En 1420, l'île de Korčula (aujourd’hui en Croatie) passe sous la domination de Venise. Ses archives, d’une richesse exceptionnelle, permettent de dresser le tableau d’une société vivant en bordure de ...l’empire maritime vénitien au xve siècle : comment ce microcosme de paysans et de bergers, de pêcheurs et de marins commerçants, de patriciens et de populares a-t-il été transformé par son insertion dans l’espace contrôlé par la grande puissance méditerranéenne ? Oliver Jens Schmitt enrichit l’approche historique classique par les détails d’une micro-histoire dans laquelle dimensions sociales, économiques et politiques se juxtaposent et se mélangent. On voit comment le doge de Venise intervient dans l’histoire tumultueuse des amours de Dragačić et de Franuša. Et, grâce aux procès-verbaux des gardes champêtres et aux registres du port, on comprend la vie quotidienne de l’île, avec ses histoires d’incendies, de contrebande et de moutons volés, à la frontière des mondes méditerranéen et adriatique. Entre la toute-puissante Venise et ce petit monde de paysans et de marins, c’est un jeu permanent de négociation du pouvoir qui règle la vie de l’île et de ses habitants.
Oribatid mites were investigated on Korčula Island (Croatia) in various microhabitats in an open habitat (moss on rock, moss on soil) and in stone pine forest floor (moss, litter, rotting wood) in ...late August 2004. Special attention was paid to the age structure of species. These mites were rather abundant but their species diversity was low. The highest density was observed in patches of moss in the forest floor, and the lowest density was in rotting wood. Among the oribatid mites, only several species were abundant (Achipteria nitens, Zygoribatula propinqua, Pilogalumna crassiclava, Scheloribates initialis, S. laevigatus, and Tectocepheus velatus). Some species were rich in juveniles, while in others the adults dominated.
Over the last fifty years, the proportion of extra-marital births has increased significantly in all European countries. In this respect, Croatia falls in the group of countries with a low percentage ...of extra-marital births, albeit with significant regional differences. The objective of this paper is to analyse extra-marital birth trends on the larger Croatian islands over a period of almost fifty years (1970-2017). The focus of our research was the island of Korčula (especially the western part – the towns of Vela Luka and Blato), which shows significantly higher extra-marital birth rates than the other islands during the observed period. In addition to data from the Croatian Bureau of Statistics regarding birth rates in rural areas, information from 19th-century birth registers was also used to explain the reasons Korčula’s distinctiveness in terms of extra-marital births.
Autorice analiziraju neka pitanja pravnog položaja žene u srednjovjekovnoj Korčuli, ukazujući na rješenja drugih dalmatinskih pravnih sustava. U radu su obrađena pitanja pravnog položaja žene u ...statusnom, obiteljskom, imovinskom, kaznenom i procesnom pravu. Težnja komunalnih vlasti ka sprečavanju prelaska imovine u ruke stranaca i sprečavanju diobe obiteljske imovine putem miraza temeljni su uzroci podređenog položaja žene u komunalnim pravnim sustavima. U Korčulanskom statutu vidljiva je slavenska pravna osnovica na koju se nadovezuju elementi bizantskog i mletačkog prava. U vrijeme recepcije rimskog prava počinju se usvajati neki elementi toga prava iz Justinijanove kodifikacije u glosatorskoj i postglosatorskoj obradi što ukazuje na postojanje interakcije pravnih kultura u srednjovjekovnim dalmatinskim komunama.
The authors analyze some questions on the legal position of women in the medieval Korčula, pointing to solutions in the other Dalmatian legal systems. This paper addresses the issues of the legal position of women in status, family (with marriage), property, criminal and procedural law. The tendency of community authorities to prevent foreigners from gaining property and to prevent the division of family property by dowry were the fundamental causes for the inferior position of women in communal legal systems. The statute of Korčula displays a Slavic legal base with the elements of Byzantine and Venetian law. During the reception of Roman law, some elements of the Roman law from Justinian's codification in glossarist and post-glossarist processing were adopted indicating the existence of interaction of legal cultures in the medieval Dalmatian communes.
U klasičnom prirodnom pravu pojam ustava odnosio se na zakone, institucije i praksu organiziranja i usmjeravanja države i političkog sustava. Prema ovom shvaćanju, svaki je politički sustav ...grada-države imao ustav. Suvremeno značenje ustava dobija pak specifično i vrijedonosno utemeljenje: ustav se danas odnosi na uspostavu posebnog oblika političkog poretka. Suvremeni ustavi govore o ograničenoj vladi (limited government). Ustavom se politička vlast konstituira i ograničava u isto vrijeme. Neke su države ustavne zato jer imaju ograničenu i odgovornu vlast, a druge nisu. U potonjem slučaju govorimo o državama koje imaju ustav, ali nemaju konstitucionalizam. Nakon građanskih revolucija, konstitucionalizam je postao središnji mehanizam kontrole političke vlasti i osiguranja slobode. U tekstu se otvara pitanje da li Statut Korčule iz 2014./1265. godine, kao normativna projekcija komunalnih organa u Gradu i na Otoku Korčuli (skupština čitavog naroda, knez, veliko vijeće, malo vijeće, kurija, komunalne službe...), omogućuje podlogu istraživanja (dis)kontinuiteta „starog konstitucionalizma“ (ancient constitutionalism) i kasnijih racionalnih, jednoobraznih i kontraktualističkih oblika modernog konstitucionalizma koji se temelje na ustavu kao najvišem pravnom aktu i sudskoj kontroli ustavnosti. Zaključuje se da je Statut grada i otoka Korčule, kao svojevrsna normativna križaljka medijevalnih institucija, posebnih sloboda i višerazinskih jurisdikcija, predstavljao stvarnu povijesnu platformu s koje su se mogli kontrolirati i balansirati svi oni nositelji vlasti koji su prakticirali vlast bilo u granicama prava ili su pak težili njenom apsolutiziranju i korumpiranju.
Even though Belgrade student protests emerged and ended abruptly after only
seven days in June of 1968, they came as a cumulative point of a decade-long
accumulated social dissatisfaction and ...antagonisms, as well as of
philosophical investigations of the unorthodox Marxists of the Praxis school
(Praksisovci). It surprised the Yugoslav authorities as the first massive
rebellion after WWII to explicitly criticize rising social inequality,
bureaucratization and unemployment and demand free speech and abolishment of
privileges. This article focuses on the intellectual destiny and legacy of
the eight professors from the Faculty of Philosophy close to the Praxis
school, who were identified as the protests? instigators and subsequently
expelled from the University of Belgrade due to their ?ethico-political
unsuitability?. Under both international and domestic pressure, they were
later reemployed in a separate research unit named the Centre for Philosophy
and Social Theory, where they kept their critical edge and argued for
political pluralism. From the late 1980s onwards, they and their colleagues
became politically active and at times occupied the highest positions in
Serbia - Dragoljub Micunovic as one of the founders of the modern Democratic
Party and the Speaker of the Parliament, former Serbian President and Prime
Minister Vojislav Kostunica and former Prime Minister late Zoran Djindjic.
Still, while some members became strong anti-nationalists and anti-war
activists, other embraced Serbian nationalism, therefore pivoting the
intellectual split into the so called First and Second Serbia that marked
Serbian society during the 1990s and remained influential to this day.
Materijalni aspekt baštine koji upućuje na povijesnu važnost korčulanske moreške jest suknjasti kostim koji se razlikuje od drugih nošnji i kostima na otoku Korčuli ili bilo gdje drugdje u Hrvatskoj. ...U novije vrijeme, na internetu su postale dostupne ilustracije kostima koje su se sredinom 17. stoljeća nosili tijekom dvorskih baleta u Torinu kao i u francuskim kraljevskim produkcijama u Parizu, u sklopu plesova tijekom tih kazališnih izvedbi. Istraživanja koja su se bavila kazališnim, kostimografskim i plesnim aspektima popularnih javnih kazališnih produkcija održavanih u Veneciji od 1637. godine ukazuju na važnost kostima u rimskom stilu, koji su se koristili kako bi se u kazališnim spektaklima ukazalo na viši društveni status, snagu ili važnost likova. Kostimi u rimskom stilu dodatno potvrđuju vjerodostojnost opisa kostima za morešku kao “rimsko-orijentalnog” u zapisu nastalom prilikom posjete saksonskog kralja Korčuli 1838. godine. Dvorski spektakli iz 17. stoljeća kao i javno kazalište u Veneciji gdje su se redovno izvodili borbeni plesovi na čijem je čelu bio kralj tako nam pružaju dovoljno materijala da se dublje istraže sedamnaestostoljetni korijeni kostima za korčulansku morešku.
Što sve istražujemo Sardelić, Sani
Etnološka istraživanja,
12/2018
23
Journal Article
Odprti dostop
U radu se prikazuju recentna
istraživanja za niz tematskih izložbi u Gradskom muzeju Korčula o otočnim
kumpanijama, zaštićenom nematerijalnom kulturnom dobru Republike Hrvatske,
materijalni i ...nematerijalni izvori na kojima su izložbe temeljene, kao i uočene
promjene današnjih izvedbenih praksi. Istraživanje je potaknuto održavanjem 28.
simpozija Međunarodnog vijeća za tradicijsku glazbu (ICTM), Studijske skupine
za etnokoreologiju tijekom srpnja 2014. godine u Korčuli. Donosi se kratak
prikaz dosadašnjih domaćih istraživača, od najranijih objavljivanih tekstova s
kraja 19. stoljeća te „ponovo otkrivene“ veze, kontakti i posjeti prvih stranih
istraživača koji su u prvim desetljećima 20. stoljeća pohodili otok Korčulu
kako bi uživo vidjeli izvedbe ove jedinstvene pojavnosti. Unatoč uočenim
promjenama izvedbenih praksi, čini se kako su upravo svojim prilagodbama
suvremenom kontekstu, kumpanije otoka Korčule pronašle novi način života, o
čemu svjedoče i sve brojnije godišnje izvedbe.
This paper shall present recent research
conducted for the purposes of a series of theme exhibitions at Korčula Town
Museum on island dance
Kumpanija
, a
protected intangible heritage of the Republic of Croatia, as well as tangible
and intangible sources exhibitions are based on, and the changes observed in
contemporary performance practices. The research was motivated by the 28th
symposium of the International Council for Traditional Music (ICTM) Study Group
on Ethnochoreology held in July 2014 on the island of Korčula. This paper
brings a short overview of native researchers, starting with the earliest
published texts dating back to the end of the 19th century,
“re-discovered” connections, first contacts and first visits by foreign
researchers who came to Korčula in the first decades of the 20th
century in order to see and experience these unique performances first hand.
Despite the changes in performance practices, it seems that, by adapting to
contemporary performance practices,
Kumpanija
from the island of Korčula found a new life, as testified by the growing number
of performances each year.
Prirodni resursi otoka Korčule Krklec, Kristina; Ljubenkov, Igor; Bensa, Aleksandra
Geoadria,
06/2011, Letnik:
16, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U radu autori analiziraju geološke, geomorfološke, pedološke, klimatske, hidrološke i fitocenološke značajke otoka Korčule. Otok izgrađuju vapnenci i dolomiti kredne starosti, mjestimice prekriveni ...terra rossom i kvartarnim pijescima. Morfološki, reljef otoka Korčule obilježava izmjena uzvisina i polja te vrlo razvedena obala. Na otoku Korčuli nalazi se velik broj pedosustavnih jedinica (kalkokambisol, crvenica, koluvij, ocrveničena crnica, te rigolana tla polja i terasa). Otok obilježava Csa tip klime (mediteranska klima s blagim zimama te suhim i vrućim ljetima). Na otoku ne postoje površinski vodeni tokovi, a samo je jedan stalni izvor pitke vode malog kapaciteta. U vegetacijskom, odnosno bioklimatskom pogledu otok Korčula pripada mediteranskoj vegetacijskoj regiji. Na otoku se razlikuju dvije vegetacijske zone: stenomediteranska i eumediteranska. U otočnim uvjetima prirodni resursi su ograničeni, stoga njihova eksploatacija treba biti u skladu s održivim razvojem. U tom smislu predložene su smjernice budućeg razvoja otoka Korčule.
PDF
