Na tešku sudbinu hrvatskih (i ostalih jugoslavenskih) folksdojčera interniranih poslije Drugoga svjetskog rata u sabirne i radne logore utjecali su, osim nepovoljnih uvjeta smještaja, izrazito slaba ...prehrana, nemogućnost održavanja higijene, pomanjkanja lijekova i liječničke pomoći, razne zarazne bolesti te naporni fizički radovi po često nepovoljnim vremenskim prilikama. Stradavalo se većinom od bolesti, posebice dizenterije, tifusa pjegavca, ali i iscrpljenosti i gladi. Od samih početaka u logorima za folksdojčere u Hrvatskoj (i drugdje u Jugoslaviji), javljaju se najprije zdravstvene teškoće u starijih i slabijih osoba i djece, a zatim dolazi do pojave i raznih zaraznih bolesti. Od jeseni/zime 1945., u logorima za folksdojčere haraju epidemije tifusa pjegavca i u zimu 1946. poprimaju zastrašujuće razmjere. Kako je od ukupnog broja žrtava u logorima za folksdojčere u Hrvatskoj najveći broj umro tijekom siječnja, veljače i ožujka 1946., tifus pjegavac najvjerojatnije je osnovni uzrok smrti logoraša u vremenu koje iskazi/sjećanja logoraša i njemačka/folksdojčerska historiografija označavaju razdobljem epidemije tifusa pjegavca. Tek potkraj ožujka ili početkom travnja 1946., nakon poduzetih potrebnih mjera, tifus u logorima Valpovo i Krndija, te u drugim logorima u Hrvatskoj i Jugoslaviji uglavnom je uklonjen.
Martin Blatnik je bil 29. marca 1941 kot rezervist zadnjič vpoklican na orožne vaje 1. čete 6. paradnega bataljona kraljeve vojske. Dan za tem je tudi zadnjič pisal dopisnico svoji ženi, saj je že v ...prvih dneh druge svetovne vojne, 9. aprila 1941, padel v boju z Nemci v Mežici pri Prevaljah.
Na fotografiji je Martin Blatnik na orožnih vajah leta 1940. Na orožne vaje je bil v obdobju Kraljevine SHS, kasneje Kraljevine Jugoslavije, vpoklican takorekoč vsako leto, zadnjič v Črno na ...Koroškem tik pred začetkom druge svetovne vojne, 29. marca 1941. Kot pripadnik 1. čete 6. paradnega bataljona kraljeve vojske je padel v boju z Nemci 9. aprila 1941 v Mežici pri Prevaljah.
This dissertation is an attempt to present the massifs of information, which reflect the structure of science, bу using scientometric and specially bibliometric methods. First researches on plant ...ecology and geography were done mostly by foreigners. the first southslavonic scientific institutions were founded in the second half of 19th the century. Between the world wars the institutions grew, after the second world war the network of scientific institutions spread fast, and the number of researchers was ten times multiplied. In the seventies of the 20th century the growth was slowing down, and in the eighties the falling started. Basis for this bibliometric study was the Bibliography of ecology, dispersion and protection of flora and vegetation in southslavonic lands 1759-1988, which was compiled as an appendix to this dissertation. It includes 391 monographs, 226 doctoral dissertations and 6.012 articles from journals and collections. Temporal distribution of publications, thematic and linguistic structure of the bibliography, dispersion of authors and journals according to productivity and presence of journals in world system of scientific information are analyzed. It is established that: it is possible to divide the development in three basic periods; development of those disciplines followed the development in the world; 17% of papers were published in foreign languages and 53% of articles had summaries in foreign languages; more then 50% of articles published between 1980. and 1988. were in journals included in world databases for adequate disciplines. Bibliography includes papers of 1.859 authors, whose productivity is dispersed in accordance with bibliometric laws. Numeric value of bibliometric parameter, which is the indicator for the structure of examined system of science, was 0,67. Bibliography included 5.863 articles from 556 journals, whose dispersion was in accordance with bibliometric laws, with parameter of dispersion 0,49. Parameter values less then 1 indicate that the dispersion is nongaussian, Zipfs, with highly expressed stratification and with greater part of highly productive sources. That is the characteristic for the development of science in unpleasant environment. The fact that in period of 150 years of continual publishing of scientific results in plant ecology and geography 40 years had exponential growth of the number of publications, 40 years had falling, and 70 years passed in reaching the level before negative trend started, is the best indicator of the essential problems for the development of science in this part of the world.
Ova disertacija predstavlja pokušaj analize informacionih masiva, kao odraza strukture nauke, primenom naukometrijskih, posebno bibliometrijskih, metoda. Prva istraživanja iz fitoekologije i fitogeografije vršili su uglavnom stranci. U drugoj polovini 19. veka osnivaju se prve domaće naučnoistraživačke institucije. Između dva svetska rata dolazi do njihovog jačanja, a posle Drugog svetskog rata do naglog širenja mreže institucija i udesetostručenja broja istraživača. Sedamdesetih godina 20. veka rast se usporava, a krajem osamdesetih dolazi do opadanja. Osnovu za bibliometrijsku studiju činila je bibliografija o ekologiji, rasprostranjenju i zaštiti flore i vegetacije u jugoslovenskim zemljama 1759-1988, koja je urađena kao prilog uz ovu disertaciju. Ona obuhvata 391 monografsku publikaciju, 226 doktorskih disertacjia i 6.012 članaka iz časopisa i zbornika. Analizirana je vremenska raspodela bibliografskih jedinica, tematska i jezička struktura bibliografije, raspodela autora i časopisa po produktivnosti i uključenost časopisa u svetski sistem protoka informacija. Utvrđeno je da je: moguće izdvojiti 3 osnovna perioda razvoja; razvoj posmatranih disciplina pratio je razvoj u svetu; 17% radova je objavljeno na stranim jezicima, a 53% članaka ima sažetke na svetskim jezicima; preko 50%članaka objavljenih 1980-1988. nalazili su se u časopisima koji su uključeni u svetske baze podataka za odgovarajuće oblasti. Bibliografija sadrži radove 1.859 autora, čija se raspodela po produktivnosti ponaša po bibliometrijskim zakonima, a parametar rasopodele, koji je i osnovni pokazatelj strukture posmatranog sistema, iznosi 0,67. Bibliografijom je obuhvaćeno 5.863 članaka iz 556 časopisa, čija se raspodela po časopisima ponašala po bibliometrijskim zakonima, a parametar raspodele iznosi 0,49. Vrednosti parametra raspodele manje od 1 ukazuju na negausovsku Cipfovu raspodelu sa jako izraženom stratifikacijom i povećanim udelom visokoproduktivnih nosilaca posmatranih pojava, što je karakteristično za razvoj nauke u nepovoljnim uslovima. Činjenica da je od 150 godina, koliko traje redovno objavljivanje naučnih rezultata iz posmatranih oblasti, 40 godina bilo sa eksponencijalnim rastom, 40 godina sa trendom opadanja, a 70 godina je proteklo u povratku na nivo pre početka negativnog trenda, najbolje ukazuje na suštinu problema razvoja nauke na ovim prostorima.
