Autorica daje prikaz manje poznate oltarne pale sv. Križa u dominikanskoj crkvi sv. Nikole u Korčuli. Uz analizu pojedinih likovnih aspekata oltarne pale votivnog karaktera, autorica traga za ...paralelama, datacijom i mogućim autorom. Zaključuje da bi se autora pale, uz ogradu prethodnog restauratorskog zahvata, trebalo potražiti u širokom krugu sljedbenika venecijanskog slikara Palme Mlađeg. I to među gomilom malih umjetnika i epigona koji su s manje uspjeha slijedili njegovu slikarsku tradiciju u ranijim razdobljima 17. st. Naročito se osvrće i na elemente ikonografije zaštite od epidemije i bolesti, karakterističnih za 17. i 18. st., a u tekstu i pobliže opisuje tadašnji korčulanski društveni kontekst.
Plutej ograde svetišta pripisan memoriji Sv. Tripuna u Kotoru svojevrsni je zbroj specifičnih likovnih i simboličkih motiva i njihovih kombinacija na ogradama svetišta u crkvama jadranskoga kulturnog ...kruga. Osobito je zanimljiv panel na lijevoj strani pluteja. Njegovu geometrijsku osnovu tvori dvanaest kružnica, tri po visini i četiri po dužini kompozicije. Međutim, klesarskom obradom one su pretvorene u zanimljivo ikonografsko rješenje rešetke koju čine karike povezanih trokuta poredanih po obodu panela i rombova raspoređenih u njegovome polju. Trokuti i rombovi imaju konkavno zaobljene i međusobno učvorene stranice koje uz njih tvore kružne međuprostore. U svakome od njih smještena su po dva sučeljeno postavljena lista u liku sličnome plamenu. Taj motiv je rijedak u preromaničkoj ornamentici na Jadranu. Ipak, na tlu Istre i Dalmacije svojstven je romanskim sredinama, vidjeli smo: Novigrada, Raba, Zadra i Kotora. Pluteje s takvim likovima moguće je pripisati kasnim desetljećima i godinama 8. stoljeća te ranim godinama i desetljećima 9. stoljeća.
Drugi karakteristični ornamenat na tim plutejima čini trolisni ljiljanov cvijet usred svakoga romba, kao i velikog broja trokuta. Pritom je romb sam po sebi svojevrsni križ, a često je i prožet malenim likom križa u sredini plohe. Primjeri pokazuju takve kombinacije već u ranobizantskoj plastici Ravenne, iz koje inspiracije bijahu preuzimane u langobardskoj i karolinškoj umjetnosti. Zacijelo su s tih predložaka dopirale i do romanskih sredina Istre i Dalmacije.
Pretpostavljam da su preko njih takvi motivi dospijevali i u dubinu zaleđa na tlo stare hrvatske države, i ostalih sclavinija. Tamo su rabljeni u kombinaciji sa srodnima, ali i drukčijim ornamentima. Tako je i na tamošnjim plutejima česti motiv ljiljanov cvijet u rombovima. Međutim, u međuprostorima nisu 'plameni' listovi već različiti čvorovi, pereci, rozete ili u velikoj mjeri koncentrični krugovi, tzv. Korbboden ornamenti, s njima grozdovi, katkada i ptice koje kljuju njihova zrna. Takvi sadržaji, osobito potonji, kazuju da saćasta mrežišta, dizajnirana gotovo na način ikonoklastičkih geometrijskih apstrakcija, ipak zorno simboliziraju temu upravo Pravoga trsa koji omeđuje Vrt zatvoreni, odnosno Vinograd. To možemo vidjeti na plutejima iz Trogirske radionice, ili pak, Radionice iz vremena kneza Trpimira, te one Majstora koljanskog pluteja, ili pak, Benediktinske radionice iz vremena kneza Branimira.
Na svoj način romb s konkavno zaobljenim stranicama – motiv kome začudo do sada pri analizama ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih umjetnina u nas nije posvećena veća pozornost – simbolizira Križ pa ga makar uvjetno možemo nazvati 'romboidni križ'. Štoviše, moguće je kazati da su na reljefima liturgijskih instalacija u jadranskome kulturnom krugu upravo takvi križevi (rabljeni u inačicama s jednim ili nekoliko rombova) bili najviše korišten motiv, posebno na plutejima, tokom ranoga srednjeg vijeka, od 8. do 11. stoljeća. Stoga je slikovito govoreći 'zajednički znak' i većine ovdje okupljenih umjetnina.
Panel pak, s desne strane kotorskoga pluteja ocrtavaju dvije arkade te pod njima po jedan križ. Ponovo se susrećemo s karakterističnim motivima rane kršćanske i rane bizantske umjetnosti, prožete s langobardskim i karolinškim varijantama njihovih tema. Novi predlošci dopirali su do romanskih sredina na tlu Istre i Dalmacije, a preko njih u dubinu sclavinija. Ipak, srodnost kompozicije s upravo dva panela na pluteju, i u njima bar jedan s upravo dvije arkade, posebno je došla do izražaja u relaciji Zadra i Kotora. Naime, ulomci mramornih pluteja ugrađenih naknadno u glavni oltar katedrale Sv. Anastazije svjedoče da su u Zadru bila barem tri primjera po grafičkim rješenjima srodna kotorskome. Osim samoga crteža stupova i kapitela, arkada i križeva, sličnost njihovih predložaka potkrepljuju i rješenja Rajskoga vrta ispod križa kao Drva života. Rješenja su modelirana poput likova akantusovog cvijeta. Motiv je zastupljen i na pojedinim primjerima ciborija iz Bokeljske radionice.
Međutim, doda li se tome shema prethodno opisane rešetke s karikama učvorenih trokuta i rombova, posebno u Zadru i Kotoru, kao i tema Pravoga trsa na pilastrima ograda svetišta, uz ostale sredine također u Zadru i Kotoru, same od sebe se pokazuju uočljive paralele, a s njima i spoznaje o relativno brojnim sličnim motivima na međusobno srodnim liturgijskim instalacijama. One pak, ukazuju na razmjenu srodnih grafičkih predložaka za neposredna klesarska rješenja u razdoblju rane preromaničke umjetnosti, posebno u dva tako važna grada Dalmacije u ranome srednjem vijeku. Naravno, problem je zanimljiv, ali valja ga utemeljeno, s dužnim oprezom, i nadalje proučavati.
Extended description:
Vključujemo mariborski studio, kjer alarm za letalski napad še ni prekinjen. Da bi pokazali, kako tudi pri nas skrbimo z nekaterimi našimi dejanji tudi tistim, pomoči potrebnim, ...objavljamo naslednji prispevek, saj smo v zadnjih dneh bili priča več lažem, v kakšnem slabem položaju puščamo nekatere ljudi.
Šentilj: tuji tovornjaki čakajo na cesti, vozniki, izjava voznika iz Makedonije, vozilo Rdečega križa pripelje hrano za čakajoče voznike, posnetki tovornjakov.
Information:
Šentilj: Providing help for the foreign truck drivers, who were stuck on the road due to the road blockades.
Original language summary:
Šentilj: pomoč voznikom tovornjakov iz tujih držav, ki so obtičali zaradi cestnih barikad.
Extended description:
Po zadnjih vesteh se češkoslovaški turisti danes vračajo domov. Z Reke poročajo, da je dopoldne odpotovala v domovino skupina 132 turistov, ki jih je reški štab za pomoč ...Čehoslovakom pred odhodom oskrbel z avtomobilskim gorivom. Na območju reške občine je danes še prek 1.600 češkoslovaških turistov. Na makarski rivieri je kakor poročajo še 2.700 Čehoslovakov. v 12 turističnih zvezah na tem območju so organizirali posebne odbore za pomoč. Republiški odbor Rdečega križa Slovenije je imel do danes prijavljenih 1.600 Čehov in Slovakov, ki so te dni preživeli pri zasebnikih. V Kopru, kjer je bilo danes že blizu 1.700 Čehoslovaških turistov so se danes srečali predstavniki rdečega križa in vodja skupin češkoslovaških turistov, ki so se ob njihovem povratku zahvalili Rdečemu križu za nudeno pomoč.
V Mariboru je še blizu 400 češkoslovaških turistov, vsak dan pa v tem mestu prespi še blizu 70 Čehoslovaških turistov, ki gredo domov.
Skupina 41 čeških turistov, ki so bili pet dni gostje tovarne Litostroj v Ljubljani, se je danes zvečer vrnila v domovino. Brezplačen prevoz do avstrijsko-češke meje jim je omogočilo avtobusno podjetje Transturist iz Škofje Loke. Pred odhodom so se češki državljani zahvalili svojim gostiteljem za gostoljubje:
»Najlepše se zahvaljujemo našim prijateljem za pomoč, ki so na m jo nudili v Jugoslaviji. Doma bomo o tem tovarištvu pripovedovali in tako naše prijateljstvo in hvaležnost še povečali.«
»Resnično smo bili presenečeni nad pozornostjo in toplino, ki ste nam jo nudili v času, ko smo okupirani in v nezavidljivem položaju. Pomoč, ki ste nam jo izkazali, je tako pomembna, da se moramo zahvaliti in prizadevati, da bo naše prijateljstvo trajalo večno.«
Na mednarodnih prehodih na jugoslovansko-avstrijski meji je bila včeraj in danes velika gneča. Med številnimi avtomobili s tujo registracijo pa je videti največ avtomobilov iz Češkoslovaške. To-le so posnetki z mejnega prehoda v Šentilju. Iz Ptuja poročajo, da so tu sprejeli danes prek 100 Čehoslovakov, ki so tudi na poti v domovino.
Ljubelj je drugi mejni prehod med Avstrijo in Jugoslavijo prek katerega se vračajo Češkoslovaški turisti. prek tega prehoda gre največ tistih Čehoslovakov, ki so bili te dni v turističnih centrih na Gorenjskem pa tudi v Ljubljani in ob slovenski obali. na Gorenjskem je še nekaj Češkoslovaških turistov, ki pa sep se danes že v večji meri prek Ljubelja vrnili domov.
To-le pa so posnetki z enega izmed prehodov na Češkoslovaško -avstrijski meji. Vsi češkoslovaški turisti, ki so svoje počitnice preživeli v Zahodni Evropi ali pa v Jugoslaviji in Bolgariji, se po večini vračajo prek Avstrije. Čeprav turistov, ki se vračajo iz češkoslovaške ni veliko, pa sta predvsem cestna mejna prehoda pri Bratislavi in Čeških Budejejevicah te dni nadvse prometna, saj se češkoslovaški turisti, ki so prišli Avstrijo vračajo prav na teh mejnih prehodih.
Czech tourists, who were during the Warsaw Pact aggression on holidays in Yugoslavia, are leaving; thanking the national Red Cross for their assistance; a border crossing, the Loibel/Ljubelj Tunnel.
Original language summary:
Odhod čeških turistov, ki so bili v času agresije enot Varšavske zveze na počitnicah v Jugoslaviji; zahvala za pomoč, mejni prehod, predor Ljubelj.
Častni križec svetovne vojne 1914/1918 (Das Ehrenkreuz des Weltkriegs), znan kot Hindenburgov križ. Križec je izdelan v treh izvedbah in so ga po vojni prejeli preživeli nemški udeleženci svetovne ...vojne ter vdove ali starši padlih nemških vojakov. Ob priključitvi Avstrije Nemčiji (1938) so bili do medalje upravičeni tudi avstrijski vojaki.
Od najranijih vremena kršćanstva motiv križa postao je njegov najčešće uprizoreni simbol. Iako križ predstavlja samu kršćansku vjeroispovijest, odnosno Kristovu muku i smrt, taj jednostavni grafički ...prikaz pridružen nekim drugim motivima može sadržavati više značenja. Tako može predstavljati pobjedonosni znak bitke (Konstantinov križ), znak ili simbol života (križ s florealnim motivima), uzdignut na brdu označava Kalvariju, brdo Isusove smrti u Jeruzalemu, a crux gemmata svečani križ optočen draguljima koji se nosi na čelu procesije. Uz njih postoji još nekoliko tipova križeva, no upravo su ti obrađeni u prilogu jer pokazuju osnovnu liniju geneze u ikonografskim varijantama križa. Krizmon je jedan od najučestalijih tipova križa vezan uz carski status, križ kao simbol života u sebi sadrži eshatološku ulogu, a Kalvarija i crux gemmata, iako označavaju geografsku ulogu, simboliziraju kako utjecaj bizantskih careva tako i eshatološki značaj. Potonji tipovi – motiv brda Kalvarije i crux gemmata – detaljnije su razmatrani budući da su likovno uprizoreni na nekim dijelovima sakralnog inventara iz ranokršćanskog doba na sjevernodalmatinskom području. Glavni izvori nastanka križeva Kalvarije i onog optočenog draguljima pronađeni su u patrološkim citatima Ivana Zlatoustoga, Teodora Mopsuestijskog, Venancija Fortunata, odnosno u donacijama istočnih areva – Konstantina Velikoga, Teodozija II., Tiberija II. i Justina II., koji posebnom aklonošću njeguju te naglašavaju spasenjsko-žrtveni karakter križa. Zanimljivo je da u primjeri likovna uprizorenja s motivom Kalvarije, odnosno crux gemmata, većinom koncentrirani na carigradskom području, u sjevernoitalskoj regijii na širem dalmatinskom teritoriju. To ujedno upućuje na isti izvor takva tipa ikonografije, a on se opet očituje na Istoku u bizantskoj liturgiji.
Extended description:
Information:
The arrival of children from Banja Luka (Bosnia and Herzegovina) to the railway station in Koper, the buses transport them to Debeli rtič.
Original language ...summary:
Prihod otrok iz Banje Luke (Bosna in Hercegovina) na železniško postajo v Koper, z avtobusi jih odpeljejo na Debeli rtič, Tone VAHEN se pogovarja s sestro Marijo LAVŠ.
Hans Urs von Balthasar prikazuje teologiju križa kao događaj Boga (kenoza), koji se mora shvatiti kao otkrivenje cjelokupnoga Trojstva. Trojstvena drama, koja se ostvaruje u razlikovanju božanskih ...hipostaza i njihovom unutartrojstvenom predanju snagom unutarbožanskih izlaženja (prakenoza), uvjet je mogućnosti teodrame svijeta, odnosno kenoze Sina na križu. Zbog te razlike, koja je ujedno i suodnos između bezvremenskoga procesa hipostaza u Bogu i procesa svijeta u kojem Isus kao zastupnik uzima na sebe sve ljudske grijehe postajući tako sam »grešnik«, Trojstvo u događaju križa očituje neprekidnu bol i umiranje u Bogu samom. I upravo zato jer su bol i smrt prisutni u Njemu, i to kao tekući oblik ljubavi, On može pobijediti smrt i bol po svojoj smrti i svojem uskrsnuću. Bol i smrt nisu nadvladani pomoću neke vječne nepromjenjivosti Njegova bića, već zato što su vječan izraz Njegove slave.
Na križišču pod Hribcami je že leta 1867 stal Čurnov križ. Postavili so ga v spomin na nesrečo. Nekemu vozniku se je splašila živina, padel je pod voz, ta pa ga je povozil do smrti.
