Cilj. Opisati kroz predloženi model kako knjižničari mogu organizirati i oblikovati sveobuhvatne sadržajne knjižnične zbirke kroz tematske portale integrirajući različite informacijske izvore ...sukladno kratkoročnim, ali važnim informacijskim, kulturnim i komunikacijskim potrebama korisnika i društva. Metodologija. Prijedlog modela organizacije tematskih portala i njihovih mogućih sadržaja sukladno informacijskim potrebama korisnika i društva. Praktična primjena i društveni značaj. Tematski portali sadržajnih zbirki uključuju i poveznice na druge portale i informacijske izvore koji pružaju pomoć znanstvenicima, istraživačima, studentima, tijelima javne vlasti i zainteresiranoj javnosti s ciljem informiranja, podučavanja, istraživanja i učenja te kao pomoć u iskorjenjivanju zajedničkih problema. Originalnost / vrijednost. Izgrađivanje tematskih istraživačkih portala prema predloženom modelu s ciljem podržavanja UN-ove Agende 2030.
Razmatra se dvojna priroda knjižnice kao institucije koja istovremeno čuva simbole kolektivnog identiteta iz prošlosti i skrbi o sadašnjim i budućim potrebama članova zajednice. Ta dvojnost može ...dovesti do nesklada pri donošenju različitih praktičnih odluka u radu knjižnice i nesigurnosti u stvaranju odgovarajuće strategije. Prikazom specifičnosti knjižnične zbirke splitske Židovske općine pokušava se definirati funkcija knjižnice u očuvanju dinamičnog i pluralnog koncepta kulturnog identiteta.
Predlažu se smjernice za daljnju izgradnju fonda i razvoj aktivnosti koje zajednicu povezuju s većinskom kulturom.
Cilj. U radu se prikazuje izgradnja zbirki u medicinskoj knjižnici na primjeru Središnje knjižnice Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice (KBCSM) u Zagrebu, Vinogradska c. 29 i njezina dva ...ogranka.
Metodologija. Središnja knjižnice KBCSM u Zagrebu. specijalna je medicinska tj. bolnička knjižnica. Na druge dvije lokacije KBCSM djeluju njezini ogranci: Knjižnica KBCSM u Draškovićevoj 19 (u Klinici za traumatologiju KBCSM) i Knjižnica KBCSM u Ilici 197 (u Klinici za tumore KBCSM). Opisuju se zbirke knjižnične građe te izlaže sažeti pregled vrste nabave knjižnične građe.
Rezultati. Zbog prirode biomedicinskih informacija koje zastarijevaju jako brzo, za formiranje zbirki najznačajnije su zbirke periodike, baze podataka te zbirke stranih i domaćih knjiga, koje se redovito nadopunjavaju recentnim izdanjima. Početkom 21. stoljeća u biomedicini sve važnije mjesto zauzimaju e-izvori. Središnja knjižnica KBCSM izgrađuje svoje zbirke kroz nabavu tiskanih i e-izvora vlastitim sredstvima u kombinaciji s pristupom u e-izvore, koji se nabavljaju za znanstvene i akademske ustanove u RH.
Vrijednost rada. U radu se zaključuje da Središnja knjižnica KBCSM izgradnjom svojih zbirki na način opisan u ovom radu, uspješno ispunjava temeljnu zadaću velike bolničke knjižnice, a to je potpora stručnom, znanstveno-nastavnom i istraživačkom radu djelatnika KBC Sestre milosrdnice, ali i vanjskih korisnika.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Izgradnja zbirke arhivske knjižnice uvjetovana je funkcionalnim položajem arhivske ustanove u zajednici koja je osniva. Njezina struktura izravno je određena zadaćama arhiva na prikupljanju, zaštiti, ...sređivanju i davanju na uporabu arhivskoga gradiva. Načela izgradnje i oblikovanja zbirke, odnosno odabir vrste građe i zastupljenost pojedinih znanstvenih i stručnih područja koja se u nju uključuju, izvodimo iz njezina glavnoga zadatka da osigura informacijsku potporu arhivu u izvršavanju njegovih osnovnih funkcija. Korisnička zajednica, sastavljena od arhivista i istraživača, ponajprije je zainteresirana za sadržaje koji joj omogućuju upoznavanje stvaratelja arhivskoga gradiva na normativnoj i stvarnoj razini te općega konteksta u kojem je on djelovao, a arhivisti još i posebno za arhivističku literaturu u funkciji stručne naobrazbe i razrješavanja problema sređivanja gradiva. Kako se to reflektira na politiku izgradnje zbirke, koje sve probleme izaziva i koji još čimbenici utječu na sadašnje stanje arhivskih knjižnica, izlažemo u ovom radu.
Informacijska pismenost trebala bi činiti temelj obrazovnog sustava kako bi studentima, korisnicima knjižnica, bilo omogućeno što učinkovitije djelovanje ne samo unutar akademskog okruženja nego i u ...svakodnevnom životu. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi u kojoj su mjeri studenti, korisnici Knjižnice Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek (Knjižnica PTF-a), upoznati s knjižničnom građom i uslugama koje im se nude, tj. utvrditi razinu njihove informacijske pismenosti. Istraživanje je provedeno posebnom vrstom ankete – testom u razdoblju od 16. veljače 2015. do 27. veljače 2015. godine na uzorku od 115 studenata ispitanika. Istraživanjem se utvrdilo da studenti, korisnici Knjižnice Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, iako upoznati s uvjetima korištenja knjižnične građe koju posjeduje Knjižnica i uslugama koje nudi, ne čitaju obavijesti koje se nalaze na oglasnoj ploči i na radnim stolovima, a također nemaju naviku pronalaženja različitih obavijesti na mrežnoj stranici Knjižnice. Rezultati dobiveni istraživanjem poslužit će kao smjernice za unapređivanje postojećih aktivnosti vezanih uz podizanje razine informacijske pismenosti studenata te za osmišljavanje novih kao i poticaj za nova istraživanja.
Cilj je ovoga rada vrednovati kvalitetu zbirke iz područja knjižnične i informacijske znanosti Knjižnice Filozofskog fakulteta Osijek te njezinu usklađenost s nastavnim planom i programom studija ...Informatologije Odsjeka za informacijske znanosti istog Fakulteta. Kvaliteta zbirke mjerena je metodom usporedbe (checklist method) s popisima obavezne i izborne literature Odsjeka za informacijske znanosti u akad. god. 2011./2012. Istraživanje je pokazalo da Knjižnica ne posjeduje 30,8% naslova s popisa literature. 33,9% naslova dostupno je u Knjižnici, 28,5% besplatni su elektronički izvori, a 6,8% naslova studentima je dostupno putem odsječnog Moodlea. Istraživanje daje podatke o naslovima koje Knjižnica posjeduje i onima koje ne posjeduje. Međutim istraživanje ne pravi razliku između naslova na popisima obavezne i onih s popisa izborne literature. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti Knjižnici Filozofskog fakulteta Osijek kao smjernica za naslove koji se trebaju pribaviti u najskorijoj budućnosti. U Hrvatskoj je vrlo malo studija koje analiziraju kvalitetu knjižničnih zbirki, a ovo je jedan od prvih radova koji detaljno analizira i propitkuje jednu zbirku u okviru visokoškolskih knjižnica osječkog Sveučilišta. Rad nastoji pridonijeti razumijevanju kvalitete knjižničnih zbirki u hrvatskom visokoškolskom okruženju.
Ovim radom želi se ukazati na nužnost i mogućnosti promoviranja fakultetskih knjižnica kroz mrežnu stranicu. Današnji način komuniciranja inzistira na praćenju promjena u institucijama od interesa, ...što su u ovom slučaju fakultetske knjižnice za studente i nastavno osoblje, kroz mrežnu stranicu. Studentska populacija, osobito u razvijenim zemljama, podrazumijeva da sve relevantne podatke koji im tijekom studija trebaju može dobiti pregledavanjem mrežne stranice fakulteta odnosno fakultetske knjižnice. Slijedom navedenoga, pregledane su mrežne stranice nekoliko knjižnica koje svojim izgledom i ponuđenim informacijama mogu poslužiti kao uzor. Stoga bi se zbog očekivanja potencijalnih korisnika trebalo redovito uređivati mrežnu stranicu i izvješćivati o svim novinama. Ono što je najvažnije jest učiniti fond i usluge knjižnice lako vidljivim.
Dar kao način nabave važan je za izgradnju zbirki narodnih knjižnica. Rad prikazuje kratak pregled literature vezane uz darove u knjižnicama, pregled hrvatskih zakonskih odredbi te rezultate ...istraživanja o postupanju s darovima u hrvatskim nrodnim knjižnicama. Cilj istraživanja bio je ustanoviti količinu i učestalost darovanja u knjižnicama, način zaprimanja darovnih ponuda, postupak odlučivanja o darovnim ponudama, način zahvaljivanja darovateljima, razloge odbijanja darova te način vođenja dokumentacije vezane uz darove. Također se nastojalo ustanoviti moguće postojanje pisanih dokumenata u knjižnicama koji bi određivali pravila o postupanju s darovima. Zaključak istraživanja pokazuje što je sve potrebno učiniti kako bi postupanje s darovima u hrvatskim knjižnicama bilo transparentno i u skladu s hrvatskim zakonima i propisima te kako bi knjižnice i njihovi korisnici imali što veću korist od darovane građe.
Temeljni su problemi izgradnje zbirki visokoškolskih knjižnica njihova nepovezanost u sveučilišnom knjižničnom sustavu, zbirke nisu vrednovane i ne zna se informacijska razina kojom podržavaju ...programe na fakultetu/sveučilištu. Iz toga proizlazi potreba kvalitativnog vrednovanja zbirki koje ukazuje na tekuće nedostatke, prednosti i snage, kao i pogrešku u oblikovanju zbirki.
U radu se iznosi Hrvatski Conspectus model, postavljen u disertaciji Z. Majstorović, čija je podloga bio RLG Conspectus model (iz IFLA-inih Smjernica).
Doprinos je Hrvatskoga Conspectus modela u kvalitativnom vrednovanju zbirki: standardizacija u iskazivanju postojećih prednosti i budućih namjera u izgradnji zbirki i boljem razvoju zbirki. Model omogućuje knjižničarima usavršavanje zbirki kroz vrednovanje, pomaže u razvijanju veza s nastavnim i istraživačkim osobljem na fakultetima, a rezultati vrednovanja zbirke mogu se i u akademskim ustanovama koristiti za dobivanje akreditacije nekoga vanjskog tijela.
PDF
