mm). Za određivanje kvalitete površine ploča na bazi drva provedena su mjerenja hrapavosti površine prema normi DIN 4768, a hrapavost je iskazana trima parametrima hrapavosti površine (Ra, Rmax i Rz). Prema rezultatima ovog istraživanja može se zaključiti da su se vrijednosti hrapavosti površine ploča na bazi drva smanjivale s povećanjem frekvencije vrtnje vretena i posmične brzine, dok su se povećavale s povećanjem promjera reznog alata. Među pločama na bazi drva na kojima je provedeno ovo istraživanje najniže srednje vrijednosti hrapavosti dobivene su za uzorke furnirske ploče.
Cilj ovog rada bio je procijeniti učinak toplinskog prešanja na neka površinska svojstva drva paulovnije. Najveća površina uzoraka bila je prešana pri visokim temperaturama. Prešanje je trajalo 45 ...minuta. Primijenjene su četiri različite kombinacije uvjeta prešanja, uključujući dvije vrijednosti temperature (150 i 170 °C) i dva različita tlaka (20 i 22,5 bara). U eksperimentu su uspoređeni hrapavost površine, kvašenje i boja prešanih i neprešanih uzoraka. Hrapavost je mjerena paralelno i okomito na smjer vlakanaca prema normi JIS B 0601:1994. Mjerena je i promjena kontaktnog kuta vode na površini u vremenu. Boja je određivana spektrofotometrom prema sustavu CIE L*a*b*. Promjene boje klasificirane su primjenom klasifikacijske metode iz literature. Najveće su promjene primijećene među vrijednostima kvašenja. Vrijednosti kontaktnog kuta značajno su se povećale prešanjem. Iako je viša temperatura utjecala na povećanje vrijednosti kontaktnog kuta, veći tlakovi nisu promijenili vrijednosti kontaktnog kuta. Ako se općenito uzmu u obzir vrijednosti hrapavosti površine, upotrijebljena bi tehnika prešanja mogla smanjiti vrijednosti hrapavosti do 40 % s obzirom na kontrolne uzorke. Samo kombinacija od 150 °C i 20 bara nije znatnije promijenila ispitivane vrijednosti. Glede boje, rezultati su pokazali da su svi parametri prešanja bitno utjecali na ukupne vrijednosti promjene boje uzoraka. Rezultati ocjenjivanja boje bili su slični, a promjene boje prešanih uzoraka ocijenjene su kao najmanje, osim za kombinaciju 150 °C i 20 bara. Pogotovo je kombinacija 170 °C i 22,5 bara (najviši parametri prešanja) značajno promijenila sve parametre boje uzoraka, osim parametra b*. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da bi metoda toplinskog prešanja mogla promijeniti površinska svojstva drva ove brzorastuće vrste.
Cilj istraživanja bio je izmjeriti hrapavost i stupanj kvašenja površine pregrijane i površinski ugušćene smrekovine (Picea abies L. Karst.) kako bi se utvrdio utjecaj ugušćivanja i pregrijavanja na ...svojstva površine drva. Proces pregrijavanja s početnim vakuumom proveden je u vakuumskoj komori na apsolutno suhim lamelama dimenzija 630 mm (uzdužni smjer) × 45 mm (tangentni smjer) × 25 mm (radijalni smjer). Lamele su pregrijane na četiri različite temperature: 170 °C, 190 °C, 210 °C i 230 °C. Kontrolni uzorci nisu bili pregrijani. Lamele su najprije zagrijane na 100 °C i pri toj je temperaturi za postizanje vakuuma bilo potrebno 30 min. Uzorci su nakon toga zagrijani na željenu temperaturu koja je konstantno održavana tri sata. Potom su lamele ohlađene uz pomoć hladne vode koja se nalazila u spiralnim cijevima unutar komore. Ugušćivanje površine lamela s 22 mm na 15 mm debljine provedeno je prešanjem zagrijanim pločama na temperaturi 150 °C u trajanju 60 s. Nakon jedne minute zagrijana je ploča ohlađena na 90 °C, dok je uzorak ostao pod pritiskom kako bi se umanjio trenutačni povrat. Ukupno vrijeme prešanja iznosilo je 2 min (30 s zatvaranje, 60 s prešanje i oko 30 s hlađenje). Na temelju vrijednosti hrapavosti i stupnja kvašenja utvrđeno je da je optimalna temperatura za jednostrano ugušćivanje ploče 170 °C. Ugušćivanjem površine znatno se smanjila hrapavost površine uzoraka drva. Zaključeno je da se kvaliteta površine drva može poboljšati pregrijavanjem i ugušćivanjem površine.
Cilj rada bio je proučiti neka površinska svojstva uzoraka toplinski modificirane bukovine (Fagus orientalis L.) poput hrapavosti površine i promjena boje nakon 750 sati umjetnog izlaganja uzoraka ...vremenskim utjecajima. Rezultati su pokazali da umjetno izlaganje vremenskim utjecajima uzrokuje povećanje hrapavosti površine uzoraka bukovine. Toplinskom modifikacijom pri temperaturi od 210 – 230 °C postiže se glađa površina od one koju imaju nemodificirani uzorci nakon umjetnog izlaganja vremenskim utjecajima. Umjetno izlaganje vremenskim utjecajima uzrokuje tamnjenje uzoraka te povećanje udjela crvenoga i žutog tona na nemodificiranoj i toplinski modificiranoj bukovini. Dobiveni rezultati pokazuju da su svojstva površine toplinski modificirane bukovine bolja od površinskih svojstava nemodificirane bukovine.
U drvoprerađivačkoj industriji upotrebljavaju se ljepila na bazi formaldehida zato što je taj aldehid jeftin, jednostavan za uporabu, otporan na vlagu i ima posebne mehaničke učinke. Formaldehid ima ...određenih prednosti i nedostataka. Poznato je da se u ljudi koji rade u drvoprerađivačkoj industriji pojavljuju različite bolesti poput raka pluća, što može biti posljedica ispuštanja formaldehida u zrak tijekom i nakon proizvodnje ploča. Za ovo je istraživanje pripremljena smjesa urea-formaldehidnog ljepila dodavanjem četiriju različitih punila: ekstrakta kore primorskog bora (Pinus pinaster) i brijesta (Ulmus glabra), ekstrakta ljuske lješnjaka (Corylus avellana) i tanina žira u dva različita omjera. Posmična čvrstoća furnirske ploče od borovine (Pinus sylvestris) i smrekovine (Picea orientalis), proizvedene uporabom urea-formaldehidnog ljepila, ispitana je prema normi EN 314-1. Sve furnirske ploče, osim onih s taninom iz žira, zadovoljile su zahtjeve norme. Ispitivanje emisije formaldehida iz furnirskih ploča provedeno je prema normi EN 713-3. Tim je pristupom moguće brzo odrediti emisije formaldehida. Dobiveni su eksperimentalni rezultati za naknadna mjerenja, uključujući ispitivanje u komori. Primijećeno je da je ekstrakt kore brijesta smanjio emisiju formaldehida furnirske ploče od borovine za 40 %, dok su ostala punila smanjila tu emisiju za 3 – 37 %.
U radu je istraživan odnos između hrapavosti bukovine i hrastovine površinski obrađenih uljem i poliuretanskim lakom i klizavosti suhe površine te površine na koju su se prolili voda i ulje. ...Klizavost površine određena je klatnom, a hrapavost joj je izmjerena kontaktnim uređajem uz pomoć parametara Ra, Rt, Rp, Rz i Rsm za procjenu hrapavosti. Vjerojatnost poskliznuća u suhim uvjetima za sve je ispitivane drvene podove bila niska. Vlaženje površine vodom i uljem smanjilo je otpornost na klizanje površinski obrađenih podova od hrastovine i bukovine. Utvrđena je velika negativna korelacija između otpornosti na klizanje na suhoj površini drvenih podova i parametara hrapavosti Ra, Rz, Rt i Rp te pozitivna korelacija između otpornosti na klizanje na podovima zalivenim vodom i parametara hrapavosti Ra, Rz, Rt i Rp. Nadalje, korelacije između parametara hrapavosti Ra, Rt, Rp i Rz i otpornosti na klizanje bile su vrlo slične. Parametri hrapavosti jače su korelirali s otpornošću na klizanje na suhim površinama i površinama zalivenim vodom nego s otpornošću na klizanje na površinama zalivenim uljem. Usporedba razredbi vjerojatnosti poskliznuća na površinski obrađenim drvenim podovima dobivena klatnom i na temelju parametra hrapavosti površine Rz pokazala je da je u nekim slučajevima parametar Rz dao precijenjenu vjerojatnost poskliznuća na podovima u mokrim uvjetima. Rezultati potvrđuju prethodna istraživanja prema kojima mjerenja hrapavosti trebaju služiti samo kao vodilja i ne smiju se primjenjivati kao jedini pokazatelj klizavosti drvenih podnih materijala.
Istraživanje utjecaja mehaničke obrade i svojstava drva na kvalitetu obrađene površine važno je kako bi se dopunili podaci o svojstvima drva pri mehaničkoj obradi i defi nirala prikladna područja ...upotrebe nekih domaćih vrsta drva u Turskoj. Europski crni bor (Pinus nigra Arnold) i libanonski cedar (Cedrus libani A. Rich) dvije su meke vrste drva, a hrast kitnjak (Quercus petraea Lieble) i crna topola (Populus nigra L.) dvije su tvrde vrste drva koje se često upotrebljavaju i uzgajaju u Turskoj. Te su četiri vrste drva odabrane za istraživanje hrapavosti pri mehaničkoj obradi. Mjerenje hrapavosti važno je za određivanje kvalitete površine drva gotovog proizvoda. U ovom se istraživanju ocjenjuje izmjerena hrapavost drva nakon njegova blanjanja i brušenja. Utvrđeno je da je najveća izmjerena vrijednost prosječne hrapavosti (Ra) iznosila 6,780 μm na uzorcima drva hrasta kitnjaka te 6,338 μm na uzorcima drva crne topole, dok je na uzorcima drva libanonskog cedra izmjerena hrapavost od 4,836 μm, a na uzorcima crnog bora 4,740 μm. Izmjerene su vrijednosti prosječne hrapavosti drva u smjeru okomito na vlakanca i uzduž vlakanaca, od najviše do najniže, na uzorcima hrasta kitnjaka, crne topole, crnog bora i libanonskog cedra.
Rad predstavlja analizu utjecaja parametara rezanja na hrapavost površine tijekom CO2 rezanja laserom legure volframa uporabom nitrogena kao pomoćnog plina, zasnovanu na kontrolnim kartama izrađenim ...pristupom statističke kontrole procesa. Zavisna varijabla je hrapavost površine, dok su neovisne varijable snaga lasera i brzina rezanja. Kontrolna karta koja se koristi u ovom radu je karta promjenjivih srednjih vrijednosti, koja potrebne srednje vrijednosti i raspone uzoraka proračunava uporabom tri uzastopne pojedinačne mjerne vrijednosti. Uporabom kriterija koji se često koriste u metodama statističke kontrole podataka za provjeru da li je situacija "izvan kontrole" može se zaključiti da povećanje brzine rezanja vodi k pogoršanju kontrole procesa s manjom uporabljenom snagom lasera.
U okviru ovog rada prikazani su rezultati ispitivanja utjecaja promjenljivih parametara obrade: koraka i broja okretaja na površinsku hrapavost legure aluminija 6005A-T6, pri CNC istosmjernoj i ...suprotnosmjernoj obradi glodanjem s alatima različitih dimenzija i od različitih materijala (Ø6 HSS, Ø6 VHM i Ø10 VHM). Navedene su karakteristike i klasifikacija aluminijuskih legura. Dana je definicija hrapavosti površine kod završnog glodanja (end milling) i navedeni parametri koji na nju utječu. Zaključeno je da je korak najutjecajniji parametar na hrapavost, dok je najmanja hrapavost postignuta glodanjem (up milling). Jednadžbe korelacije dale su dobro predviđanje površinske hrapavosti u slučaju obrade VHM glodalom Ø10. Rezultati eksperimenta poslužit će kao ulaz u model za upravljanje ulaznim parametrima procesa obrade putem regeneriranja NC koda u cilju poboljšanja kvalitete obrađene površine.
U radu se opisuje površina nehrđajućeg čelika AISI 316L poslije elektrokemijske obrade u koncentriranoj HNO3. Obilježena je prametrima hrapavosti, ponašanjem kod zaštite od korozije i kemijskim ...sastavom površinskog sloja. Uobičajeno korišteni 2D i 3D parametri hrapavosti koji opisuju površinu nakon elektrokemijske obrade su sljedeći: Ra = 0,737 μm i Sa = 1,13 μm kao i Rq = 0,895 μm i Sq = 1,37 μm. Kod proučavanja korozije pasivna gustoća struje bila je 2,3×10−2 μA/cm2, potencijal točkaste korozije Epit = 1140 mV vs. SCE i mogućnost ponovnog pasiviziranja bio je 79 mV vs. SCE. U površinskom su sloju otkriveni spojevi željeza, kroma, molibdena, kobalta, mangana, kao i kalcija (zagađenost). Rezultati visoke rezolucije XPC spektra pokazali su da se većina pronađenih željeznih spojeva može opisati kao Fe2O3/FeOOH, a spojevi kroma kao Cr2O3/CrOOH. Molibden otkriven u površinskom sloju bio je uglavnom sa strukturom valencija šest (65 at%) i pet (17 at%).
PDF
