The article seeks to emphasise the need for greater cooperation between toponomasticians and cartographers, since both of these disciplines deal with marking a natural referent by way of a name or a ...drawing. The second important issue raised in the present article is the analysis of the toponomastic systems without a permanent linguistic centre which, through speech and linguistic practice, normally regulate the consistency of the toponomastic monovalence (one island = one name). As a centre for research of this phenomenon does not exist in the Kornati Archipelago, numerous communities in the vicinity of this group of islands practice the naming of islands po svoju (in their own way), which results in bi-namedness and tri-namendness. Modern cartography is right in ignoring this fact and offers complete monovalence. However, geographic maps through the history reveal that this has not always been so, and that this region has been characterised by considerable confusion in naming relevant islands. Among those who contributed to this confusion were the cartographers of earlier times.
Dubrovačka kartografija potkraj 17. stoljeća Ćosić, Stjepan; Glamuzina, Nikola
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku,
05/2018, Letnik:
56, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Analizira se kontekst nastanka, autorstvo i sadržaj triju kartografskogeografskih izvorâ dubrovačke provenijencije. Riječ je o rukopisnim djelima koja su nastala približno u isto vrijeme, potkraj 17. ...stoljeća, kada dolazi do bitnih promjena u političkoj konstelaciji jugoistočne Europe. Republika nije bila sklona izradi i objavljivanju karata svog teritorija, jer je “lokalno znanje” moglo postati dostupno potencijalnim osvajačima. Stoga u Dubrovniku nije bilo službenih kartografa ni kartografskih radionica. Sadržaj karata s ucrtanim granicama i mnoštvom oikonima ide u prilog tezi da su nastale u vrijeme sklapanja Karlovačkog mira 1699, kada su Dubrovčani vodili diplomatsku borbu s Mlečanima za neprekinutu granicu s Osmanskim Carstvom u zaleđu. Iako dubrovačke karte tehnički neusporedivo zaostaju za tiskanim djelima poznatih suvremenika, prikaz užeg područja Republike i neposrednog zaleđa po nekim je elementima (brojnost oikonima, hidrografska mreža i obalna crta) bolji nego u djelima poznatih kartografa.
Prvenstveno smo se bavili problemom smještaja toponima na web-kartama, jer se može primijetiti da i danas na najposjećenijim web stranicama s web-kartama smještaj toponima nije u skladu s ...kartografskim načelima, kartografskom vizualizacijom niti kartografskom generalizacijom. Postoje dobri i loši primjeri smještaja toponima na web-kartama, a dobri su uglavnom oni koji se drže kartografskih načela koja su primjenjivana i na tiskanim kartama, te to implementiraju u prikazu na web-kartama. Predložena je jednostavna metoda za odlučivanje o prikazivanju ili neprikazivanju nekog toponima u svom mogućem složenom okruženju pri prikazivanju sa svim ostalim kartografskim elementima i slojevima kako je to i uobičajeno na web-kartama. Možemo se približiti savršenom rješenju smještaja toponima, ali ipak će trebati pričekati složenije sustave koji primjenjuju umjetnu inteligenciju o kojima za sada možemo razmišljati u teorijskom obliku, a koji bi upotrebljavali razne načine učenja na primjerima i na vlastitim pogreškama, slično kao i ljudi.
U radu se razmatra prva integralna karta hrvatskih povijesnih regija koja je izrađena u drugoj polovici 17. st. Rukopisnu inačicu te karte za potrebe Papinskoga ilirskoga (hrvatskog) zavoda svetog ...Jeronima u Rimu nacrtao je Pietro Andrea Buffalini 1663. Ta karta je zatim, uz odgovarajuće izmjene, otisnuta pod naslovom Illyricum hodiernum u Lučićevu historiografskom djelu De Regno Dalmatiae et Croatiae te u Blaeuovu atlasu Atlas Maior sive Geographia Blaviana 1668. Sudeći prema sadržaju tih karata i političkim okolnostima u kojima su nastale, oblikovanju njihova sadržaja najviše je pridonio hrvatski polihistor i kartograf Ivan Lučić. On je kao vrsni poznavatelj povijesti i geografije Hrvatske vlastiti kartografski imaginarij pretočio u kartografsku sintezu u obliku pregledne karte koja je nastala na temelju kompilacije sadržaja starijih karata i na temelju osobnih istraživanja. Kartom je ponajprije htio jasno pokazati koji se prostor u duhu reformnokatoličkog ilirizma podrazumijeva tadašnjim Ilirikom, odnosno Hrvatskom, a ujedno iskoristiti mogućnost koju karta kao kodirana slika geografske stvarnosti ima kada je potrebno predočiti prostorne odnose u kontekstu historijsko-geografskog pregleda razvoja Hrvatske.
U radu su analizirane karte i tekstualni geografski opisi (peljar) zadarskog akvatorija iz djela Kitâb-ı Bahriye (Knjiga pomorstva) osmanskog moreplovca, pirata i kasnije admirala Pîrî Reisa. ...Komparativnom analizom sravnjeno je više primjeraka toga plovidbenog priručnika iz dosad poznatih istanbulskih izvora, ali i manje poznati primjerak iz Umjetničkog muzeja Walters (Walters Art Museum) u Baltimoru. Cilj je bio usporediti saznanja koja su o širem zadarskom prostoru posredstvom skrovitog rada stranca iz neprijateljskih redova, Pîrî Reisa, dobili Osmanlije u odnosu na radove suvremenih mu mletačkih kartografa, kao “domaćina” na istočnoj jadranskoj obali. Preispitivanje njegova rada iz povijesno kartografske ali i imagološko-geografske perspektive pokazuje da je uspio izbalansirati potrebu za nastankom navigacijski i geografski iznimno kvalitetnog materijala s vlastitom pozicijom stranca na istočnom Jadranu. Kartografske i narativne slike Pîrî Reisa o zadarskom akvatoriju predstavljaju odraz dosega i mogućnosti osmanske kartografije što omogućuje njezino preispitivanje. Razlog leži u činjenici da kvaliteta kartografskog i narativnog dijela produkcije Pîrî Reisa nije dosegnuta u onodobnim plovidbenim priručnicima. Korištena toponimija upućuje na to da se Pîrî Reis služio tuđim dostupnim izvorima, primjerice uputama za plovidbu, ali ih je kombinirao s brojnim vlastitim opažanjima. Stoga njegov rad predstavlja posve izvoran opis zadarskog akvatorija, koji zbog obilja novih podataka donosi potpuno nove znanstvene spoznaje.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, PILJ, PNG, SAZU, SIK, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
Žemėlapis „Magni Dvcatvs Litvaniae in svos Palatinatvs et Districtvsdivisvs fimulque exactiore locorum pofttione, quantum fieri potuit correctus a Tobia Majero“. Lietuvos Didžiosios Kunigaikštystės ...žemėlapis. Pirmoji laida. Spalvintas vario raižinys. Vietovardžiai atspausdinti lenkų kalba, legenda atspausdinta lotynų kalba. Lapo viršutiniame dešiniame kampe atspausdintas tekstas, kuriame aprašytas LDK administracinis suskirstymas vaivadijomis ir pavietais. Žemėlapio kartušo ornamentika be LDK herbo.
Žemėlapis, kuriame vaizduojamas senasis Šiaurės Europos regionas – Germanija. Šis žemėlapis – tai iliustracinis priedas iš Kristupo Celarijaus knygos „Notitia orbis antiqui, sive geographia plenior, ...Christophorus Cellarius ex vetustis probatisque monimentis collegit, et novis tabulis geographicis“. Legenda ir vietovardžiai atspausdinti lotynų kalba.
Rusijos Europinės dalies ir Turkijos žemėlapis. Žemėlapi fragmentiškai nuspalvintas. Legenda ir vietovardžiai atspausdinti prancūzų kalba. Žemėlapio viršuje pritvirtinti du metaliniai žiedai, skirti ...žemėlapio pakabinimui. Žemėlapis sudarytas iš 36 stačiakampių popieriaus lakštų, kurie priklijuoti ant šviesaus audinio.
PDF
