Prispevek na pregleden način opisuje molekularnogenetske vidike preiskav človeške starodavne DNA in uporabo molekularnogenetskih metod za preučevanje DNA, pridobljene iz človeških arheoloških ...bioloških materialov. V arheoloških bioloških materialih so pogosto edini vir starodavne DNA skeletni ostanki (kosti in zobje), zato se bomo osredinili na ta tkiva. Iz pregledane literature bomo povzeli, kateri skeletni elementi so najprimernejši za preiskave starodavne DNA in kako iz njih pridobimo DNA. Prav tako bomo razložili naravo starodavne DNA in njeno ohranjenost. V arheoloških bioloških materialih je zelo malo DNA in je močno poškodovana. Zato se zlasti pri delu s starodavnimi človeškimi vzorci pojavijo težave, povezane s kontaminiranjem s sodobno DNA človeka. Za zmanjšanje tega tveganja je potrebno upoštevati več standardnih previdnostnih ukrepov in preverjati avtentičnost starodavne DNA. V prispevku bomo tem ukrepom namenili posebno pozornost. Opisali bomo genetske označevalce, ki jih v arheogenetiki najpogosteje preiskujemo, in prednosti novih, visoko zmogljivih tehnik sekvenciranja za razvoj in preučevanje starodavne DNA. Danes lahko z njimi preiskujemo bolj razgrajeno DNA in s tem starejše arheološke biološke materiale. Tako pridobivamo ogromne količine kakovostnih podatkov, ki zahtevajo vključevanje strokovnjakov na področju bioinformatike. Prispevek bomo zaključili s predstavitvijo preiskav starodavne DNA v Sloveniji.
Analize organskih ostataka (ORA) iz keramike danas su često upotrebljavan i važan dio arheoloških istraživanja. Mogu nam pružiti informacije o prehrani ili upotrebi keramičkih posuda te mnoge druge o ...svakodnevnom životu arheoloških populacija, koje bi bez kemijskih analiza bile izgubljene. Kemijski spojevi koji se najčešće sačuvaju u keramici i stoga su vrlo pogodni za ove vrste analiza su lipidi (npr. masne kiseline, trigliceridi, alkoholi, alkani, esteri voska, ketoni). Postoji nekoliko metoda ekstrakcije lipida iz keramike koji ovise o tome što se želi saznati, a danas se najčešće koriste direktna ekstrakcija kiselinom u metanolu i ekstrakcija otapalom. Nakon ekstrakcije, rade se analize na plinskom kromatografu (GC), plinskom kromatografu – masenom spektrometru (GC-MS) i kad je moguće analiza izotopa 13C iz palmitinske i stearinske kiseline (GC-C-IRMS). U ovom radu ukratko su opisane navedene metode, kemijska pozadina te mogućnosti, odnosno primjeri već provedenih istraživanja koja su uključivala analize organskih ostataka. Kako svaka analiza započinje uzimanjem uzoraka gdje je najvažnije izbjeći kontaminacije, donesen je prijedlog procedure uzrokovanja keramičkih ulomaka za analize organskih ostataka, uz naglasak da uz adekvatno pakiranje uzorka (aluminijska folija), istraživaču treba pružiti što je više moguće kontekstualnih informacija. Također, predložen je obrazac koji bi se prilagao uz uzorke za analize organskih ostataka.
Zearalenone (ZEN) is a mycotoxin of the genus Fusarium which belongs to the group of macrocyclic lactones. ZEN contamination occurs during cereal harvest or in the early phase of storage if drying ...was insufficient. The aim of this study was to determine the level of ZEN in feed mixtures given to pigs during the fattening period at three different farms in the Republic of Croatia, as also to determine ZEN levels in urine and meat taken from the same animals. The study also examined correlation between ZEN concentrations in urine and meat with the estimation of ZEN intake in the human body through meat consumption, expressed as a percentage of the Tolerable Daily Intake (TDI). In total, 9 feed mixtures (3 samples per farm), 45 urine and 45 meat samples (from 15 animals per farm) were taken during 2021 from three pig farms located in eastern and central Croatia. ZEN concentrations were determined by the competitive enzyme ELISA method. All values in feed from all three farms were within maximum recommended limit (MRL) given in EU Recommendation, i.e., 250 μg/kg, though at one far, the levels recorded were just under the MRL. Monitoring of ZEN levels in urine can be used as an indicator for the detection of feed contamination with this mycotoxin. Although pigs were fed with feed with near the MRL level of contamination, a negligible percentage of TDI value was obtained for this mycotoxin for humans through meat consumption. However, since meat is just one component of the human diet, and in view of the fact that ZEN can be present in a number of foodstuffs, especially cereals, its total intake could be significantly higher than estimated herein.
Zearalenon (ZEN) je mikotoksin iz roda Fusarium koji pripada skupini makrocikličkih laktona. Kontaminacija ZEN-om javlja se tijekom žetve žitarica ili ukoliko nije provedeno dostatno sušenje u ranoj fazi skladištenja. Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi razinu ZEN-a u krmnim smjesama koje su davane svinjama tijekom tova na tri različite farme u Republici Hrvatskoj i utvrditi njegovu razinu u urinu i mesu tovljenih životinja. Istraživanjem je ispitana i korelacija koncentracija ZEN-a u urinu i mesu svinja i napravljena je procjena njegovog unosa u organizam konzumacijom mesa, izražena kao postotak podnošljivog dnevnog unosa (TDI). Ukupno je, tijekom 2021. godine, s tri farme svinja u istočnom i središnjem dijelu Hrvatske uzorkovano 9 krmnih smjesa (3 uzorka po farmi), 45 uzoraka urina i 45 uzoraka mesa (od 15 životinja po farmi). Koncentracije ZEN-a određene su kompetitivnom enzimatskom ELISA metodom. Sve vrijednosti u hrani za svinje s tri farme bile su unutar najveće preporučene količine (MRL) definirane u Preporuci EU, koja za hranu za svinje iznosi 250 μg/kg, a razina ZEN-a na jednoj farmi bila je gotovo jednaka MRL. Praćenje razine ZEN-a u urinu može se koristiti kao pokazatelj za detekciju kontaminacije hrane tim mikotoksinom. Iako je svinjama tijekom hranidbe davana hrana koja je sadržavala razinu kontaminacije ZEN-a oko MRL, konzumacija mesa rezultirala je zanemarivim postotkom vrijednosti TDI-a za ovaj mikotoksin u ljudi. Međutim, budući da je meso samo jedna komponenta ljudske prehrane i budući da ZEN može biti prisutan u različitim namirnicama, posebice u žitaricama, njegov ukupni unos mogao bi biti znatno veći od procijenjenog u ovom istraživanju.
Osobine i svojstva mikrobnih populacija sirovog mlijeka u momentu prerade presudne su za pojavu kvarenja, vrijeme održivosti, organoleptičku kvalitetu i randman mlijeka i mliječnih proizvoda. ...Hlađenje i vremenski duža pohrana sirovog mlijeka na niskim temperaturama, uobičajena u današnjim uvjetima proizvodnje, pogoduje rastu psihrotrofnih bakterija. Zbog toga, broj tih bakterija u ohlađenom sirovom mlijeku u odnosu na broj mezofilnih aerobnih bakterija značajno je viši od njihovog idealnog omjera od 10 %. Većinu psihrotrofnih bakterija karakterizira sposobnost tvorbe ekstracelularnih i/ili intracelularnih termostabilnih enzima (proteaze, lipaze, fosfolipaze) koji mogu uzrokovati kvarenje mlijeka i mliječnih proizvoda. Određene vrste psihrotrofnih bakterija pokazuju i prirodnu otpornost na antibiotike i/ili mogu stvarati toksine te se istovremeno smatraju i uvjetno patogenim bakterijama. U smislu kvalitete sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda psihrotrofne bakterije postale su ozbiljan problem s kojim se suočava današnja mljekarska industrija. Svrha ovog preglednog rada bila je opisati negativan utjecaj koji psihrotrofne bakterije imaju na kvalitetu sirovog mlijeka i gotovih mliječnih proizvoda. Također, u radu su opisane najznačajnije vrste, te značenje kontrole kojom se može umanjiti kontaminacija mlijeka i mliječnih proizvoda psihrotrofnim bakterijama.
Jedan od vodećih mikroorganizama koji uzrokuje bakterijsko trovanje hranom su bakterije roda Campylobacter koje prouzroče kampilobakteriozu, zoonozu koja je od 2005. godine najčešće prijavljivana ...bolest uzrokovana hranom u Europskoj Uniji te kao takva predstavlja javno-zdravstveni problem. Najprisutnijim izvorom ovog patogena smatra se pileće meso s obzirom da su kampilobakteri uobičajeni komenzali u probavnom sustavu peradi. S obzirom da se nalaze u crijevima peradi, osim prilikom procesa klanja i obrade mesa, velika mogućnost kontaminacije javlja se u kasnijim fazama proizvodnje kao što su: čupanje perja, evisceracija, pranje, pohranjivanje i hlađenje te kontaminacija putem ruku radnika, opreme ili same okoline, a pretpostavlja se da upravo koža peradi predstavlja glavni izvor ovog patogena. U ovom je radu određivan broj bakterija Campylobacter spp. u uzorcima kože vratova tovnih pilića, pilećih prsa bez kože, pilećih krilaca i pilećih bataka ‒ zabataka. Za određivanje broja kolonija korištena je standardna metoda za određivanje broja Campylobacter spp. prema ISO normiranoj metodi HRN EN ISO 10272 – 2:2017.
One of the leading microorganisms causing bacterial food poisoning are the Campylobacter bacteria that cause campylobacteriosis, a zoonosis that has the most important source of this pathogen, given that campylobacters are common commensals in the digestive system of poultry. They are found in the intestines of poultry, and in addition to the slaughtering and meat processing stages, a high possibility of contamination occurs in the later stages of production, such as plucking feathers, evisceration, washing, storing and cooling, and contamination through the hands of workers, equipment, or the environment itself, and it is believed that the skin of poultry is been the most frequently reported food-borne disease in the European Union since 2005, making it a public health concern. Chicken meat is considered the main source of this pathogen. In this paper, the number of Campylobacter spp. bacteria was determined in samples of the neck skins of broiler chickens, skinless chicken breasts, chicken wings and chicken drumsticks. To determine the number of colonies, the standard method for determining the number of Campylobacter spp. according to the ISO standard method HRN EN ISO 10272 – 2:2017 was used.
Sterigmatocistin je mikotoksin kojeg sintetiziraju uglavnom plijesni iz roda Aspergillus te u manjoj mjeri iz rodova Emericella, Chaetomium, Humicola i Botryotrichum. Ovaj mikotoksin je prekursor u ...biosintezi aflatoksina, njemu slične kemijske strukture, pa su tako i toksični učinci sterigmatocistina slični onima aflatoksina B1. Sterigmatocistin pokazuje brojne toksične učinke u organizmu, uključujući karcinogeno i mutageno djelovanje, te je i Međunarodna agencija za istraživanje raka (engl. International Agency for Research on Cancer, IARC) sterigmatocistin uključila u skupinu 2B potencijalnih karcinogena za ljude. Podaci o prisutnosti sterigmatocistina u hrani i hrani za životinje su ograničeni, te je od strane Europske agencije za sigurnost hrane (eng. European Food Safety Authority, EFSA), s ciljem procjene rizika izloženosti ljudi ovom mikotoksinu, dana preporuka za prikupljanje podataka o njegovoj pojavnosti uz primjenu visokoosjetljivih analitičkih metoda. Sterigmatocistin je do sada pronađen u hrani za životinje, žitaricama, kruhu, orašastim plodovima, zrnima kave, začinima, pivu te siru. Kako bi se spriječila kontaminacija
namirnica te negativni učinci sterigmatocistina na zdravlje ljudi i životinja, jedan od ključnih čimbenika predstavlja prevencija rasta toksikotvornih plijesni.
Mikotoksini učestalo kontaminiraju i hranu ljudi i hranu za životinje, ponajprije žitarice i proizvode na bazi žitarica. Citrinin je mikotoksin kojeg sintetiziraju pojedine plijesni iz roda ...Penicillium, Aspergillus i Monascus, među kojima ga najviše sintetizira P. citrinum. S obzirom na nedostatnost podataka o razinama citrinina u žitaricama, u okviru ovog istraživanja analizirane se njegove koncentracije u kukuruzu (n=158) s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj tijekom petogodišnjeg razdoblja (2017.-2021.). Tijekom petogodišnjeg razdoblja citrinin je detektiran u 25,3 % uzoraka kukuruza prikupljenih na području cijele
Hrvatske. Najveća prosječna koncentracija utvrđena je 2016. godine (162,9±162,0 μg/ kg) te 2020. godine (154,9±358,8 μg/kg), a najveća koncentracija od 968,6 μg/kg određenajeu2020.godiniuuzorkukukuruza uzorkovanom na području južne regije Hrvatske.Sobziromnautvrđenuznačajniju kontaminaciju pojedinih uzoraka, može se zaključiti o nužnosti sustavnog nadzora citrinina u hrani za ljude i u hrani za životinje, kao i definiranju najvećih dopuštenih količina ovog mikotoksina u okviru zakonodavstva.
Pivo se smatra relativno stabilnim proizvodom s obzirom na mikrobno kvarenje. Kemijski sastav piva ne pogoduje rastu većine mikroorganizama, što je povezano s niskom pH-vrijednosti i niskim udjelom ...fermentabilnih ugljikohidrata te sadržajem alkohola, sastojcima hmelja i anareobnim uvjetima koje osigurava nastali CO2. Međutim, određene bakterijske vrste mogu rasti u pivu, izazivajući promjene u fizikalno-kemijskim i senzorskim svojstvima proizvoda, čime ga čine neprihvatljivim za konzumaciju. Rast bakterija u pivu očituje se povećanjem biomase i pojavom mutnoće, a kod izraženijeg kvarenja i nastajanjem taloga. Mikrobna populacija u pivovari mijenja se tijekom tehnološkog procesa proizvodnje. Posebno štetni kontaminanti za proizvodnju piva su bakterije iz rodova Lactobacillus, Pediococcus, Pectinatus i Megasphaera. S ciljem smanjenja rizika na najmanju moguću razinu, svi industrijski pogoni, bilo da je riječ o velikim industrijama ili malim (craft) pivovarama, moraju biti u mogućnosti brzo detektirati i identificirati mikrobne kontaminante tijekom cijelog tehnološkog procesa. Mikrobiološka analiza tijekom procesa proizvodnje, punjenja i pakiranja proizvoda ima važnu ulogu u osiguranju kvalitete i zdravstvene ispravnosti proizvoda za konzumaciju. U tu svrhu pivovare provode mikrobiološku analizu uzoraka primjenjujući tradicionalne, ali i suvremene metode detekcije i identifikacije. Kroz ovaj pregledni članak istražuje se utjecaj mikrobne kontaminacije piva na fizikalno-kemijska i senzorska svojstva proizvoda te se prikazuju izazovi s kojima se pivovare suočavaju da bi osigurale mikrobiološku ispravnost proizvoda s ciljem osiguranja kvalitete i sigurnosti proizvoda te sprječavanja proizvodnih i financijskih gubitaka.
Radna izloženost rukovanju i primjeni antineoplastičnih lijekova (AD) jedan je od glavnih rizika u zdravstvenom sektoru. Kožna apsorpcija predstavlja primarni put izlaganju AD-ima. Osobna preventivna ...oprema, posebno medicinske rukavice, presudna je za zaštitu zdravlja radnika u radu s AD-ima; prema tome, kemikalije koje prodiru kroz zaštitne materijale bitan su aspekt za procjenu i razmatranje. Nekoliko studija o prožimanju kroz medicinske rukavice izvijestilo je da su vrijeme proboja i brzina prodiranja vrijednosti koje se moraju proučavati, primjećujući da su fizičko-kemijska svojstva lijekova, OZO materijali i debljina i temperatura ključne značajke za njihovu procjenu. U Europskoj uniji, standardizirano ispitivanje prožimanja nije obvezno za rukavice koje se koriste u manipulaciji ADs, za razliku od Sjedinjenih Država koje su predložile stroge zahtjeve u međunarodnom standardu D6978-05 Američkog društva za ispitivanje i materijale. Ovaj pregled pomogao bi identificirati glavne karakteristike najbolje zaštitne rukavice koju koriste zaposlenici često izloženi AD-ima: glavni aspekti uključeni u prožimanje, priopćeni u literaturi, navedeni su i raspravljeni.
Antineoplastic drugs (ADs) are essential tools in cancer treatment, but their cytotoxicity poses a risk to workers involved in their handling. In a hospital environment fundamental strategies for ...minimising exposure involve proper use of safety cabinets and closed-circuit transfer devices, along with personnel training and increased awareness of risks. However, medical gloves remain the first line of defence. In this respect the evaluation of glove materials and best choices can improve hospital safety management and prevent potential hazards and long-term consequences. The aim of this study was to assess contamination of gloves in samples taken from AD administration and preparation units of nine Italian hospitals and to raise awareness of the importance of evaluating chemico-physical properties of gloves. Our findings show that 33 % of the analysed gloves were positive for at least one AD, with contaminations ranging from 0.6 to 20,729 pg/ cm
. We proposed the
(AGVs) for each AD as a limit value for contamination assessment and good practice evaluation. Our findings also point to multiple AD contamination (43 % of positive findings in preparation units), calculated as total AGV (AGV-T), and confirm that gloves should be replaced after 30 min of AD handling, based on cumulative permeation and area under the curve (AUC), to maintain safety and limit dermal exposure.
PDF
