Krimski koordinatni sustav jedan je od starih koordinatnih sustava u kojima je u 19. stoljeću izvedena izmjera i izrađeni su katastarski planovi na području današnje Hrvatske. Za transformaciju ...koordinata iz Krimskog sustava na području Istre u Gauss-Krügerovu projekciju izračunati su, na osnovi 36 identičnih trigonometrijskih točaka, parametri afine transformacije za 11 polja. Izračunati su i parametri jedinstvene afine transformacije za cijelo područje Istre. S parametrima izračunatima na oba načina transformirane su koordinate određenoga broja točaka iz Krimskoga sustava u Gauss-Krügerovu projekciju. Samo u 14 točaka s ruba područja transformacije razlike su veće od 2 m.
Knjiga Dražena Vlahova "Glagoljski rukopis iz Vranje u Istri" izašla je kao 12. svezak posebnih izdanja Povijesnoga arhiva Pazin (danas Državnoga arhiva u Pazinu). Središnji dio knjige sastoji se od ...prijepisa (glagoljicom) i latinične transliteracije rukopisnog
zapisnika primitaka i izdataka računa bratovštine Sv. Fabijana i Sebastijana te Sv. Duha i Sv. Tome za razdoblje 1609-1633. Knjiga se u kasnijem razdoblju koristila i za upisivanje krštenih, vjenčanih i umrlih u župi Vranja.
U radu se u kratkim crtama analiziraju glavni događaji u Istri u prvoj polovici 20. st. koji su doveli do velikoga vala emigriranja istarskih Hrvata. Težak život i očuvanje hrvatskoga identiteta ...Istre glavne su odrednice nacionalne borbe uz okupljanje oko Prosvjetnoga i potpornoga društva “Istra”. Zagreb kao središte života emigranata, te djelovanje istaknutih istarskih Hrvata, poput Matka Laginje,
Ivana Cukona (Zuccon), Matka Brajše Rašana, Josipa i Mate Demarina, Tone Peruška i Matka Rojnića, odredilo je daljnji tijek težnji Istrana za pripojenjem Istre Hrvatskoj. U konačnici to je i ostvareno u razdoblju tijekom i nakon Drugoga svjetskoga rata.
U listopadu 1992. Povijesni je arhiv u Splitu u okviru manifestacije "Knjiga Mediterana" upriličio izložbu "Blago Hrvatske iz Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju". Vrijedna izložba za čiju su koncepciju ...zaslužne Nataša Bajić i Tatjana Kovač, organizirana je
prigodom 40. obljetnice Povijesnog arhiva u Split
Vezano uz Pariške mirovne konferencije 1919.-1920. i 1946.-1947., odnosno uz značajne geopolitičke promjene na području Srednje i Jugoistočne Europe, egzodusi stanovništva, koje je u tim promjenama ...ostalo izvan svojih matičnih nacionalnih država, dokaz su nepostojanja jasnih međunarodnih opredjeljenja o pravima i statusu nacionalnih manjina. I ne samo to, oni su i dokaz o primarnosti i prednosti vojnopolitičkih argumenata nad etničkim. Koga je u vrhu svjetske i europske političke elite bilo doista briga za desetine milijuna izbjeglica i prognanika koji su nakon Prvoga ili Drugoga svjetskog rata “lutali” Europom i koji su velikim dijelom svoju novu “domovinu” pronašli, ili htjeli pronaći u prekomorskim zemljama Južne i Sjeverne Amerike, Australije i Novog Zelanda? Na tim konferencijama skoro da o njima i nije bilo ozbiljnijega govora, a kamoli prijedloga sustavnijih rješenja. Javnost zna malo ili uopće ne zna o prvim tzv. “huma-nim” izmjenama stanovništva između Grčke i Turske 20-ih godina 20. stoljeća, u kojima novopridošli sunarodnjaci ne nailaze na “očekivanu” dobrodošlicu domaćega stanovništva. U pravilu, bit će to sudbina svih izbjeglica nakon Prvoga, ali i nakon Drugoga svjetskog rata. Da ne govorim o velikim egzodusima Židova, ali i Nijemaca, Poljaka, Rumunja, Pomaka, Grka, Makedonaca, Ma-đara, Hrvata, Talijana i ostalih između dva rata, a posebice nakon Drugoga svjetskoga rata. Europa još nije bila senzibilizirana, ali ni zainteresirana za problem izbjeglica.
Iseljavanje hrvatskoga stanovništva iz Istre u razdoblju 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća poticano je i uzrokovano nasilnom ta-lijansko-fašističkom asimilacijskom – odnarođivačkom politikom, nasilnom prirodom fašističkih vlasti, ali i gospodarskim propadanjem te besperspektivnošću života u istarskoj provinciji. Već 40-ih i 50-ih godina dogodilo se veliko iseljavanje talijanskoga stanovništva koje su poticali i uzrokovali neriješen državnopravni status Istre, diplomatska borba za njezino sje-dinjenje s Hrvatskom i neriješeni nacionalni problemi. Dakle, egzodus je samo jedna od posljedica i rezultata napete među-narodne situacije i problematičnih lokalnih prilika koji su, usput rečeno, mnogo značajniji malom, običnom čovjeku.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Na zemljovidu Istre niz je naselja istoga imena. Takvi su "imenjaci" i tri naselja imenom Orbanići. U ovome radu iznosimo alijetetne, alteritetne te arealne fonološke, morfonološke te neke morfološke ...osobitosti mjesnoga govora Orbanići u općini Marčana. Mjesni govor Orbanići prema istraživanim jezičnim činjenicama pripada jugozapadnom istarskom ili štakavsko-čakavskom dijalektu.
U hrvatskoj i stranoj znanstvenoj literaturi uvriježilo se
mišljenje da su rimski gradovi sa statusom kolonija imali
hram posvećen Kapitolijskoj trijadi, to jest vrhovnomu
Jupiteru, Junoni i Minervi, ...i da su samo kolonije imale
ekskluzivno pravo na podizanje tih hramova. Rezultati
novijih istraživanja izazivaju sumnju u tu tvrdnju jer
ukazuju na puno kompleksniju situaciju od one koja je
dosad prezentirana. U Hrvatskoj je više hramova identificirano
s hramovima Kapitolijske trijade iako ne postoji
dovoljno argumenata za takve zaključke. S promjenama
koje je označilo Oktavijanovo odnosno Augustovo vrijeme,
kult Kapitolijske trijade izgubio je značenje koje je imao
u vrijeme Republike. Jačanje uloge princepsa u rimskoj
državi odrazilo se i na državnu religiju. Iako se kult Kapitolijske
trijade može pratiti sve do 3. stoljeća, težište je
imperijalne propagande bilo na kultu vladara i vladarske
obitelji, naročito u 1. stoljeću. S obzirom na to da su središnji
forumski hramovi rimskih gradova i naselja bili glavni
medijatori imperijalne propagande, javni kult koji se u
njima obavljao treba promatrati u tome kontekstu.
