Vel som modalpartikkel forekommer ikke bare i utsagnssetninger, men også i ja/nei-spørsmål og i syntaktisk bundne halespørsmål (“tag questions”). Spørresetningspartikkelen vel har en semantikk som er ...vesensforskjellig fra semantikken til den liktlydende partikkelen inne i eller etter en utsagnssetning. I denne artikkelen får frie polære spørresetninger som modifiseres av vel, spesiell oppmerksomhet på grunn av den unike rollen de har i norsk talemål, og på grunn av de teoretiske konsekvensene av den pragmatiske analysen av vel som presenteres. Vel i en fri spørresetning leder adressatens oppmerksomhet i retning av en tanke som produsenten eksplisitt avviser som usann takket være semantikken til denne partikkelen. Det teoretiske rammeverket er relevansteori.
Istraživanje prikazano u ovom radu pretenduje da ispita prirodu relacija određenih karakteristika porodičnog funkcionisanja i akademske darovitosti, u cilju izoštravanja slike o distinktivnom profilu ...porodica sa darovitim detetom. U specifikovanju karakteristika porodičnog funkcionisanja, izbor je sveden na sledeće varijable: vaspitni stilovi roditelja, porodična podrška, koroditeljski odnosi, porodična kohezivnost i adaptabilnost i porodična afektivna vezanost. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 358 srpskih gimnazijalaca (177 akademski darovitih učenika i 181 prosečan učenik). Akademski daroviti adolescenti odabirani su na osnovu dva kriterijuma: IQ 120 i više na Kibernetičkoj bateriji testova inteligencije KOG 3 i odličan opšti školski uspeh. Prosečnim učenicima su smatrani oni čiji se IQ na pomenutoj bateriji nalazio u rasponu 90-110, a školski uspeh je bio niži od odličnog. Ispitivanje prostora varijabli porodičnog funkcionisanja obavljeno je primenom sledećih instrumenata: Skala vaspitnih stavova (VS skala), Upitnik percipirane porodične podrške (PSS-Fa), Upitnik koroditeljske saradnje (CFO), Upitnik porodične kohezivnosti i fleksibilnosti (FACES III) i Upitnik porodične afektivne vezanosti (IIBV). Dobijeni rezultati sugerišu da postoje značajne razlike u načinu funkcionisanja porodica sa akademski darovitim i porodica sa prosečnim adolescentom. Prvi tip porodica odlikuje veća izraženost toplo-popustljivih vaspitnih postupaka roditelja, u prvom redu majke, viši stepen suportivnosti u koroditeljstvu, te viši nivo porodične kohezivnosti, kao i siguran obrazac porodičnog afektivnog vezivanja, u čijoj osnovi počiva pozitivniji model sebe i drugih. Nalaz da daroviti učenici iziskuju niži stepen porodične podrške nije iznenađujući ukoliko se zna da je jedna od tri njihove suštinske karakteristike samostalnost, shvaćena kao minimalno oslanjanje na podršku drugih u aktivnostima ovladavanja domenom darovitosti.
Cilj je ovog rada kritički preispitati metodu lingvističkog kontekstualizma Quentina Skinnera koristeći se uvidima teorije hegemonije Laclaua i Mouffe. Nastoji se pokazati da teorija hegemonije ...može ponuditi svojevrstan srednji put u danas dominantnoj raspravi između tzv. tekstualista i kontekstualista. Inzistirajući na strateškoj dimenziji konteksta u tumačenju političkih diskursa, Laclau i Mouffe otvaraju mogućnost modela kontekstualizacije koji ne robuje tradicionalnim dihotomijama povijest – filozofija i partikularnost konteksta – univerzalnost ideje, nego je orijentiran spram performativne i retroaktivne dimenzije diskursa te funkcionira unutar okvira antagonističkog razumijevanja politike. Strategijska uloga konteksta bila bi u isto vrijeme simptom dubljih raslojavanja političke dimenzije jezika i značenja te oruđe transformacije samog konteksta
Summary The aim of this paper is to critically assess Quentin Skinner’s linguistic contextualism by using the perspective of Laclau and Mouffe’s theory of hegemony. It strives to show that the theory of hegemony can offer a sort of middle way in the currently dominant discussion between so-called textualists and contextualists. By insisting on the strategic aspect of context in the interpretation of political discourses, Laclau and Mouffe are introducing a model of contextualization that does not follow traditional dichotomies between history and philosophy or particularity of context and universality of ideas. The strategic role of context would simultaneously represent a symptom of the deeper stratification of political language and meaning, and would function as a tool of the transformation of that very context.
Celotno besedilo
Dostopno za:
DOBA, IZUM, KILJ, NUK, ODKLJ, PILJ, PNG, SAZU, UILJ, UKNU, UL, UM, UPUK
W ostatnich czasach zainteresowanie nauczaniem/uczeniem się języka obcego gwałtownie wzrosło. Zanik granic, podwyższona mobilność oraz łatwiejszy dostęp do informacji przyczyniły się do wzrostu ...świadomości językowej wśród uczących się. Wyłoniła się również nowa dziedzina badań jaką jest analiza dyskursu uczniowskiego w klasie językowej.
Poniższy artykuł skupia się na trójjęzyczności formalnej. Zostaje w nim dokonana analiza wypowiedzi uczniów podczas zajęć z języka francuskiego w pierwszej klasie liceum. Na podstawie pozyskanych danych autorka próbuje ustalić rolę języka angielskiego w procesie akwizycji języka francuskiego.
In this text I discuss the cognitive and non-cognitive factors that determine the effectiveness of persuasion and argumentation which I dub “persuasive imponderabilia” due to the obvious difficulties ...with the operationalization of their impact in concrete, problem-solving situations. Concurrently, I also deal with the constitutive elements of persuasion examining their inherent qualities from a functional-pragmatic viewpoint. Specific attention is paid to: 1) The incompatibility of formal-logical models of argumentation with the reality of persuasive communication; 2) The need to include in the study of argumentation and persuasion, a subjective, axiologized vision of reality, as an important reference point in the functioning of “evidence”; 3) The heterogeneity of strategies for justifying convictions and beliefs which refer to various sources of cognition; and 4) The importance of philosophical queries concerning what is undetermined in human thinking and existence. These considerations are complemented by pointing to the logical improvability and unnecessariness of the very nature of the argumentation as well as to the role of a critical discussion in minimizing belief divergence in discursive interactions.
Proroštvo u evanđeljima, nastavljajući se na starozavjetno, od njega crpi neke formalne pretpostavke te ide prema svojoj punini. Ovaj rad, nakon što izloži nekoliko metodoloških napomena, u svom ...prvom dijelu na općenit i sažet način predstavlja fenomen proroštva u Novom zavjetu. Ponajprije ističe njegovu brojčanu zastupljenost i važnost. Izloženi podatci sugerirat će izbor pristupa u proučavanju teme, a koji je također u skladu s problematikom iznesenom u prvom odjeljku posvećenom metodološkim napomenama. Naime, u prvi plan bit će istaknuta potreba istraživati sadržaj pojedinog od novozavjetnih proročkih nastupa. No, zbog toga što oni često nisu izrijekom navedeni, preostaje analizirati one tekstove u kojima je moguće promatrati djelovanje proročkih likova u njihovu povijesnom kontekstu.
Ovaj rad, stoga, ponajprije iznosi temeljne karakteristike novozavjetnog proroštva i napose ih promatra na najistaknutijim proročkim likovima: Ivanu Krstitelju i Isusu Kristu. Ivana Krstitelja ćemo u kraćim crtama predstaviti pomoću tipičnih momenata iz svih triju sinoptičkih evanđelja (jer u Četvrtom evanđelju nema status proroka), a najviše prostora ćemo dati evanđelistu Luki jer je u njegovu djelu taj prorok dobio najviše prostora. Nakon relativno kratkog bavljenja proročkim likom Ivana Krstitelja, ostatak je posvećen Isusovu proročkom djelovanju. Rad prvo donosi općenito predstavljanje Isusova proročkog lika preko najkarakterističnijih momenata iz svih četiriju kanonskih evanđelja, kako je uobičajeno u biblijsko-teološkim priručnicima. Novina ovoga rada slijedi nakon toga, a sastoji se u pokušaju Gospodinovo proročko djelovanje smjestiti u povijesni kontekst I. stoljeća kako bismo išli prema punijem domašaju njegovih riječi i djela. U tu su svrhu izabrani neki karakteristični tekstovi koji bi trebali iz rijeđe korištenog ugla osvijetliti njegovo proročko djelovanje. U tom smislu ovaj rad želi načiniti iskorak u odnosu na ubičajeno shematiziranje oznaka Isusova proročkog djelovanja i staviti u krupni plan neke primjere koji svojom konkretnošću razbijaju formaliziranost svojstvenu pokušajima sustavnog prikazivanja svih biblijsko-teološ kih tema, a napose je to očito u slučaju proroštva. Tek promatranje proročkih riječi i djela u njihovu povijesnom kontekstu omogućuje doći u dodir s dinamizmom kojim proroštvo već u Starom zavjetu, a pogotovo na svojem vrhuncu u Isusu Kristu, čini da riječ Božja osvjetljava povijesni trenutak, daje potrebnu kritiku i smjerokaze te nudi preobrazbenu viziju stvarnosti.
Når tausheten gjøres eksplisitt Hansen, Camilla
Norsk antropologisk tidsskrift,
09/2020, Letnik:
31, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Sammendrag Denne artikkelen undersøker den nye personvernforordningen (GDPR), krav om forhåndsgodkjenning av forskningsprotokoller i lys av feltarbeid i post-apartheid Sør-Afrika. Informert samtykke, ...rekruttering og anonymisering blir diskutert i lys av å få innpass, skape tillit og relasjoner. Artikkelen viser hvordan etiske og moralske verdier blir forhandlet som en del av forskningsmetoden. Åpenheten og kroppslig samhandling viser seg å være avgjørende for å imøtekommme krav som fremmes lokalt. Artikkelen fremhever kroppslig interaksjon i forskningsprosessen og studier av person og funksjonshemninger. Videre belyses etnografi og kontekst som relevant for å kunne forme ny kunnskap. Spørsmålet som stilles, er om gode etnografiske forskningsbidrag kan bli begrenset når en vurderer de nye kravene fra GDPR.
Üks raskusi, millega tuleb õpetajatöös silmitsi seista, on ühiskondlikult tundlik õppesisu. Ajaloos ja muudes ühiskonnaainetes seostub see tihtipeale poliitiliste vastuolude ja valusate ...ajalookogemustega. Artiklis anname ülevaate tundlike ajalooteemade õpetamise teoreetilistest käsitlustest ning empiirilistest uurimustest nii ajaloodidaktika kui ka sotsiaalpsühholoogia vallas. Andmestik pärineb Eesti õpetajate küsitlusest, mis oli osa rahvusvahelisest koostööprojektist "Ajaloo repre sentatsioonide sotsiaalpsühholoogiline dünaamika laienenud Euroopa Liidus" kümne riigi osalusel. Veebiankeedi täitis 37 õpetajat, neist 13 vene keeles. Kogutud andmete temaatilisest kontentanalüüsist ja mõnel juhul ka statistilisest analüüsist ilmneb, milliseid ajalooteemasid tajuvad Eesti vastajad tundlikuna, mis strateegiaid nad kasutavad nende käsitlemisel, mis eesmärke endale seavad ning millist tuge vajavad. Summary
Istraživanja kolokacija u hrvatskome jeziku uglavnom su usmjerena na njihov lingvistički opis i leksikografsku problematiku, a istraživanja njihove uporabe rijetka su i uglavnom usmjerena na ...inojezične govornike (Petrović, 2007, Burić i Lasić, 2012, Ordulj, 2016). U ovome se radu donose rezultati istraživanja uporabe kolokacija kod izvornih govornika hrvatskoga jezika. Na temelju obavljenih korpusnih istraživanja obilježja kolokacija i ispitivanja govornika hrvatskoga kao materinskoga jezika, istražen je utjecaj dvaju čimbenika na uporabu kolokacija: čestote kolokacija te asocijativne snage kolokacijskih sastavnica. Istražena je uporaba kolokacija u morfološki neobilježenome obliku (nominativu), u kosim padežima, kao i uporaba u užem i širem kontekstu. Rezultati istraživanja pokazuju da su u uporabi kolokacija kod izvornih govornika ključni čimbenici čestote i asocijativne snage, a da je morfološki oblik kolokacije izvornim govornicima nebitan. Istaživanje je također pokazalo veći utjecaj konteksta na uporabu kolokacija manje čestote i slabije asocijativne snage od uporabe kolokacija veće čestote i jake asocijativne snage. Dobiveni rezultati važni su za razumijevanje općih procesa ovladavanja hrvatskim kao materinskim jezikom i kao polazište za promišljanja o učinkovitijim načinima poučavanja hrvatskoga jezika.
W artykule chciałbym przedstawić zestaw koncepcji umożliwiających poszerzenie tradycyjnych, metodycznych i technicznych umiejętności badacza i analityka jakościowego oraz jego umiejętności ...intelektualnych związanych z łączeniem kategorii, interpretacji danych, a także interpretacji przyczyn i skutków powstania pewnych zjawisk społecznych. Celem artykułu jest wskazanie i opisanie niektórych metodologii, metod i technik badawczych, których poznanie, jak i użycie pewnych procedur z nich pochodzących, może sprzyjać twórczym rozwiązaniom koncepcyjnym i interpretacyjnym. Dlatego opiszę zjawisko kontekstu odkrycia, będącego egzemplifikacją nowych twórczych rozwiązań, w odniesieniu do następujących metodologii: metodyki badawczej interakcjonizmu symbolicznego, badań kontemplatywnych, fenomenologii, etnografii, metodologii teorii ugruntowanej. Ponadto poruszony zostanie także problem intuicji w badaniach jakościowych, która często wnosi nowe i wartościowe inspiracje do badań empirycznych. Przedstawione zostaną również pewne wnioski, będące wynikiem analiz wyżej wymienionych koncepcji, a dotyczące tego, jak być kreatywnym w badaniach jakościowych.
PDF
