Besedilo odgovarja na vprašanje, kako je o prebegih iz Jugoslavije v letih 1945–1965 pisalo slovensko časopisje. V obravnavanem obdobju je bilo izseljevanje iz SFRJ omejeno in nadzorovano, prebegi ...sankcionirani in mediji instrumentalizirani kot ideološki aparat oblasti. Prebegi niso bili tema, ki bi se je časopisje prav pogosto lotevalo. Kadar pa jih vendarle postavilo na časopisni papir, jih je kriminaliziralo in moralno obsojalo. Če je glas »prepustilo« tudi prebežnikom samim, je bil to glas obžalovanja in kesanja, s sporočilom, da odhod v tujino prinaša trpljenje, gorje ali celo pogubo.
Tajna akcija „Igre 79 Begonja, Zlatko; Knez, Luka
Miscellanea Hadriatica et Mediterranea,
07/2023, Letnik:
9, Številka:
-
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Autori temeljem arhivskog gradiva i relevantne literature analiziraju djelovanje jugoslavenske Službe državne sigurnosti tijekom priprema i održavanja VIII. Mediteranskih igara 1979. godine. Žarište ...istraživanja usmjereno je na metode rada obavještajnih struktura, posebice načine vrbovanja i korištenja suradnika te operativne mjere nadzora i praćenja sumnjivih osoba i (mogućih) neprijatelja komunističkog poretka. Cilj je rada pokazati razinu državne represije i nadzora, što je ostalo kao jedna od osnovnih karakteristika jugoslavenskog sustava sve do raspada države.
Rad ispituje promenu predstave Istoka i Zapada u jugoslovenskim dnevnim novinama Politici i Borbi u vreme sukoba Komunističke partije Jugoslavije sa Kominformom 1948–1949. godine. Istražena je ...politička funkcionalnost radikalne promene slike sveta i analizirani su koreni jugoslovenske samopercepcije o posebnosti sopstvenog puta u socijalizam.
Stupajući u dijalog s poljem feminističke postklasične naratologije i pristupajući književnim reprezentacijama djevojaka kao jednome od mjesta proizvodnje djevojaštva, koje se shvaća kao kategorija ...koja ne postoji neovisno o konkretnim diskurzivnim artikulacijama, a ne kao odraz postojane biološke ili društvene kategorije, ovim radom, koji je posvećen analizi romana Alma Josipa Barkovića, nastojimo pridonijeti raspravi o odnosu roda i pripovijedanja te pokazati kako se problem roda ne smije promatrati u izolaciji, odnosno kako bi zanemariti širi društveno-kulturni kontekst pri razmatranju jugoslavenskoga djevojačkog romana značilo zanemariti značaj jugoslavenskoga socijalističkog konteksta i Barkovićevu romanu olako pripisati feministički impuls. Kraća rasprava o teorijskome i društveno-kulturnome kontekstu s kojim ovaj rad stupa u dijalog uzima se kao poticaj za analizu romana koja se usredotočuje na pripovjedno oblikovanje djevojaštva i figure djevojke kako bi se pokazalo da, uzmemo li u obzir kontekst u kojemu taj roman nastaje i njegov daljnji život u kulturnome polju, stječemo dvojaku prednost: dok s jedne strane možemo obogatiti svoje čitanje konkretnih kulturnih reprezentacija figure omladine koja je toliko važna u jugoslavenskome socijalističkom društvu uzimajući u obzir kategoriju roda, s druge strane možemo proširiti svoje razumijevanje društveno-kulturnoga konteksta u kojemu se ta figura proizvodi.
By engaging the debates on feminist postclassical narratology and by approaching literary representations of girls as one of the sites of the production of girlhood, understood as a category independent of concrete discursive articulations and not as a reflection of a stable biological or social category, this paper focuses on the analysis of Josip Barković’s Alma and aims to contribute to discussions on the relationship between gender and narration. Specifically, it argues that gender must not be considered in isolation or, in other words, that ignoring the broader socio-cultural context while discussing novels about Yugoslav girls would mean ignoring the significance of Yugoslav socialism and attributing a feminist impulse to Barković’s novel. A brief discussion of the theoretical and socio-cultural context allows for the analysis of Barković’s novel focused on the narrative fashioning of girlhood and the figure of the girl in order to show that a consideration of the context of the novel and its further existence in the cultural field provides a twofold advantage. On the one hand, it broadens the understanding of the actual cultural representations of the figure of youth with their incredibly important role in the Yugoslav socialist society while taking into account the category of gender. On the other hand, it expands the understanding of the socio-cultural context in which that figure is produced.
Avtor v besedilu odgovarja na vprašanje, kako je o slovenski koloniji v makedonski Bistrenici pisalo slovensko časopisje v letih 1930–1940, v času, ko je bilo narodno vprašanje eno osrednjih vprašanj ...slovenske politike in kulture, kar se je odražalo tudi v pisanju ideološko polariziranega časopisja. Liberalnemu taboru naklonjeno časopisje, ki je vztrajalo pri jugoslovanstvu in centralizmu, je o koloniji večinoma pisalo naklonjeno, katoliškemu taboru naklonjeno časopisje, ki je zagovarjalo avtonomistično stališče, pa je bilo do kolonije bolj zadržano ali celo nenaklonjeno. V tridesetih letih so se pojavili tudi časopisi novih političnih in ideoloških gibanj, ki so v pisanje o koloniji vnesli drugačen ton.
Na temelju objavljenih izvora, dokumenata iz fonda Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije i Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske, jugoslavenskog i stranog tiska te dostupne ...literature, u ovom radu analiziraju se ključni događaji u okviru međunarodnog romskog pokreta u razdoblju 1971‒1981, njihov društvenopolitički kontekst te uloga Roma iz Jugoslavije u njima. Tada su održana tri svjetska kongresa i utemeljena je Međunarodna romska unija kao prva trajna globalna romska organizacija te su se intenzivirali odnosi između Roma u svijetu i Indije. U radu se prikazuju političke aktivnosti romskih predstavnika iz različitih republika SFRJ, kao i aktivnosti istaknutog jugoslavenskog diplomata Aleša Beblera, koji je Rome podržavao u zahtjevima za priznanje statusa narodnosti u Jugoslaviji.
U članku su prikazani osnovni elementi organizovanja i delovanja hrvatske političke emigracije početkom osamdesetih godina prošlog veka. Akcenat je stavljen na formiranje i delovanje dve ...najznačajnije organizacije hrvatske emigracije u tom periodu – Hrvatskog narodnog vijeća i Hrvatskog državotvornog pokreta. Izneti su detalji o načinima njihovog delovanja, a funkcionisanje hrvatske emigracije stavljeno je u širi međunarodni kontekst. Rad je nastao analizom sekundarnih izvora i neobjavljene arhivske građe.
Ovaj rad koristi interpretativni pristup političkoj kulturi kako bi razmotrio pitanje utjelovljenosti demokratskih načela i praksi u institucijama, pogotovo u onima koje ne spadaju izričito u ...područje političkog procesa te koje stoga mogu lakše sakriti manjkavosti demokratskog sustava koje se ne mogu lako mjeriti na osnovi formalnih mjera demokratizacije. Tom istraživačkom problem urad pristupa analizom institucionalnog okvira nastave povijesti u Hrvatskoju 1990-ima i 2000-tima te prikazom kontroverzne teme socijalističke Jugoslavije u udžbenicima povijesti kao kritičnog slučaja. Analizom su obuhvaćena34 udžbenika povijesti 20. stoljeća koja su objavljena između 1991.i 2007. godine za korištenje u osnovnim školama, srednjim strukovnim školamai gimnazijama. Nalazi ove analize razmatraju se kao indikatori razvoja demokratske političke kulture. Zaključci ukazuju, na temelju toga kritičnog slučaja, da je Hrvatska, unatoč napretku u vezi s mjerama formalne demokratizacije2000-tih, ipak pala na testu institucionalno utjelovljenih demokratskih pretpostavki i normi.
Based on the interpretative approach to political culture, this study examine show democratic principles and practices are embedded in institutions, especially in those not explicitly defined as parts of the political process, as the secan more easily hide democratic flaws not easily measured by formal democratization measures. This research problem is approached by an analysis of the institutional framework of the history education in Croatia in the 1990s and2000s and an analysis of how the controversial socialist Yugoslavia, as a critical case, was presented in history textbooks. This analysis includes 34 textbooks of20th-century history that were published between 1991 and 2007 for the use of elementary schools, vocational high schools, and grammar schools. The findings are considered as indicators of the development of democratic political culture. The conclusions suggest that, despite the progress in formal democratization measures in the 2000s, based on this critical case, Croatia failed the test of institutionally-embedded democratic assumptions and norms.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
In this paper, we present a thematic and methodological-theoretical history of immigration in Brazil, divided into three periods (up to 1918, from 1918 to 1945, and after 1945), in order to explain ...the causes of invisibility of this Croatian community and to point to the effects of the immigration policy that set up Brazil as the “disposal area” of marginal groups. We have pointed to historical events that prompted people to go from Croatia to Brazil, which made this country one of the three major emigrant recipients in Latin America even though not much attention has been given to it by the scientific community or in politics. We then interpreted the statistical data and estimates related to the number of immigrants in the country using a mixed methodology of quantitative and qualitative approaches to assess the current number of persons of Croatian heritage in Brazil. We continued with an analysis of prints, testimonies, and reports that describe the life of the community itself. These offer us insight into lower-level mechanisms that have influenced the deliberate disappearance of Croats, which has become one of the major characteristics of the community as a historical construct. In addition, we have highlighted ways in which media writing and some other instances were in constant dispute over the definition of the very experience of emigration, sometimes with positive viewpoints, but most often with negative ones, that over time became exclusive, thus contributing to the disappearance of Croats-Brazilians from the official destination maps. We end the article with a review of the relationship between the emigrant and his individual adjustment to the situation, which necessarily contributed to the hybrid identity that the Brazilian state officially encouraged, and enabled him to gain a better position and greater rights in the new society.
Članak je baziran na istraživanju pristupa fenomenu ekonomske emigracije iz Jugoslavije u jugoslovenskim igranim filmovima i serijama snimljenim sedamdesetih i osamdesetih godina. Posebna pažnja ...posvećena je načinu na koji je jugoslovenska filmska industrija konstruisala lik gastarbajtera i kako su na platnu i ekranu prikazani ključni problemi gastarbajterskog života. Istraživanje je zasnovano na hipotezi da filmska umetnost reflektuje ne samo individualne stavove autora već i šire javnosti, što objašnjava potrebu analize ovakve vrste izvora.
PDF
