Zrna kritike reforme Veselinov, Dragutin
Ekonomski vjesnik,
09/1988, Letnik:
I, Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Autor iznosi mišljenje da reformski predlozi »Mikulićeve komisije« ne teže promeni karaktera i organizacije jugoslovenskog ekonomskog sistema. Njihov je cilj da prigodno dograde postojeći sistem, ...putem opuštanja antagonizma na njegovim kritičkim točkama. Autor analizira raspodjelu upravljačkih nadležnosti u »radnoj organizaciji«, predlog o izdavanju akcija, o zavođenju dvojnog ličnog dohotka i savremenu ekonomsku ravnotežu u Jugoslaviji. Zaključio je da se predloži »mikulićeve komisije« tiču preraspođele upravljačke vlasti u preduzeću a ne o njenom prenošenju na fizičke, privatne vlasnike kapitala. Podržava izdavanje akcija — ali uz pretvaranje preduzeća u akcionarsko društvo. Odbacuje predlog o dvojnom ličnom dohotku. Smatra da je ekonomska uravnilovka u Jugoslaviji glavna prepreka reformi.
Na tešku sudbinu hrvatskih (i ostalih jugoslavenskih) folksdojčera interniranih poslije Drugoga svjetskog rata u sabirne i radne logore utjecali su, osim nepovoljnih uvjeta smještaja, izrazito slaba ...prehrana, nemogućnost održavanja higijene, pomanjkanja lijekova i liječničke pomoći, razne zarazne bolesti te naporni fizički radovi po često nepovoljnim vremenskim prilikama. Stradavalo se većinom od bolesti, posebice dizenterije, tifusa pjegavca, ali i iscrpljenosti i gladi. Od samih početaka u logorima za folksdojčere u Hrvatskoj (i drugdje u Jugoslaviji), javljaju se najprije zdravstvene teškoće u starijih i slabijih osoba i djece, a zatim dolazi do pojave i raznih zaraznih bolesti. Od jeseni/zime 1945., u logorima za folksdojčere haraju epidemije tifusa pjegavca i u zimu 1946. poprimaju zastrašujuće razmjere. Kako je od ukupnog broja žrtava u logorima za folksdojčere u Hrvatskoj najveći broj umro tijekom siječnja, veljače i ožujka 1946., tifus pjegavac najvjerojatnije je osnovni uzrok smrti logoraša u vremenu koje iskazi/sjećanja logoraša i njemačka/folksdojčerska historiografija označavaju razdobljem epidemije tifusa pjegavca. Tek potkraj ožujka ili početkom travnja 1946., nakon poduzetih potrebnih mjera, tifus u logorima Valpovo i Krndija, te u drugim logorima u Hrvatskoj i Jugoslaviji uglavnom je uklonjen.
