U naslovu autorova rada ističe se naziv speleoarheologija u kojem se jasno prepoznaje povezanost speleologije, tj. znanosti o fizičkim, geološkim i biološkim aspektima istraživanja špilja i pećina te ...arheologije, koja je usmjerena prema proučavanju tvarnih ostataka prošlih populacija i općenito rekonstrukcije njihova života. To interdisciplinarno znanstveno povezivanje uz, dakako, korištenje i uvažavanje brojnih i raznorodnih arheometrijskih i inih analiza iz sfere, poglavito, prirodnih znanosti, ipak je relativno novijeg datuma. Pritom nikako ne bi smjeli zaboraviti osobe koje su, poput primjerice, Ivana Kukuljevića - Sakcinskog, Dragutina Hirca, B. de Lengyela i Dragutina Gorjanovića - Krambergera, odnosno i zaljubljenika u starine grofa Wurmbrandta Gundakera - Stupača te drugih, ostavili dragocjene zapise o postojanju arheoloških nalaza, poglavito iz holocenskih slojeva špiljskih prostora koje su obilazili diljem Istre i ostalih krševitih područja Hrvatske. Posebno mjesto, izvan spomenute kategorije istraživača, pripada svakako Stjepanu Vukoviću koji već od 1928. godine pokazuje zanimanje za špilju Vindiju kraj Ivanca te u njoj, u holocenskim slojevima, od 1934. do 1969. godine otkriva arheološke nalaze. Moderan znanstveni interdisciplinarni i sustavni pristup u istraživanju špiljskog fenomena na hrvatskom kršu od istočnojadranskog priobalja (Istra, Dalmacija, Hrvatsko primorje,) do Like te Hrvatskog zagorja i posebice okolice Ivanca i Varaždina, uveo je tek akademik Mirko Malez (Karta 1). Pritom je, pokazuju to zorno brojni primjeri, iz Malezove stalne metodologije rada, primijenio timski pristup istraživanju u kojemu i arheologija ima dužno, potpuno ravnopravno mjesto. U njegovom timu istraživača, posebice u Lici, poznata su sudjelovanja naših istaknutih arheologa. Na taj je način akademik Malez uveo hrvatsku arheologiju, doslovce, duboko u njedra domovine iz koje je arheologija, na temelju njegove prvorazredne stratigrafske, paleontološke, paleoantropološke, paleoklimatske i, dakako, arheološke dokumentacije, bitno dopunila predodžbe o pojedinim nedovoljno poznatim aspektima organizacije života od starijeg kamenog doba do, primjerice, ranoga srednjega vijeka. To je posezanje u dubine hrvatskoga krša urodilo brojnim plodovima spoznaje o dugotrajnoj vremenskoj lenti života i kontinuiranom naseljavanju špiljskih prostora kao prvorazrednih zaklona raznim populacijama tijekom brojnih klimatskih mjena (oledba, suše i sl.), odnosno nemirnih razdoblja i čestih ugroza, ali i kao sezonskih staništa života mobilnih, nomadskih skupina (npr. paleolitički lovci, stočari Retz - Gayari kultura, Licenska kultura), odnosno duhovnih mjesta i, konačno, trajnih počivališta (Bezdanjača). Iz špiljskih prostora saznajemo, zaslugom akademika Maleza, o mjenama u ekosustavu (fauna, flora), vrstama klimatskih razdoblja, prvim skupinama fosilnih ljudi, odnosno o njihovoj materijalnoj kulturi, sirovinama, dnevnim aktivnostima ili zanimanju (lov, prikupljanje, izrada litičkih artefakata) i duhovnoj kulturi. Odabir špilja kao trajnijeg prostora obitavanja dokazuju poneki primjeri kontinuiranog naseljavanja. U tom su smislu paradigmatski speleološki objekti Vindija i Velika pećina u masivu Ravne gore, dakle u okršenom području sjeverozapadne Hrvatske, u jezgri spajanja velikih geotektonskih cjelina: Alpa, Dinarida i Panonskog bazena. Arheološke i paleontološke kronostratigrafije prepoznate unutar špiljskih nalazišta, ponajprije Vindije i Velike pećine, predstavljaju jedinstvene paradigmatske primjere u europskim relacijama a istraživanja Stjepana Vukovića i, posebice, akademika Mirka Maleza pribavila su im međunarodni ugled. U nastavku uratka autor u vrlo sažetom obliku upućuje na najvažnija speleoarheološka nalazišta diljem Hrvatske koja je dotaknulo snažno zanimanje akademika Mirka Maleza. Ta za speleoarheologiju posebice iskazljiva nalazišta prikazana su na tematskom zemljovidu (Karta 1).
Malezovo je životno djelo gusto ispisana knjiga izuzetnog sadržaja koja nas vodi krševitom domovinom, otkrivajući izvorne sadržaje i spoznaje o našim dubokim korjenima. Ta nas knjiga u njezinim prazninama proreda doslovno poziva na daljnji naporan istraživački rad i stalno popunjavanje, dopunjavanje i dograđivanje štiva koje nas je na poseban način zadužilo i obvezalo. Špilje su kao prvotna staništa bile odavna fokusom zanimanja amatera i znanstvenika i nezamislivo je da se spoznaje dobivene njihovim istraživanjima ne dovedu u prirodnu svezu s čovjekom. Na taj način one su prioritetan cilj istraživanja speleoarheologa. Listajući i čitajući Malezovu knjigu postajemo svjesni izvorne vrijednosti djela kojim nas je trajno zadužio i učinio ponosnim sudionicima na velikoj svjetskoj sceni znanosti. Naraštaji koji su rasli uz mentora kakav je bio akademik Mirko Malez već su i sami odgojili i svakako senzibilizirali naraštaj, koji će novim isključivo interdisciplinarnim znanjima i sve sofisticiranijim novim metodologijama prikupljati uvijek svježe znanstvene spoznaje i upisivati se u praznine slavljenikove knjige. Na taj način trajno će se održati i vrlo visoka razina životnog djela akademika Mirka Maleza u kojem posebno mjesto pripada speleoarheologiji!
Maslinarstvo u Istri ima višestoljetnu tradiciju. Mnogi arheološki nalazi upućuju na zaključak da su se masline uzgajale u Istri i prije dolaska Rimljana. Agroekološki uvjeti u Istri predstavljaju ...rubno sjeveroistočno područje rasprostranjenosti masline, i kao takav predstavlja specifičan areal uzgoja tipičnih sorti maslina. U Istri ima oko tridesetak sorata maslina, a donešene su ovamo u više navrata,
neke prije nekoliko tisuća godina, a druge pred nekoliko stotina godina. U našem je istraživanju bilo uključeno 20 uzoraka stabala masline istarske sorte Rosinjola na nekoliko lokacija na području Rovinja. Na osnovi istraživanja upotrebom morfoloških metoda identifikacije opisane su morfološke karakteristike listova, plodova
i endokarpa po metodologiji za primarnu karakterizaciju sorata masline prema IOC-u.
Obiteljska zadruga Staver. Građa Zrnić, Lidija
Studia Ethnologica Croatica,
02/2002, Letnik:
10, Številka:
1
Book Review, Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Pod pojmom obiteljska zadruga misli se na srodničku, višestruku obitelj udruženu u zajedničkom životu i radu. Jedna takva obitelj živi i danas u selu Krculi nadomak Žminja u Istri. Utemeljila su je ...dva brata i sestra koji su ostali živjeti zajedno sa svojim obiteljima na očevom imanju. Od osnutka do današnjih dana u kući ih je živjelo ukupno 24, a stalnih članova bilo je ukupno 19-5 parova i samci. Rad je nastao isključivo prikupljanjem građe na terenu u lipnju 1985. godine i u siječnju i veljači 1986. godine te u lipnju 1993. Prema kazivanju kazivača dobiven je model funkcioniranja zadruge, dobiveni su i podaci o količini i vrsti imovine, gospodarenju i gospodarskim poslovima, organizaciji i podjeli dužnosti. Sudeći prema broju članova ovo nije velika zadruga, ali prikupljena građa ukazuje na tipične karakteristike seljačkih zadruga: podjelu na muške i ženske poslove, podjelu dužnosti, zajedničku imovinu i zajednički život u istoj kući. Postoji i osobna imovina kod onih članova čije su se žene udale u zadrugu i po užanci u miraz donijele sobni namještaj, odjeću i posteljinu.
Članak govori o centralitetu naselja unutrašnje Istre (općine Buzet i Pazin). Anketnim istraživanjima u 1992. Godini izdvojeno je pet naselja nižeg centraliteta: Motovun, Tinjan, Lupoglav, Livade i ...Roč (lokalni centri) i dva naselja srednjeg centraliteta: Buzet i Pazin (općinski centri). Prostranost i oblik gravitacijskih područja izdefiniranih centralnih naselja unutrašnje Istre ukazuju na velik utjecaj prometnih prilika na funkcije centraliteta.
Njemački su hodočasnici bili od kraja XIV. do početka XVII. stoljeća česti
gosti u hrvatskim krajevima tijekom proputovanja prema Svetoj zemlji. Zahvaljujući njihovim zapisima, od kojih su neki ...poslije postali najpopularnija tiskana djela, omogućen nam je uvid u njihova znanja o hrvatskim krajevima. Uloga Mlečana u stjecanju informacija bila je velika, ali tek su borbe s Turcima trajno privukle pozornost Nijemaca na naše krajeve. Općenito, Hrvatska je imala jasan politički status, ali se malo znalo o njezinim granicama i područjima na kojima se prostirala.
Šumska vegetacija Istre jedna je od najzanimljivijih u Republici Hrvatskoj. U njoj su šume hrasta crnike posebna vrijednost i zanimljivost. Osnovom sustavnih istraživanja tijekom posljednjih više od ...pedeset godina opća rasprostranjenost crnike u Istri nam je dobro poznata, no s druge strane o šumskim zajednicama hrasta crnike i njihovim fitocenološkim značajkama ima mnogo manje podataka, što upućuje na nedovoljnu istraženost i potrebu novih detaljnih istraživanja. Slijedom toga obavljena su sinekološko-vegetacijska terenska istraživanja crnikovih šuma na 12 lokaliteta u obalnom dijelu Istre od okolice Poreča na sjeverozapadu, preko zapadnih do južnih dijelova u okolici Pule te su analizirane i uspoređene sa sličnim crnikovim sastojinama u sjeverojadranskom primorju. Fitocenološka istraživanja provedena su prema klasičnim principima, a ukupno su klasično i pomoću multivarijantne analize obrađena 42 fitocenološka snimka. Također su za opis ekoloških uvjeta i razlika korištene ekoindikacijske vrijednosti prema Pignattiju (2005). Rezultati provedenih istraživanja i analiza pokazuju da istraživane šume hrasta crnike u Istri pripadaju asocijaciji Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić (1956) 1958. U sklopu te asocijacije izdvojena je nova subasocijacija carpinetosum orientalis. Od ostalih subasocijacija šuma hrasta crnike i crnoga jasena razlikuje ih vrlo značajan udio listopadnih elemenata reda Quercetalia pubescentis koji karakteriziraju specifične sinekološke uvjete istraživanoga područja.
Ugrožena i rijetka vaskularna flora Istre analizirana je s obzirom na primjenu kategorija ugroženosti iz 1994. i 2005. godine. S obzirom na kategorizaciju ugroženosti iz 2005. godine, za Istru su ...zabilježene 103 svojte ugroženih biljaka od kojih je 17 svojti svrstano u kategoriju kritično ugroženih (CR), 21 svojta je ugrožena (EN), a najviše svojti - njih 38 u kategoriji je osjetljivih (VU). Najzastupljenija porodica je Orchidaceae kojoj pripada 26 vrsta (25.24%).
