Oče Ivan Prosen se je iz Gorice preselil v Ilirsko Bistrico, konec 19. stoletja. Tu je dobil službo na bistriškem sodišču. V Ilirski Bistrici s je poročil z Marijo Tivani. Stanovanje sta dobila pri ...Kranjčevih v Trnovem, kjer se je leta 1902 rodil najstarejši sin Milan, pri krstu je dobil še imena Emil, Frančišek in Jožef. Ko se je družina povečala še za hčerko Marijo z dodatnima imenoma Ivana in Štefanija ter sina Dragutina, z dodatnima imenoma Ludovik in Edvard (kar je za Bistriške prilike bilo zelo nenavadno), so se preselili v večji stanovanji k Jelovškovim in Turkovim v stari del Bistrice. Po koncu vojne so kot mnogi uradniki avstroogrske izgubili službo. Tudi Prosenovi. Preselili so se najprej na Sušak in nato v Beograd, kjer so otroci končali šole.Oba Milan in Dragutin, sta obiskovala vojne šole in bila zelo uspešna. Milan je obiskoval tudi triletno šolo Ecole militaire v Parizu. Kot pomemben vojaški strokovnjak je na Vojni akademiji v Beogradu nekaj let predaval vojaško taktiko. Zelo so ga cenili tudi v Kraljevih krogih. Na mnogih javnih prireditvah je zastopal Kralja Jugoslavije. Leta 1929 se je v Sarajevu poročil z Zdenko Čaleta. V zakonu nista imela otrok. Zato pa so bratovemu vnuku dali ime Milan, kot pravijo, da se ime tako uspešnega strica ne bi pozabilo.Po drugi vojni je Milan Prosen, sprejel funkcijo pribočnika kraljice Marije v Londonu in jo opravljal do njene smrti. Znanje številnih tujih jezikov mu je odpiralo vrata v turizem, s čimer se je ukvarjal do pozne starosti. Umrl je star devetdeset let, pokopan je v Londonu. Kot zanimivost zapišemo tudi to, da je v arhivih beograjske vojnega ministrstva zapisano, da je rojen v Brezovici pri Ljubljani, kjer je bil dejansko rojen njegov oče. Trnovo in Ilirska Bistrica sta v tem času bila pod Italijo in bi to dejstvo mlademu obetavnemu oficirju lahko škodovalo.Na sliki: Ankara, 29. okt. 1940, pred palačo turškega parlamenta, podpolkovnik Milan Prosen, skrajni levi, na desni ambasador kraljevine Jugoslavije Sumenković, svetovalec in sekretar ambasade. Pred kratkim je mladi Milan Prosen doktoriral na beograjski univerzi iz zgodovine umetnosti pa naj mu tem potom tudi Bistričani iskreno čestitamo in se mu zahvaljujemo za podatke o njihovi družini in ohranjanje stikov z rojstnim krajem starega strica. Mladi Milan Prosen je že kar 16 let redni član Beograjske opere in docent na Fakulteti uporabnih umetnosti. Dr. Milan Prosen je tudi priznani operni pevec beograjske opere kjer uspešno poje že kar 16 let. Hkrati je uspešen in iskani turistični vodič po Beogradu, ki turistom tudi rad zapoje iz svojega bogatega opernega repertoarja. 288/vč
At the end of summer 1955 I found in two stands in Kotor, near the road leading to the village of Muo and in the immediate vicinity of hotel Slavia, the annual grass Eleusine indica Gaertn. In the ...autumn of the same year I herborized the plant in Kaldanija near Umag, while Professor S. Horvatic found this very interesting species in the city of Piran. In all the three stands the plant grows in composition with nitrophile vegetation. The compound of that vegetation is represented by two phytocoenological records.
The discovery of this tropical plant is highly interesting, the more so since it has probably been unknown so far in the flora of Jugoslavia. Comparing the stands reported by Pospichal (1897:52), Ascherson and Graebner (1898—1902:90), Fritsch (1922:685) and Fiori (1923—1925:114) we nay conclude that they refer to areas outside Jugoslavia, A comparison of Hayek’s report (1933:360), which states that in Macedonia this grass is adventitious, with all other reports concerning the southern part of Yugoslavia, suggests the conclusion that his report refers to Aegean Macedonia (Greece). If this is so, then the presence of the species Eleusine indica Gaertn. in localities in Istria and Boka Kotorska may be regarded as findings of a new genus in the flora of Yugoslavia.
Na tešku sudbinu hrvatskih (i ostalih jugoslavenskih) folksdojčera interniranih poslije Drugoga svjetskog rata u sabirne i radne logore utjecali su, osim nepovoljnih uvjeta smještaja, izrazito slaba ...prehrana, nemogućnost održavanja higijene, pomanjkanja lijekova i liječničke pomoći, razne zarazne bolesti te naporni fizički radovi po često nepovoljnim vremenskim prilikama. Stradavalo se većinom od bolesti, posebice dizenterije, tifusa pjegavca, ali i iscrpljenosti i gladi. Od samih početaka u logorima za folksdojčere u Hrvatskoj (i drugdje u Jugoslaviji), javljaju se najprije zdravstvene teškoće u starijih i slabijih osoba i djece, a zatim dolazi do pojave i raznih zaraznih bolesti. Od jeseni/zime 1945., u logorima za folksdojčere haraju epidemije tifusa pjegavca i u zimu 1946. poprimaju zastrašujuće razmjere. Kako je od ukupnog broja žrtava u logorima za folksdojčere u Hrvatskoj najveći broj umro tijekom siječnja, veljače i ožujka 1946., tifus pjegavac najvjerojatnije je osnovni uzrok smrti logoraša u vremenu koje iskazi/sjećanja logoraša i njemačka/folksdojčerska historiografija označavaju razdobljem epidemije tifusa pjegavca. Tek potkraj ožujka ili početkom travnja 1946., nakon poduzetih potrebnih mjera, tifus u logorima Valpovo i Krndija, te u drugim logorima u Hrvatskoj i Jugoslaviji uglavnom je uklonjen.
Zrna kritike reforme Veselinov, Dragutin
Ekonomski vjesnik,
09/1988, Letnik:
I, Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Autor iznosi mišljenje da reformski predlozi »Mikulićeve komisije« ne teže promeni karaktera i organizacije jugoslovenskog ekonomskog sistema. Njihov je cilj da prigodno dograde postojeći sistem, ...putem opuštanja antagonizma na njegovim kritičkim točkama. Autor analizira raspodjelu upravljačkih nadležnosti u »radnoj organizaciji«, predlog o izdavanju akcija, o zavođenju dvojnog ličnog dohotka i savremenu ekonomsku ravnotežu u Jugoslaviji. Zaključio je da se predloži »mikulićeve komisije« tiču preraspođele upravljačke vlasti u preduzeću a ne o njenom prenošenju na fizičke, privatne vlasnike kapitala. Podržava izdavanje akcija — ali uz pretvaranje preduzeća u akcionarsko društvo. Odbacuje predlog o dvojnom ličnom dohotku. Smatra da je ekonomska uravnilovka u Jugoslaviji glavna prepreka reformi.
Exhibition on the occasion of the AICA General Assembly, Dubrovnik Art Gallery, August - September 1956.
Izložba povodom glavne godišnje skupštine AICA, Umjetnička galerija Dubrovnik, kolovoz - rujan ...1956.
