Šezdeset pet godina Knjižnice Sesvete Klak Mršić, Iva; Babić, Ivan; Krpan, Keti ...
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
12/2021, Letnik:
64, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Cilj je rada ukratko prikazati povijest mreže Knjižnice Sesvete koju danas čine Knjižnica Sesvete (koja djeluje kao područna knjižnica) s tri ogranka: Knjižnicom Dubec, Knjižnicom Selčina i ...Knjižnicom Jelkovec. Od 1986. godine Knjižnica Sesvete s ograncima čini dio mreže Knjižnica grada Zagreba.
Pristup/metodologija. Kronološki prikaz daje se od osnutka knjižnice 1956. godine kao prve narodne knjižnice na području tadašnje općine, a današnje gradske četvrti Sesvete. Podaci o Knjižnici prikupljeni su u arhivi Knjižnice Sesvete, u stručnim radovima objavljenima o programima Knjižnice te na mrežnim stranicama. Uz kronološki prikaz rad prikazuje knjižnične programe i usluge, kao i druge pokazatelje rada i djelovanja Knjižnice Sesvete u lokalnoj zajednici.
Rezultati. Koristeći se dostupnim podacima, u radu se nastojalo dati povijesni pregled razvoja Knjižnice Sesvete i ogranaka od njihova osnutka do današnjih dana. U skladu s društvenim i demografskim promjenama u lokalnoj sredini, mijenjale su se knjižnične usluge i programi Knjižnice.
Originalnost/vrijednost. Rad je prvi kronološki prikaz povijesti Knjižnice Sesvete od njezinog osnutka 1956. godine do danas te bi mogao biti polazište za iscrpnije istraživanje i cjelovitiji opis.
Na naključno odprtih straneh publikacije, ki je v podnaslovu opredeljena kot razstavni katalog, so nekateri pogledi na knjige in s knjigami povezane predmete presenetljivi: v njih vidimo sestrske ...stvaritve s tistimi iz slovenskih javnih knjižnic in arhivov. Seveda ima vsaka knjižnica svoje dragocenosti in posebnosti, noben fond nima zrcalne podobe v drugem mestu, a marsikateri pri nas hranjeni rokopis, prvotisk in grafika so s svojo vsebino in likovno podobo potrditve stikov, ki so jih generacije iz dežel Kranjske, Štajerske in Koroške od približno 10. do 16. stoletja vzdrževale s švabskim Augsburgom in bližnjimi kraji. Ob delih iz naših zbirk je bilo mogoče ničkolikokrat zapisati, da gre za stvaritve iz južne Nemčije ali celo Augsburga, vendar so se take ugotovitve osredotočile na pozno 15. stoletje, ta katalog pa dokazuje, da je zlitost literarnega in likovnega med obema deželama potekala vsaj od ok. 1200 dalje. Da je knjižnica hranišče spominov, ki jih brez materializirane oblike ne bi imeli, je jasno, a dela je treba dobiti pred oči.
Cilj. Cilj je rada ukratko prikazati 70-godišnju povijest mreže Knjižnice Marina Držića, koju čine Knjižnica Marina Držića kao središnja knjižnica te tri njezina ogranka: Dječja knjižnica Marina ...Držića, Knjižnica Ivana Gorana Kovačića i Knjižnica Savica. Knjižnica Marina Držića dio je mreže Knjižnica grada Zagreba.
Pristup/metodologija/dizajn. Kronološki prikaz daje se od osnutka područne knjižnice 1948. godine, kao prve narodne knjižnice na području zagrebačke četvrti Trnje, do aktualnih pokazatelja rada svih sastavnica mreže Knjižnice Marina Držića. Podaci o Knjižnici prikupljeni su u Državnom arhivu Zagreb, arhivi Knjižnice Marina Držića, stručnim radovima objavljenim o programima Knjižnice te na knjižničnim mrežnim stranicama.
Rezultati. Povijesni pregled pokazuje povezanost razvoja Knjižnice, njezina fonda, usluga i programa s društvenim, kulturnim i urbanističkim zbivanjima u lokalnoj sredini, kao i demografskom dinamikom zajednice u kojoj djeluje. U radu je vidljivo da je Knjižnica svoj knjižnični fond, usluge i programe oblikovala na osnovi praćenja potreba zajednice. Rad također upozorava na problem nedostatnosti knjižničnih prostora, koji su u Knjižnici Marina Držića znatno manji od standardima predviđenih minimuma, što ne samo da otežava ispunjavanje svih uloga koje današnja knjižnica ima nego ih dijelom i posve onemogućava.
Originalnost/vrijednost. Rad je prvi kronološki prikaz povijesti Knjižnice Marina Držića te bi mogao biti polazište za iscrpnije istraživanje i podrobniji opis. S obzirom na to da o nastanku i razvoju zagrebačkih narodnih knjižnica postoji vrlo malo publiciranih radova, ovaj rad pridonosi izgradnji mozaika povijesti zagrebačkih knjižnica te može biti poticaj i nekoj drugoj knjižnici da načini sličan kronološki presjek ako ga još nema.
Knjižni fond samostanske knjižnice sv. Ane je najbolj natančno popisan v inventarni knjigi Zbirnega centra knjižnic v Portorožu (1950–1953). Samostan, ki je pred 1. sv. vojno pripadal hrvaški ...provinci, je v svoji knjižnici hranil tudi slovenske tiske. Prispevek prinaša pregled in besedilnozvrstni opis slovenskih del v popisu, ki kažejo na to, da so koprski frančiškani liturgične in pastoralne dejavnosti opravljali tudi v slovenščini in tako gojili domačo besedo med slovenskimi verniki, obsežen nabor posvetnega strokovno-didaktičnega gradiva pa je bil namenjen jezikovni in splošni izobrazbi.
Cilj. Cilj je ovoga rada analizirati mogućnosti korištenja postojećih projekata digitalizacije, kao i osmišljavanja novih, u kontekstu izazova uzrokovanih pandemijom i potresima, kao primjerima ...kriznih situacija. Rad se bavi odgovorom Hrvatskog povijesnog muzeja na složenu kriznu situaciju uzrokovanu pandemijom virusa SARS-CoV-2 i snažnim potresom koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. Kao rezultat tih događaja Hrvatski povijesni muzej do daljnjeg je zatvoren za javnost i suočava se s izazovom pronalaska novih modela komunikacije s korisnicima kako bi ispunio svoju svrhu i misiju.
Pristup/metodologija. Metodologija rada bit će usredotočena na analizu prethodnih projekata i korištenja procesa digitalizacije i digitalnih preslika kao isključivog i jedinog središnjeg pristupa u (obradi), osiguranju dostupnosti i prezentaciji muzejske građe u kriznim situacijama, s naglaskom na nove načine njezina korištenja i poboljšanje postojeće komunikacije Muzeja s korisnicima.
Rezultati. Rad donosi detaljan prikaz važnosti procesa digitalizacije i izrade digitalnih preslika te njihove implementacije u oblikovanju novih modela poslovnih procesa s mogućnošću uspostavljanja novih usluga i komunikacije s korisnicima u virtualnom okruženju.
Originalnost/vrijednost. Iskustva stečena ovim projektima mogu poslužiti Hrvatskom povijesnom muzeju i drugim baštinskim ustanovama u Republici Hrvatskoj u praktičnojprimjeni jednog od modela korištenja digitalizacije u svladavanju brojnih izazova, posebice u kriznim situacijama, s kojima se baštinske institucije danas suočavaju, a u čemu se ogleda i originalnost ovoga rada.
Cilj. U ovome se radu daje pregled procesa obnove vrijedne knjižnične zbirke Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu uslijed preklapajućih kriza koje su obilježile 2020. godinu (potres, pandemija, ...poplava).
Pristup/metodologija. Cjelokupni fond Knjižnice trebalo je ispočetka sistematizirati prema UDK sustavu jer se u potpunosti urušio zbog snažnog potresa u ožujku. Taj se proces preklapao s postupkom primarne zaštite i konzervacije zbirke rukopisne građe osobnog arhivskog fonda Grge Gamulina, povjesničara umjetnosti i likovnog kritičara, te iznenadnom i hitnom potrebom osnivanja osobnog arhiva i ex libris zbirke akademika Tonka Maroevića.
Rezultati. Rezultat su tih simultanih procesa potpuno funkcionalan i resistematiziran knjižnični fond, uspostavljen arhiv i ex libris zbirka Tonka Maroevića te očišćena i organizirana zbirka rukopisnog gradiva Grge Gamulina.
Originalnost/vrijednost. Ovaj rad daje pregled aktivnosti i procesa pri postupanju s posebnim vrstama kulturne baštine u neočekivanim i izvanrednim okolnostima. Ti istovremeni procesi proširili su sve naše kapacitete te rezultirali stvaranjem novih modela suradnje među kolegama, posebice sa studentima i volonterima, te su dugoročno značajno utjecali na promišljanje i razvoj radnih procesa i snaga.
Giuseppina Martinuzzi (Labin, 1844. – Labin, 1925.), labinska
pedagoginja, učiteljica, pjesnikinja, društvena i politička djelatnica, u
oporuci napisanoj 1897. godine izrazila je želju da svoju ...ostavštinu,
sastavljenu od mnoštva knjiga, novina, mapa, bilježnica i rukopisa objedinjenih
u Knjižnicu Giovanni Antonia Martinuzzi, nakon smrti ostavi rodnom gradu
Labinu. Nakon Giuseppinine je smrti 1925. godine njenoj želji udovoljeno te je Knjižnica
ostala u Labinu, ali krajem Drugoga svjetskog rata, zbog neadekvatnih uvjeta
čuvanja, dio je ostavštine premješten u današnju Sveučilišnu knjižnicu u
Rijeci, a dio je ostao u Labinu. Godine 1961. labinski je dio pohranjen u
Narodnom muzeju Labin i tu je ostao do današnjega dana. Na inicijativu Narodnoga
muzeja Labin i Grada Labina te uz pristanak Sveučilišne knjižnice u Rijeci,
2018. godine Ministarstvu kulture RH upućen je zahtjev za povratom riječkoga
dijela Giuseppinine ostavštine u Labin, čemu je udovoljeno u srpnju 2019.
godine. Građa iz Sveučilišne knjižnice u Rijeci, sastavljena od mapa različitih
sadržaja, prenesena je u Narodni muzej Labin u studenom 2019. godine te je time
Knjižnica Giovanni Antonia Martinuzzi ponovno dobila svoj izvorni oblik i
postala cjelina kakvom ju je formirala Giuseppina Martinuzzi.
Giuseppina Martinuzzi (Labin, 1844 –
Labin, 1925), Labin-born pedagogue, schoolteacher, poet, social and political
worker, expressed in her will in 1897 a desire to leave her material legacy,
composed of a large number of books, newspapers, maps, notebooks and
manuscripts all forming the Giovanni Antonia Martinuzzi Library, to her
hometown of Labin. After Giuseppina’s death in 1925, her wish was granted and
the library remained in Labin, but at the end of World War II, due to
inadequate storage conditions, part of the library was moved to today’s
University Library in Rijeka, while the other part remained in Labin. In 1961,
the Labin holdings were moved to the Labin National Museum and have remained
there to this day. At the initiative of the National Museum of Labin and the
City of Labin and with the consent of the University Library in Rijeka, a
request was sent to the Ministry of Culture of the Republic of Croatia in 2018 to
return the Rijeka portion of Giuseppina’s library to Labin, which was granted
in July 2019. The material from the University Library in Rijeka, composed of folders
holding various contents, was transferred to the National Museum of Labin in
November 2019, so that the Giovanni Antonia Martinuzzi Library regained its
original form and became a whole as originally envisioned by Giuseppina
Martinuzzi.
Giuseppina Martinuzzi (Albona, 1844 – Albona, 1925.), pedagoga, maestra,
poetessa,
operatrice sociale e politica, con volontà testamentaria del 1897 espresse il
desiderio che dopo la sua morte il suo lascito, composto da molti libri, giornali,
mappe, quaderni e manoscritti raccolti nella
Biblioteca Giovanni Antonia Martinuzzi
, venisse consegnato alla sua
città natia. In effetti dopo la morte di Giuseppina, avvenuta nel 1925, il suo
desiderio fu esaudito e la sua Biblioteca fu collocata ad Albona. Dopo la seconda
guerra mondiale, a causa delle inadeguate condizioni di conservazione, una
parte del suo lascito fu trasferita nell’odierna Biblioteca universitaria di Fiume,
mentre l’altra rimase ad Albona. Nel 1961 la parte rimasta ad Albona fu
consegnata al Museo popolare di Albona, dove tuttora si trova. Su iniziativa del
menzionato Museo nonché della Città di Albona e con il benestare della
Biblioteca universitaria di Fiume nel 2018 fu inoltrata al Ministero alla
cultura della Repubblica di Croazia la richiesta di restituzione ad Albona
della parte fiumana del lascito di Giuseppina, e questa fu accolta nel luglio
2019. La documentazione custodita presso la Biblioteca universitaria di Fiume,
composta da mappe di contenuti diversi, fu trasportata al Museo popolare di
Albona nel novembre 2019 e in tal modo la
Biblioteca
Giovanni Antonia Martinuzzi
acquistò nuovamente la sua forma originaria e
ridiventò quell’insieme che Giuseppina Martinuzzi aveva creato.
Cilj. Cilj je rada prikazati programske aktivnosti poticanja mladih na čitanje i umjetničko stvaralaštvo u Knjižnici Marije Jurić Zagorke jer do sada nisu bili predstavljani stručnoj zajednici. ...Sposobnost čitanja i želja za čitanjem bitan su preduvjet osobnog razvoja, ukupne kvalitete života pojedinca, ali i sudjelovanja u kulturi. Upravo kvalitetnim programima za mlade, oslanjajući se na Nacionalnu strategiju poticanja čitanja i Strategiju Europske unije za mlade, knjižnica Marije Jurić Zagorke pokazuje se kao bitno središte društvene podrške usmjerene mladima. Pristup/metodologija/dizajn. U prvom dijelu rada predstavljena je Knjižnica Marije Jurić Zagorke, zatim kontekst mladih u suvremenom društvu. U drugom dijelu, kroz dokumente Europske unije prikazane su dobrobiti rada s mladima na lokalnoj i međunarodnoj razini. Treći dio predstavlja ulogu narodne knjižnice u životu mladih kroz primjere u praksi, odnosno programe koje Knjižnica Marije Jurić Zagorke provodi s mladima. Rezultati. Pregled programskih aktivnosti za mlade Knjižnice Marije Jurić Zagorke upućuje na brojne i raznovrsne mogućnosti narodnih knjižnica da u suradnji s lokalnom zajednicom i institucijama na državnoj ili gradskoj razini ostvaruju ciljeve provedbe Strategije Europske unije za mlade poput promicanja kritičkog razmišljanja i kreativnosti, prava na slobodan pristup informacijama te pridonošenja osobnom i društvenom razvoju mladih pomoću neformalnog i informalnog učenja. Narodne knjižnice generalno vode brigu o mladima kreirajući mnoštvo programa i suradnji s mladima. U ovom radu prikazano je kako mladima pristupa knjižnica Marije Jurić Zagorke koja nema specifičan Odjel za djecu i mlade, ali s obzirom na lokaciju i lokalnu zajednicu u kojoj djeluje, ostvaruje izvrsnu suradnju s mladima kroz obrazovne institucije, ali pridobiva mlade i u njihovo slobodno vrijeme. Društveni značaj. Programi poticanja čitanja i umjetničkog stvaralaštva u knjižnici spadaju u visoku razinu kulturnog obrazovanja koje promiče pismenost, cjeloživotno učenje i informacijsku pismenost, što generalno razvija društvo u cjelini, a na što se ukazuje u ovome radu. Originalnost/vrijednost. Rad stavlja u središte mlade kao najugroženiju društvenu skupinu konstantno izloženu društvenim promjenama. Programi poticanja čitanja I umjetničkog stvaralaštva u Knjižnici Marije Jurić Zagorke primjer su suradnje lokalne zajednice i knjižnice koje podupiru mlade u njihovu osobnom i društvenom razvoju, stvaraju sigurno okruženje, aktivno ih uključuju u zajednicu, stoga je takve programe nužno podržati i osigurati im materijalna sredstva kako bi se kontinuirano provodili.
Cilj. Cilj je rada pružiti pregled knjižničnih usluga i programa za odrasle u Litvi koji se provode u dvjema istaknutim institucijama: Narodnoj knjižnici Adomas Mickevičius i Nacionalnoj knjižnici ...Martynas Mažvydas, smještenim u glavnom gradu Litve, Vilniusu. Na temelju proučavanja strukture, organizacije i raspona usluga spomenutih knjižnica, u ovome radu dajemo sliku širokog spektra knjižničnih usluga i programa u Litvi. Metodologija. Rad donosi saznanja temeljena na analizi slučaja provedenoj promatranjem svakodnevnog rada Narodne knjižnice Adomas Mickievičus u Vilniusu te na temelju stručnog posjeta Nacionalnoj knjižnici Martynas Mažvydas tijekom stručnog usavršavanja autorica u programu Erasmus+ za obrazovanje odraslih. Analiza se oslanja na kombinaciju primarnih i sekundarnih izvora, uključujući razgovore s knjižničnim osobljem, analizu službenih dokumenata i postojeću literaturu o knjižničnim uslugama i programima u Litvi. Rezultati. Rad će pružiti uvid u organizacijsku strukturu litavskih knjižnica te knjižničnih usluga i programa za odrasle kroz prizmu dviju istaknutih institucija. Također će dati osnovne informacije o mogućnostima stručnog usavršavanja knjižničara u sklopu Erasmus+ programa, točnije o metodi job shadowinga kao obliku stručnog usavršavanja promatranjem i praćenjem rada kolega iz sestrinske europske ustanove. Praktična primjena. Saznanja o radu litavskih knjižnica mogu poslužiti drugim knjižnicama u Hrvatskoj kao učinkovit primjer kojim se mogu voditi prilikom uvođenja promjena i inovacija u svoje knjižnične programe i usluge za odrasle korisnike, a s ciljem poboljšanja kvalitete knjižničnih usluga i povećanja zadovoljstva svojih korisnika. Vrijednost. Vrijednost je rada u širenju saznanja o litavskim knjižničnim uslugama i programima za odrasle te mogućnostima stručnog usavršavanja knjižničara kroz Erasmus+ program. Saznanja mogu potaknuti rasprave o poboljšanju i proširenju knjižničnih usluga kako bi se zadovoljile promjenjive potrebe zajednica kojima knjižnice služe.
Cilj. Cilj je rada prikazati iznimno značajan doprinos Stanislava Prepreka ‒ skladatelja, dirigenta, orguljaša, pjesnika, prevoditelja, knjižničara, učitelja i erudita ‒ razvoju knjižničarstva i ...cjelokupnog kulturnog života u Petrovaradinu.
Pristup/metodologija. Istraživanje je podrazumijevalo iščitavanje već objavljenih publikacija o životu i djelu Stanislava Prepreka, kao i izvještaja o radu Knjižnice u Petrovaradinu, njihovu usporednu analizu i izvlačenje osnovnih teza i zaključaka, s ciljem da se predstavi njegov doprinos razvoju knjižničarstva u Petrovaradinu.
Rezultati. Rad problematizira angažman Stanislava Prepreka kao knjižničara i organizatora brojnih kulturnih događanja u knjižnici u Petrovaradinu, u poslijeratnom razdoblju, kada je ona obnavljala svoju djelatnost u otežanim uvjetima.
Vrijednost. Rad doprinosi povijesti knjižničarstva i ukazuje na zaslužne djelatnike, vizionare i inicijatore iz ovog područja, a jedan od njih nesumnjivo je i Stanislav Preprek.
PDF
