S procesom globalizacije in mednarodnega povezovanja je prepletena tudi Slovenija, oziroma Luka Koper. Obstoječe in načrtovane povezave s srednjo in vzhodnoevropskimi državami preko pristanišča v ...Kopru predstavljajo pomembno priložnost za celotno slovensko gospodarstvo. Tako ima Luka Koper, kot največje vozlišče pomorskega, železniškega in cestnega prevoza v Sloveniji, pomembno vlogo v prevozni verigi blaga. Leži na najkrajši prevozni poti, ki povezuje srednjo in vzhodno Evropo z državami Sredozemlja in državami Bližnjega, Srednjega in Daljnega vzhoda.
Pri tem pa članek podaja možnosti razvoja Luke Koper iz predpostavk poslovne politike. Na težnji nadaljnjega trajnostnega razvoja ob učinkoviti normativni ureditvi dejavnikov uspešnosti proizvodne politike, kadrovske politike in viziji tržne politike, kot sodobne luke za srednjo in vzhodno Evropo. Pri tem pa ob zavisti ekološke politike podjetja in regije ter ob profitabilni finančni politiki vzpostaviti razvojno politiko Luke Koper v celostni logistično distribucijski center širše regije.
Aktuelni problemi kadrovske politike izviru iz općih problema društva u vođenju kadrovske politike na razini društva i radnih organizacija, u nerazrješavanju problema u proširenoj reprodukciji, ...slaboj osposobljenosti poslovodnih i stručnih kadrova u organiziranju i vođenju poslova i nerazvijenom samoupravljaju. Sve to stvara prostor da se upravlja u ime radničke klase a onemogućuje se upravljanje same radničke klase, pa se predstavnici đruštveno-političkih organizacija direktno upliću u vođenje kadrovske politike OUR-a, posebno putem koordinacionih odbora za kadrovsku politiku i korištenja mogućnosti uvođenja privremenih mjera društvene zaštite. Zato je neophodno ukinuti koordinacione odbore i drastično smanjiti broj slučajeva ovlaštenja organima koji donose odluke iz područja privremenih mjera društvene zaštite. Kadrovska politika neodvojiva je od organizacije rada, a organizacija rada od tehnologije. Zato je značajno kako se shvaća funkcija proizvodnje i razvoja, uloga motivacije i stvaralaštva, te shvaćanje uloge znanja u kreiranju razvoja, donošenja odluka i uspostavljanja interkadrovskih odnosa. Tehnološke promjene vrše snažan utjecaj na međuljudske odnose te se s njima mora suočiti i kadrovska politika. U vezi s tim, ali i radi velike nezaposlenosti jedan od najtežih problema koje kadrovska politika u SFRJ treba razriješiti jest zapošljavanje putem razvijanja svih oblika vlasništva i organiziranim vođenjem odgovarajuće socijalne politike. Istovremenim sagledavanjem svih ovih problema i većom aktivnošću na njihovom razrješavanju mogu se očekivati značajni rezultati.
S procesom globalizacije in mednarodnega povezovanja je prepletena tudi Slovenija, oziroma Luka Koper. Obstoječe in načrtovane povezave s srednjo in vzhodnoevropskimi državami preko pristanišča v ...Kopru predstavljajo pomembno priložnost za celotno slovensko gospodarstvo. Tako ima Luka Koper, kot največje vozlišče pomorskega, železniškega in cestnega prevoza v Sloveniji, pomembno vlogo v prevozni verigi blaga. Leži na najkrajši prevozni poti, ki povezuje srednjo in vzhodno Evropo z državami Sredozemlja in državami Bližnjega, Srednjega in Daljnega vzhoda.Pri tem pa članek podaja možnosti razvoja Luke Koper iz predpostavk poslovne politike. Na težnji nadaljnjega trajnostnega razvoja ob učinkoviti normativni ureditvi dejavnikov uspešnosti proizvodne politike, kadrovske politike in viziji tržne politike, kot sodobne luke za srednjo in vzhodno Evropo. Pri tem pa ob zavisti ekološke politike podjetja in regije ter ob profitabilni finančni politiki vzpostaviti razvojno politiko Luke Koper v celostni logistično distribucijski center širše regije.
Aktuelni problemi kadrovske politike izviru iz općih problema društva u vođenju kadrovske politike na razini društva i radnih organizacija, u nerazrješavanju problema u proširenoj reprodukciji, ...slaboj osposobljenosti poslovodnih i stručnih kadrova u organiziranju i vođenju poslova i nerazvijenom samoupravljaju. Sve to stvara prostor da se upravlja u ime radničke klase a onemogućuje se upravljanje same radničke klase, pa se predstavnici đruštveno-političkih organizacija direktno upliću u vođenje kadrovske politike OUR-a, posebno putem koordinacionih odbora za kadrovsku politiku i korištenja mogućnosti uvođenja privremenih mjera društvene zaštite. Zato je neophodno ukinuti koordinacione odbore i drastično smanjiti broj slučajeva ovlaštenja organima koji donose odluke iz područja privremenih mjera društvene zaštite. Kadrovska politika neodvojiva je od organizacije rada, a organizacija rada od tehnologije. Zato je značajno kako se shvaća funkcija proizvodnje i razvoja, uloga motivacije i stvaralaštva, te shvaćanje uloge znanja u kreiranju razvoja, donošenja odluka i uspostavljanja interkadrovskih odnosa. Tehnološke promjene vrše snažan utjecaj na međuljudske odnose te se s njima mora suočiti i kadrovska politika. U vezi s tim, ali i radi velike nezaposlenosti jedan od najtežih problema koje kadrovska politika u SFRJ treba razriješiti jest zapošljavanje putem razvijanja svih oblika vlasništva i organiziranim vođenjem odgovarajuće socijalne politike. Istovremenim sagledavanjem svih ovih problema i većom aktivnošću na njihovom razrješavanju mogu se očekivati značajni rezultati.
Pomorski brodari obavljaju pomorske prijevoze po najprostranijemu pomorskom putu – moru, a pri tome se koriste kapitalno jako skupim prijevoznim sredstvima – brodovima. Na razne načine prevoze ...različite vrste tereta, skuplje ili jeftinije, pakirane ili nepakirane, a gledano s aspekta kopna, taj se teret prevozi na dugim relacijama. Na brodovima su više ili manje iskusni pomorci raznih nacionalnosti, koji više ili manje dobro tim brodovima upravljaju. Ako bi se sve prepuštalo slučaju, onda danas svjetskim morima vjerojatno ne bi plovilo 50-ak tisuća trgovačkih brodova, s više od milijun pomoraca, i ne bi se godišnje prevezlo više od 7 milijarda tona tereta. Razlog je za to jednostavan; ako pomorski brodari ne bi na tržištu nastupali planski, u budućnost usmjereni i globalno orijentirani, teško bi povezali sve čimbenike koji istodobno pridonose svjetskom gospodarstvu, a njima osiguravaju rast i razvoj. Ili bi se možda prevozilo još više tereta ako bi pomorski sektor i, unutar njega, pomorski brodari bili još bolje organizirani? Dobro organiziran i zato relativno jeftin pomorski promet pokretač je svjetske trgovine i svjetskoga gospodarstva, a uloga brodarskih poduzeća u tomu je golema, i nimalo laka. Problemi s kojima se susreću brodari brojni su i raznoliki, a proizlaze iz tehničkih, tehnoloških, organizacijskih, pravnih i tržišnih promjena na globalnoj razini. Rješavanje tih problema i zadovoljavanje svih standarda, a istodobno dostizanje postavljenih ciljeva, može biti učinkovito jedino ako se svemu tome pristupa planski i sustavno. Planski i sustavni pristup odražava se u kreiranju i izvršavanju konkretizirane i dobro usklađene poslovne politike u svim njezinim elementima, to jest u proizvodnoj, kadrovskoj, tržišnoj, financijskoj, ekološkoj i razvojnoj potpolitici, i posljedično brodarovoj spremnosti da se suprotstavi nestabilnosti pomorskoga tržišta kako bi preživio, rastao i poslovao uspješnije od konkurenata.
