Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Leta 2008 so zgradili novo krožišče med Adamičevo cesto in Cesto na Krko in ga poimenovali Kovinastroj. Na sredi krožišča stoji ...skulptura iz nerjaveče kovine, ki jo je izdelala družba Kogast.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Kiparsko djelo Kuzme Kovačića razmatra se u retropektivnom slijedu od početaka u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća do recentnih ostvarenja. Konstatira se da je djelo jednog od najosebujnijih ...kipara srednje generacije u nas trendovski neuklopljivo kako u prethodno “eksperimentalno“ modernističko razdoblje, tako ni u “citatnu“ postmodernu. Snažna baštinska ukorijenjenost u prirodi i djelima kulture i intimistička crta koja ističe osobnu uživljenost u male teme u kojima se zrcali vječnost makrokozma, opredijelili su ovoga kipara da u svim svojim rješenjima traži tragove pojedinca u velikom povijesnom kontekstu kulture, vjere, običaja, politike. Razmatraju se i prvi put uspoređuju rješenja koja je u oblikovanju crkvenih vratnica dao Kovačić na katedrali Sv. Stjepana u Hvaru, s onima G. Manzua na Sv. Petru u Rimu i Sv. Laurentskerku u Rotterdamu, te Emilija Greca na katedrali u Orvietu. Razmatraju se i rješenja u sakralnom tematu koja čine značajan dio kiparova opusa, kao ponajbolja rješenja u novoj crkvenoj umjetnosti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ističu se i rješenja u okviru tzv. državotvornih projekata poput Oltara hrvatske domovine na Medvedgradu, kipova Franje Tuđmana i Dražena Petrovića, kao primjeri koje nisu mogli zaobići političke kontroverze, često i na štetu trijezne rasprave o njihovoj oblikovnoj vrijednosti. Konstatira se da je i u radovima s intimističkom i onima s političkom poputbinom, u galerijskim komornim formatima i u monumentalnim javnim rješenjima, Kovačić sačuvao izvorno intimističku, zbitu, nereprezentativnu formu koja je silnice usmjerila jezgri, umjesto da je ekspandirala u vanjsku retoriku.
Ratni opus Roberta Frangeša Mihanovića nastao tijekom njegova angažmana kao ratnog umjetnika u Umjetničkoj grupi Kriegspressequartiera (Odjela ratnog izvještavanja / Stana ratne štampe) u razdoblju ...Prvoga svjetskog rata (1915. – 1918.) do sada je bio tek djelomično istražen. Opus obuhvaća dvadeset skulptura koje donose prikaze s ratišta, pojedinačne skulpture vojnika i žanr scene, portrete uglednih vojskovođa te nekoliko crteža i studija. Ovim istraživanjem nadopunjene su i proširene spoznaje o ratnom opusu te ispravljeni neki netočni podaci, prije svega zahvaljujući Frangešovim djelima iz fundusa bečkoga Vojno-povijesnog muzeja (Heeresgeschichtliches Museum) koja su sve donedavno hrvatskoj stručnoj javnosti bila nepoznata. Otkriveno je da konjanička skulptura pohranjena u Gliptoteci HAZU nije sadreni model brončane konjaničke skulpture Svetozara Boroevića iz bečkog muzeja, kako se do sada smatralo, nego do sada u literaturi nepoznati konjanički portret nadvojvode Eugena Austrijskog. Utvrđeno je i da je brončani odljev skulpture Otpremanje teškog pomorskog topa, koja je smatrana uništenom, sačuvan u Beču.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Zlatko Bourek – u početku bijaše kiparstvo Vujanović, Barbara
Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi,
10/2022, Letnik:
10, Številka:
10.
Journal Article, Conference Proceeding
Odprti dostop
Figurativni repertoar i imaginarij Zlatka Boureka (1929. – 1918.) iznimno je kompleksan segment hrvatskoga stvaralaštva likovnih, primijenjenih i kazališnih umjetnosti te animiranoga filma. Njegov ...kreativni rukopis odlikovao je prepoznatljiv sardonični, hedonistički i groteskni karakter upotpunjen specifičnom mogućnošću naracije fantastičnih i erotskih sadržaja te trajnom fascinacijom rodnim krajem – Slavonijom. Za razumijevanje tog opusa i rukopisa valja uzeti u obzir kako je autor često volio istaknuti da nije pismen nego rismen. Bourekova široka likovna erudicija počiva na poznavanju klasične tradicije plastike, počela japanskoga teatra lutaka, njemačkog ekspresionističkog slikarstva i grafike, a iznimno su mu bliske poetike koje su odredile Neue Sachlichkeit, metafizičko slikarstvo, moderno talijansko kiparstvo i nadrealizam. Skulptura, to jest razmišljanje o skulpturi, animiranje volumena (animirani film), stavljanje u pokret (lutkarsko kazalište), trajno je odredila Bourekovo kreativno razmišljanje i interese. U tom smislu izlaganje će razmotriti genezu kiparstva Zlatka Boureka i njegovo koreliranje s drugim medijima u kojima je ostvario velik doprinos.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Fotografija prikazuje lesen kip Janeza Trdine. Kip se nahaja v Kulturnem domu Janeza Trdine v Novem mestu.- All metadata published ...by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Ivan Rendić rođen je 27. kolovoza 1849. u Imotskom. Odgajan je u vrlo siromašnom okruženju bračkih kamenoloma, a u svojoj najranijoj dobi otkriva dar za kiparstvo i crtanje. Nakon osnovnog školovanja ...naobrazbu nastavlja u Trstu kod drvorezbara Giovannia Moscota, a potom na Akademiji u Veneciji, gdje je, kao vrlo talentiran student, dobivao mnoge pohvale. Po završetku studija usavršava se u Firenzi, kod tadašnjega glasovitog majstora Giovanni Duprea. Nakon studija živi i radi u Zagrebu, no zbog pomanjkanja narudžaba i katastrofalnoga potresa 9.12.1880. koji razara njegov atelier u Zagrebu, odlučuje se s obitelji preseliti u bogatiji i kiparskim narudžbama skloniji Trst u kojem boravi i radi u dva navrata i to od 1880. do 1899. i 1902. do 1921. Ivan Rendić je bio posljednji umjetnik - putnik koji je poput srednjovjekovnih kipara stvarao svoj opus iz slijeda putovanja, od mjesta do mjesta, nudeći klesarske usluge. Tako je stvorio raznolika, kreativna djela po svim većim gradskim grobljima duž naše obale i unutrašnjosti. Upravo ta razasutost karakterizira njegovu jedinstvenu poetiku koja se iščitava na svakom njegovom spomeniku. Lirski i realno obrađeni motivi, koji kao da su zaleđeni u trenutku svojih priča, uvijek više oblikovani nego klesani u za to im predviđenim arhitektonskim okvirima, obrađenim do najmanjih pojedinosti, čine ga iznimnim umjetnikom. Riječki će uglednici - investitori koristeći rad što riječkih, a što inozemnih graditelja angažiranih na projektiranju i gradnji njihovih investicija, uzimati iste i kao projektante svojih vječnih počivališta. Osim arhitekata za njihovu gradnju, uposlit će i kipare koji su u Rijeci bili u prolazu, poput Ivana Rendića iz Trsta. Blizina i brojni kontakti koji su se iz Trsta odvijali prema Rijeci, potaknut će 1882. suradnju Ivana Rendića s brojnim riječkim poduzetnicima koja je započela s veleposjednikom Josipom Gorupom, a nastavila se sa obitelji Devet 1885., sa obitelji Gelletich-Bartolich-Nicolaides 1886., sa obitelji Ploech 1887., sa obitelji Frana Pilepića 1890, sa obitelji Antonia Stiglicha 1891., sa obitelji Antuna Bakarčića, obitelji Copaitich- Battaglia i Manasteriotti 1892., te Marijom Schalek i udovicom Tonhausera 1896. Godine 1900. podiže nadgrobni spomenik dr.Stanislavu Dell'Asti-Mohović, zatim Giovanniju Fumi 1902., Đuri Ružiću, Andreji Antiću i obitelji Haramija 1905., Ivanu Tomašiću 1907., obitelji Cozulich de Pecine 1914. te posljednji, Ivanu Smokvini 1915.Svi ti nadgrobni spomenici, mauzoleji ili grobne kapele na sebi nose svoje vlastitosti, ukazujući na Rendićevu neiscrpnu energiju i marljivost, trenutak u njegovom stvaralaštvu,njegovu individualnost. Njegove skulpture i forme su pomno prostudirane. Bio je vješt imitator prirode. Imao je izvrstan osjećaj za detalje koje je predočavao usvojenom visokom tehničkom vještinom obrade materijala. No nažalost njegova likovna čistoća i izražajnost ponekad se znala gubiti u preobilnim količinama i bogatstvu ukrasa i detalja, samo u želji da da još više.Njegovi spomenici u stanju u kojem su danas govore o zaboravu i devastaciji. Govore o zaboravljenom umjetniku čija djela i u ovakvom stanju još uvijek plijene pozornost svojom ljepotom. Ukoliko bismo ova njegova kiparska ostvarenja izdvojili u jedan drugačiji prostor od onoga u kojem se nalaze, vjerujem da bismo onda, u tom novom okruženju, znali uživati u profinjenosti njegove obrade motiva, u njihovoj ljepoti, u realnostima scena obrađenih do najmanjih detalja. Ovako, možda iz razloga što se ova njegova djela nalaze na mjestima gdje jesu, ne dobivaju zasluženu pozornost javnosti. Utonuvši u u zaborav, izgubljene monumentalnosti počinjenim oštećenjima, njegovi će spomenici još jednom ukazati na to kako ljudska nebriga zna ponekad prijeći granicu ljudskoga razuma u kojoj onda vrijeme upleće svoje prste pridonoseći mogućnosti da se nečega možemo samo prisjetiti.
PDF
