The aim of this review article is to point out to the danger for workers who, by the nature of their occupation, spend most of their working hours outdoor and are exposed to sunlight that increases ...their risk of skin cancer.
Exposure to sunlight during outdoor work increases the average annual dose of UV radiation for 4-5 times compared to people who do not work in the sun, which in outdoor workers significantly increases the risk for the occurrence of actinic keratosis, basal-cell skin cancer and squamous-cell skin cancer. It is considered that the risk for the occurrence of these disorders is doubled if the total lifetime UV radiation dose for persons occupationally non exposed to sun (130 SED annually) is exceeded by 40%. In the EU countries, including Croatia, the introduction of UV radiation personal dosimetry for outdoors workers is in progress.
In order to prevent skin cancer caused by occupational UV exposure, it is necessary to implement preventive measures for outdoor workers. Minimum standards for prevention at the EU level include the application of personal protection measures (sunglasses, headgear, clothing, creams with sun protective factor) and health and safety educational programs implemented in the curricula of secondary high schools, and provided to workers at risky workplaces.
Skin cancers or multiple actinic keratosis can be recognized as an occupational disease if: 1) diagnosis of squamous-cell skin cancer or basal-cell skin cancer or multiple actinic keratosis (minimum 6 changes) is histologically confirmed; 2) the changes are expressed in occupationally exposed areas of the skin; 3) the history of the disease reveals sufficient occupational exposure to UV radiation.
SAŽETAK: Cilj ovog preglednog rada je ukazati na opasnost koja prijeti radnicima koji zbog prirode svojeg zanimanja većinu radnog vremena provode na otvorenom i tako su izloženi sunčevom zračenju koje povećava njihov rizik za obolijevanje od karcinoma kože. Izlaganje sunčevom UV zračenju tijekom rada na otvorenom 4-5 puta povećava primljenu prosječnu godišnju dozu UV zračenja u odnosu na osobe koje ne rade na suncu, što kod radnika koji rade na otvorenom značajno povećava rizik pojave aktiničke keratoze, bazeocelularnog i planocelularnog karcinoma kože. Smatra se da se rizik za pojavu ovih poremećaja udvostručuje ako je procijenjena ukupna cjeloživotna doza UV zračenja za osobe koje ne rade izloženi suncu (130 SED godišnje) premašena za 40 %. U zemljama EU-a, uključujući i Hrvatsku, u tijeku je uvođenje osobne dozimetrije UV zračenja za radnike koji rade na otvorenom.
Kako bi se spriječili tumori kože uzrokovani profesionalnom UV izloženosti, obvezno je provođenje preventivnih mjera kod radnika na otvorenom. Minimalnim standardima prevencije na razini EU-a smatraju se primjene mjera osobne zaštite (naočale, pokrivala za glavu, odjeća, kreme sa zaštitnim faktorom) i programa edukacije o zdravlju i sigurnosti na radu implementiranih u kurikule srednjih strukovnih škola i pružane radnicima na rizičnim radnim mjestima.
Karcinomi kože ili multipla aktinična keratoza mogu biti prepoznati kao profesionalne bolesti ako je: 1) histološki potvrđena dijagnoza planocelularnog ili bazeocelularnog karcinoma kože ili multiple aktiničke keratoze (minimalno 6 promjena); 2) promjene su izražene na profesionalno izloženim dijelovima kože; 3) povijest bolesti otkriva dostatnu profesionalnu izloženost UV zračenju.
Aspergillus, Penicillium, and Fusarium species frequently contaminate crops. For this reason mycotoxins such as aflatoxins (AFs), ochratoxin A (OTA), fumonisins (FBs), and zearalenone (ZEA) are found ...in food and feed in a wide range of concentrations, depending on environmental and storage conditions. Consumption of mycotoxin-contaminated food and feed has been associated with acute and chronic poisoning and carcinoma. The aim of this study was to determine the incidence and co-occurrence of AFs (B 1 +B 2 +G 1 +G 2 ), OTA, FBs (B 1 +B 2 +B 3 ), and ZEA in 37 samples of cereals and feed randomly collected in 2007 from households of an endemic nephropathy (EN) area in Croatia. The mycotoxins were determined using the competitive direct ELISA test (CD-ELISA) in combination with thin-layer chromatography (TLC). The most frequent mycotoxin was ZEA (92%, mean 318.3 μg kg -1 ), followed by FBs (27%, 3690 μg kg -1 ), AFs (24.3%, 4.6 μg kg -1 ), and OTA (16.2%, 9.8 μg kg -1 ). Levels of AFs, ZEA, and FBs detected by CD-ELISA significantly correlated with the TLC results. However, only one OTA-positive sample was confirmed by TLC due to its high limit of detection. The levels of these mycotoxins were below the permissible limit for animal feed. Twenty-nine percent of cereals were contaminated with FBs, OTA, or ZEA in mass fractions above the permissible limit for humans. Co-occurrence of two toxins varied between 4.2% and 54% and of three between 4.2% and 7.6%. Prolonged co-exposure to AFs, OTA, FBs, and ZEA might increase the risk of various chronic diseases.
Vrste plijesni iz rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium _esti su kontaminanti usjeva te na takvim supstratima tvore mikotoksine. Stoga su žitarice i krmiva _esto kontaminirana aflatoksinima (AFs), okratoksinom A (OTA), fumonizinima (FBs) i zearalenonom (ZEA) u razli _itim koncentracijama ovisno o mikroklimatskim uvjetima na polju i u skladištu. Konzumiranje hrane kontaminirane mikotoksinima _esto je povezano s akutnim ili kroni _nim trovanjima, ali i s razvojem karcinoma. Cilj ovog rada bio je odrediti istodobnu pojavnost AFs (B 1 +B 2 +G 1 +G 2 ), OTA, FBs (B 1 +B 2 +B 3 ) i ZEA u uzorcima žitarica i krme (N=37) koji su nasumi _no skupljeni u individualnim domaćinstvima na podru _ju endemske nefropatije (EN) u Hrvatskoj (2007). Za određivanje navedenih mikotoksina korišten je kompetitivni direktni ELISA-test (CD-ELISA) u kombinaciji s tankoslojnom kromatografijom (TLC). Najzastupljeniji mikotoksin bio je ZEA (92 %, srednja koncentracija 318.3 μg kg -1 ), nakon _ega slijede FBs (27 %, 3690 μg kg -1 ), AFs (24.3 %, 4.6 μg kg -1 ) te OTA (16.2 %, 9.8 μg kg -1 ). Koncentracije AFs, FBs i ZEA određene CD-ELISA-testom statisti _ki zna _ajno koreliraju s rezultatima dobivenim s TLC. OTA je potvrđen metodom TLC samo u jednom uzorku zbog visokog limita detekcije. Dokazane koncentracije su ispod razina dopuštenih za krmiva, dok je 29 % uzoraka žitarica sadržavalo FBs, OTA ili ZEA u koncentracijama iznad dopuštenih u hrani za ljude. Kokontaminacija s dvama odnosno trima toksinima varirala je između 4.2 % i 54 % odnosno između 4.2 % i 7.6 %. Dugotrajni unos AFs, OTA, FBs i ZEA putem hrane može povećati rizik od razvoja razli _itih kroni _nih bolesti zbog njihova mogućega sinergisti _kog djelovanja.
Koncentracija As, Pb, Cd, Zn, Cu i Ni te određena je u 82 uzorka tla te procijenjen potencijalni ekološki rizik i rizik za ljudsko zdravlje. Prosječna koncentracija As, Pb, Cd i Zn prelazi granicu ...zadanu standardima GB15618-1995 III, dok je bakra i nikla bilo znatno manje. Za kadmij je utvrđen velik indeks potencijalnog ekološkog rizika. Prema procjeni rizika za ljudsko zdravlje 80,49 % uzoraka tla pokazuje prihvatljiv nekarcinogeni rizik. Istraživano područje predstavlja neprihvatljiv karcinogeni rizik, čemu najviše doprinosi arsen. Neprihvatljiv karcinogeni rizik pokazuje 65,85 % uzoraka tla.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
U današnje vrijeme životni i radni okoliš čovjeka nepredvidiva je mješavina kemijskih spojeva od kojih neki mogu djelovati kao mutageni ili kao aneugeni karcinogeni. Osim toga, razni su izvori ...zračenja dodatno opterećenje na genom čovjeka. Od desetak metoda koje se rabe u genotoksikološkim istraživanjima, in vitro i in vivo mikronukleus tehnike posljednjih su godina našle primjenu kako u bazičnim tako i u kliničkim i farmakološkim istraživanjima. Prednost in vitro i in vivo mikronukleus tehnika je da istodobno pružaju podatke o klastogenom i aneugenom djelovanju agenasa. Kako ne zahtijeva kultiviranje stanica, in vivo mikronukleus tehnika, iako uvedena nekoliko godina nakon in vitro tehnike, zbog svoje jednostavnosti i brzine primjene postaje sve važniji izvor podataka u akutnim i kroničnim genotoksikološkim istraživanjima.
Vrste plijesni iz rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium česti su kontaminanti usjeva te na takvim supstratima tvore mikotoksine. Stoga su žitarice i krmiva često kontaminirana afl atoksinima ...(AFs),
okratoksinom A (OTA), fumonizinima (FBs) i zearalenonom (ZEA) u različitim koncentracijama ovisno o mikroklimatskim uvjetima na polju i u skladištu. Konzumiranje hrane kontaminirane mikotoksinima
često je povezano s akutnim ili kroničnim trovanjima, ali i s razvojem karcinoma. Cilj ovog rada bio je odrediti istodobnu pojavnost AFs (B1+B2+G1+G2), OTA, FBs (B1+B2+B3) i ZEA u uzorcima žitarica i krme (N=37) koji su nasumično skupljeni u individualnim domaćinstvima na području endemske nefropatije (EN) u Hrvatskoj (2007). Za određivanje navedenih mikotoksina korišten je kompetitivni direktni ELISA-test (CD-ELISA) u kombinaciji s tankoslojnom kromatografi jom (TLC). Najzastupljeniji mikotoksin bio
je ZEA (92 %, srednja koncentracija 318.3 μg kg-1), nakon čega slijede FBs (27 %, 3690 μg kg-1), AFs (24.3 %, 4.6 μg kg-1) te OTA (16.2 %, 9.8 μg kg-1). Koncentracije AFs, FBs i ZEA određene CD-ELISA-testom statistički značajno koreliraju s rezultatima dobivenim s TLC. OTA je potvrđen metodom TLC samo u jednom uzorku zbog visokog limita detekcije. Dokazane koncentracije su ispod razina dopuštenih za krmiva, dok je 29 % uzoraka žitarica sadržavalo FBs, OTA ili ZEA u koncentracijama iznad dopuštenih u hrani za ljude. Kokontaminacija s dvama odnosno trima toksinima varirala je između 4.2 % i 54 % odnosno između 4.2 % i 7.6 %. Dugotrajni unos AFs, OTA, FBs i ZEA putem hrane može povećati rizik od razvoja različitih kroničnih bolesti zbog njihova mogućega sinergističkog djelovanja.
PROFESIONALNI KARCINOMI ZAVALIĆ, MARIJA
Sigurnost,
04/2006, Letnik:
48, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Karcinomi su skupni naziv više od stotinu bolesti kojima je zajednička karakteristika da nastaju nakon promjena u DNA izazvane karcinogenom, svakim spojem ili tvari koja može uzrokovati karcinom. ...Sukladno Zakonu o listi profesionalnih bolesti, u Republici Hrvatskoj profesionalnim karcinomima priznajemo sve karcinome u radnika izloženih na radnom mjestu karcinogenim štetnostima.
Prema Europskoj direktivi 67/548/EEC u Republici Hrvatskoj je u izradi, pod vodstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Pravilnik o zaštiti radnika od opasnosti zbog izloženosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima, u kojem je detaljno razrađena uloga poslodavca, radnika, inspekcije rada, službi zaštite na radu i specijalista medicine rada u zaštiti zdravlja radnika izloženih ovim štetnostima. Navedeni su i najčešći profesionalni karcinogeni razvrstani prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje karcinoma, te najčešće industrijske grane i zanimanja u kojima radnici obolijevaju od pojedinih vrsta profesionalnih karcinoma.
Za velik broj kemijskih i fizikalnih agenasa dokazano je da su mutageni i/ili karcinogeni. Mutageneza i karcinogeneza najčešće se razmatraju zajedno kao potencijalni rizici za ljudsko zdravlje. Za ...otkrivanje ranih učinaka karcinogena na profesionalno izloženim osobama rabe se citogenetičke metode biomonitoringa, koje uključuju utvrđivanje mikroskopski vidljivih oštećenja kromosoma u somatskim stanicama u uvjetima in vitro. Povećani broj kromosomskih oštećenja može služiti kao indikator izloženosti genotoksičnim agensima i upućivati na potencijalni rizik od pojave raka na razini pojedine izložene skupine. Brojna istraživanja dokazala su da se kromosomske nepravilnosti mogu dovesti u vezu s pojavom i razvojem raka. Poznato je da su displazije i premaligna stanja često praćena kromosomskom nestabilnosti i da su specifične kromosomske aberacije povezane s pojedinim tipovima raka. Kromosomske aberacije u limfocitima periferne krvi najosjetljiviji su biomarker za procjenu rizika od pojave raka, s obzirom na to da odražavaju rane biološke učinke genotoksičnih karcinogena na nasljedni materijal te individualnu osjetljivost prema nastanku raka.
PDF
