Birajući, u XVIII i XIX veku, svakako, a donekle i u XX, dominantni putopisni narativ autor je želeo da pokaže kako se on konstruiše, i koliko je važan ne samo za žanr nego za književnost i kulturu ...uopšte. Tačnije, kako je putopis uticao i na druge žanrove, pa i neknjiževne. Zatim se bavio odnosom različitih putopisa, tj. njihovih autora. Uzimajući u obzir, pri tome, koliko je putovanje za njih bilo i važna biografska činjenica. Tako je postalo jasno da je doživljaj neke zemlje uvek već posredovan literaturom. I na kraju, implicitno, a na osnovu datih primera, jedno drugačije i šire shvatanje putopisa, odnosno putopisnog. Autor smatra da dosadašnji pristupi, kao što su naratologija, iterologija ili kultura putovanja, i njemu, nešto bliži, tzv. diskurs putovanja nisu iscrpljivali sve mogućnosti putopisa. Takođe, smatra da treba govoriti o putopisnom, onako kako se govori o romanesknom, poetskom ili fikcionalnom. Dakle, treba krenuti od atributa, tj. kvaliteta, i naglasiti da je putopis imanentno intertekstualni žanr.
Posljednjih nekoliko godina fenomen migracija izaziva iznimnu medijsku pozornost u cijeloj Europi, a među mnogobrojnim pitanjima koje ta široka i višeslojna tema otvara, nameće se i pitanje uloge ...jezika u konstruiranju prikaza migranata i oblikovanju stavova o njima. U ovom radu proučavaju se diskursne strategije koje se upotrebljavaju kod imenovanja i opisivanja migranata kao pojedinaca i kao društvene skupine. Središnji dio rada posvećen je analizi upotrebe strategija nominacije i predikacije (Reisigl i Wodak 2001), a osnovni cilj je analizirati jezik kojim mediji imenuju migrante i opisuju njihove osobine. Kako bi se ostvario osnovni cilj rada, nužno je razmotriti i konstrukciju opreke Mi/Oni, usko vezane uz pozitivan prikaz Sebe i negativan prikaz Drugoga, a uz pretpostavku da se konstruiranjem negativne slike o Drugom pridonosi oblikovanju pozitivne slike o Sebi. Opozicija Mi/Oni ostvaruje se u odnosu dvaju glavnih društvenih aktera, tj. Europe/europskih zemalja i migranata, a stajališta o migrantima kao dionicima društvene zbilje ispituju se na uzorcima korpusa preuzetih iz britanskih i talijanskih dnevnih novina.
Cilj je ovog rada steći što širi uvid u problem definiranja modernizma u fotografiji između dva svjetska rata u Zadru. Pozornost se posvetila političkoj i društvenoj situaciji u Zadru, fotografima te ...fotografskim izložbama koje su ostvarile utjecaj na razvoj zadarske fotografije. Obradom referentne građe o izložbama, pregledom relevantne literature i periodike te uvidom u arhivske i muzejske zbirke raspravio se razmjer prodora i utjecaja modernizma na fotografsku situaciju u Zadru toga vremena i utjecaj koji je izvršio na poslijeratni modernizam.
Riječka medicinska povjesnica bogata je riznica događaja, znamenitih ličnosti i vrijednih inovacija u području zdravstva. Geopolitički položaj grada granice s višekulturnim stanovništvom uvelike su ...determinirali povijesni razvoj Rijeke, obilježen snažnim sukobima interesa i brojnim identitetskim previranjima. Veliki egzodus domicilnoga stanovništva talijanske nacionalnosti nakon Drugoga svjetskog rata bitno je promijenio socijalnu sliku grada. Među brojnim esulima našli su se Giovanni (1932.) i Abdon Pamich (1933.), braća čiji život podsjeća na sudbinu mnogih raseljenih Riječana koji su po završetku rata bili primorani na život u egzilu. Napustivši rodni grad u formativnim godinama svoga djetinjstva, u Italiji su ostvarili uspješnu karijeru u području medicine i zdravstva. Stariji brat Giovanni postao je uspješan kirurg, a mlađi Abdon psiholog. Osim što je bio šef opće kirurgije u bolnicama Monfalconea i Gorizije, Giovanni Pamich predavao je na Sveučilištu u Trstu. Abdon Pamich je u području sportske psihologije surađivao s ponajboljim talijanskim tenisačicama, a bio je i psiholog rukometne reprezentacije Italije. Obojica su se bavila atletikom. Abdon Pamich je osvojio srebrnu medalju u brzom hodanju na europskom prvenstvu u Švedskoj 1958. i zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Tokiju 1964. Osim postignuća dvojice braće na polju medicine, u ovom se radu problematizira i pozicija emigranta, koja dolazi do izražaja u knjizi Abdon Pamich, memorie di un marciatore (Pordenone, 2016.) Roberta Covaza, uzbudljivoj biografiji riječkoga esula. Istražuje se koncept tematizacije ograničenja razlike i iskustva migracije stanovnika Rijeke suočenih s egzistencijalnim pitanjem.
Medical history of the city of Rijeka is a rich treasure trove of events, celebrities and valuable innovations in the field of healthcare. The historical development of Rijeka was largely determined by her geopolitical position as a border town with a multicultural population, marked by strong conflicts of interest and numerous identity turmoil. The great exodus of the domicile population of Italian nationality after World War II has significantly changed the social picture of the city. Among many of such esuli (immigrants) were brothers Giovanni (b. 1932) and Abdon (b. 1933) Pamich, whose lives are reminiscent of the fate of many displaced people from Rijeka who were forced to live in exile after the war. After leaving their hometown during the formative years of their childhood, they had successful careers in Italy in the fields of medicine and healthcare. The older brother Giovanni became a successful surgeon and the younger Abdon a psychologist. Along with his positions as the head of general surgery at the Monfalcone and Gorizia Hospitals, Giovanni Pamich was teaching at the University of Trieste. Abdon Pamich collaborated with the best Italian tennis players in the field of sports psychology, and was a psychologist for the Italian handball team. They both practiced athletics, and Abdon Pamich won the silver medal in speed walking at the 1958 European Championships in Sweden and the gold medal at the 1964 Tokyo Olympics. In addition to emphasizing the achievements of the two brothers in the field of medicine, this paper also addresses the position of the migrant, which is highlighted in Robert Covaz’s book “Abdon Pamich, memorie di un marciatore (Rome, 2016), an exciting biography of an emigrant from Rijeka. The paper also explores the concept of thematizing the limits of differences and experiences of migration of Rijeka residents facing the existential issues.
Rođen u Istri, tada dijelu prostrane Austro-Ugarske Monarhije, Fran Mandić (1851. – 1924.) završio je hrvatsku gimnaziju u Rijeci, a medicinu u Grazu i Pragu. Nakon promocije čitavu je liječničku ...karijeru proveo u Trstu, u njegovo doba glavnom gradu Austrijskog primorja. Nakon rada u bolnici, otvorio je vlastitu ordinaciju, a bio je i zdravstveni savjetnik Državnih željeznica. Čitavog je života, još od studentskih dana, sudjelovao u nastojanjima za postizanje jednakopravnosti hrvatskog naroda u Istri. Uvjeren u važnost obrazovanja, ulagao je svoje vrijeme i novac u otvaranje što većeg broja škola u Istri. Za zasluge u radu odlikovao ga je kralj, imenovan je počasnim građaninom Opatije, no najveće priznanje bio mu je ugled koji je uživao među pacijentima i članovima njihovih obitelji.
Born in Istria, then part of the Austro-Hungarian Empire, Fran Mandić (1851-1924) finished a Croatian grammar school in Rijeka and studied medicine in Graz, Austria and in Prague, Bohemia. After graduation, he settled in Trieste, a major Austrian port, where he spent his entire career. After a period in the State Hospital in Trieste, Mandić ran his own practice and held a position of medical adviser of the Austrian State Railway in Istria. Since his student days, he had championed equal political rights for the Croatian people in Istria. Aware of the importance of education, he donated his time and money for a number of new schools to open throughout Istria. For his merits he received high honours from the Emperor and an honorary Citizenship of Opatija, but the greatest recognition was the respect he earned from his patients and their families.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Tednik je pisal o političnih razmerah v Evropi in na Balkanu, vseboval je oglase, poročal o bojih, ki so takrat potekali naokrog- ...All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Tednik je pisal o političnih razmerah v Evropi in na Balkanu, vseboval je oglase, poročal o bojih, ki so takrat potekali naokrog- ...All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
