V prispevku je obravnavana problematika prepoznavanja izhodiščno terminološke leksike in determinologizirane leksike v starejših slovenskih slovarjih. Potencialna terminološkost besedja je bila ...ugotavljana z jezikoslovno analizo na podlagi oblikovanih meril, ki so bila preizkušana na primerih leksemov, izpričanih v Megiserjevih slovarjih (1592,1603), v Hipolitovem (1711-1712) in Pleteršnikovem slovarju (1894-1895).
straipsnis ir santrauka lietuvių kalba; santrauka anglų kalba Straipsnyje pateikiami Samuelio Boguslavo Chylinskio Naujojo Testamento žodžiai, nepaliudyti tokiuose leksikografiniuose šaltiniuose kaip ...to meto istoriniai ir holistiniai lietuvių kalbos žodynai. Remiantis žodžių daryba ir atsižvelgiant į vartojimo kontekstą, analizuojama šių žodžių reikšmė.
Elektronička je leksikografija grana leksikografije koja se bavi teorijskim i praktičnim aspektom mrežnih rječnika, a obuhvaća enciklopedije, leksikone, glosare, terminološke repozitorije i druge ...informacijske alate kojima se može pristupiti putem interneta. Među obilježjima i prednostima elektroničkih rječnika iz korisničke perspektive ističe se brz pristup informacijama te novi tip informacija, poput zvučnih i slikovnih priloga u natuknici ili povezanost s drugim softverom kao što je ugrađeno poučavanje i učenje, igre i slično. Iz leksikografske perspektive naglašava se oslobođenje od abecednoga ustroja sadržaja rječnika, kao i dokidanje ograničenja linearnoga teksta uključivanjem poveznica u natuknicu i opcije pokaži manje/više kojom upravlja korisnik.Ipak, unatoč prednostima, prisutne su kritike zbog nedostatne ponude izvorno elektroničkih rječnika u leksikografijama pojedinih jezika. Stoga suvremena e-leksikografija nastoji naći rješenja za izazove proizišle iz naoko idealnih digitalnih uvjeta, poput opasnosti od preplavljivanja korisnika golemom količinom nestrukturiranih podataka u kojoj se gubi informacija, ali i odgovora na pitanje što leksikografi mogu učiniti da korisnički izbor u potrazi za informacijom budu rječnici, a ne kakve druge internetske baze podataka i brze tražilice.U radu se daje pregled suvremenih dosega elektroničke leksikografije iz teorijske i tehnološke perspektive. Najprije se donose osnovne teorijske postavke vezane uz obilježja e-rječnika i teoriju u elektroničkoj leksikografiji, koja se istovremeno naslanja na postojeću teoriju leksikografije koja počiva na lingvistici i u kojoj važnu ulogu imaju procjene leksikografa o načinima obrade unutar mikrostrukture te na nadogradnju koja uključuje tehnološke, funkcionalne i estetske aspekte izrade rječnika u digitalnom obliku. Zatim se pokazuju primjeri različitih rješenja u elektroničkim rječnicima hrvatskoga i drugih jezika koja nastoje odgovoriti na izazove informatičkoga i informacijskoga doba te pomiriti leksikografske mogućnosti i korisničke potrebe. Na temelju toga daje se zaključak o tendencijama izrade rječnika i drugih leksikografskih alata koji će pratiti ubrzani tehnološki razvoj i društvene potrebe u suvremeno doba.
Electronic lexicography is a branch of lexicography that deals with theoretical and practical aspects of online dictionaries, additionally encompassing encyclopedias, lexicons, glossaries, terminological repositories, and other online information tools. From the user’s perspective, electronic dictionaries offer fast access, entries enriched with new types of information such as sounds and images as well as links to other software featuring embedded teaching and learning, games, etc. From the lexicographic perspective, e-dictionaries overcome limitations of alphabetical ordering as well as those of linear text by supplying entries with links and the show less/more functionality.However, despite these advantages, not all national lexicographies offer a wide range of born-digital dictionaries. In response to this, contemporary e-lexicography seeks to offer solutions to the challenges arising from the seemingly ideal digital conditions, including the danger of overwhelming the user with an abundance of unstructured data leading to the loss of information. E-lexicography also seeks to answer the question of what lexicographers can do to induce users to obtain information from dictionaries rather than from online databases or fast search engines.This article provides an overview of the current state-of-the-art in electronic lexicography from a theoretical and technological perspective. It starts by presenting the main theoretical postulates related to the features of e-dictionaries and electronic lexicography theory. On the one hand, electronic lexicography is based on existing lexicographic theory with its linguistic underpinnings, where dictionary microstructure crucially depends on the lexicographer’s practice. On the other hand, it involves technological, functional and aesthetic aspects of creating a digital dictionary. The overview is followed by examples from electronic dictionaries of Croatian and other languages illustrating how the challenges of the information age and of balancing all the features of e-lexicography with user needs may be addressed. The article concludes that current lexicographic practice in creating dictionaries and other lexicographic tools is turned towards keeping up with rapid technological developments and social needs.
This article analyzes the treatment of chemical elements in six general monolingual explanatory dictionaries. Two approaches are observed with respect to the formation of headword lists: either a ...complete set of chemical elements is included or only a selection according to the frequency in general language usage. The inventory of hypernyms used as genus words and the degree of systematicity in their usage are presented. Chemical elements represent a reasonable number of lexical units of the same semantic group, therefore a high degree of systematicity of definitions in dictionaries is expected; however, we can only partially confirm this. The use of terminological labels varies greatly from one dictionary to another: in some dictionaries they are not used at all, in others they are used only partially, and in some they are always used. In the case of polysemic entries, one dictionary uses sense indicators.
From verbal to adjectival Paulsen, Geda; Tuulik, Maria; Lohk, Ahti ...
Slovenscina 2.0,
2022, Letnik:
10, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
This study addresses categorization issues related to adjective candidates in Estonian, focusing on the category of participles. The aim of the analysis was to assess the ranges of the prototypical ...adjective and to determine its degree of deviation on the prototypicality scale. The investigation was based on a group of validated adjectives – selected adjectives included in the Basic Estonian Dictionary – and two control groups of more and less lexicalized participles. We tested seven morphosyntactic corpus patterns characteristic of adjectives. The test patterns were based on the prototypical features of the adjective, as well as on observations made in the actual lexicographic analysis. To assess the sample words and determine the significance of the test patterns from the point of view of defining adjectivity, we used deviation analysis. The results of this study can be applied to establish a measure of adjectivity for lexicographic judgments when distinguishing, for instance, lexicalized participles from regular ones.
PORTAL FRAN: OD ZAČETKOV DO DANES Perdih, Andrej
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
01/2020, Letnik:
46, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Internetni Portal Fran: Slovarji Inštituta za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU je bil vzpostavljen oktobra 2014 in je prevzel mesto glavnega slovarskega portala za slovenski jezik. Prispevek ...opisuje nadaljnji razvoj portala od leta 2015 do septembra leta 2019, ko je bilo v ospredju vključevanje novih vsebin ter izboljšanje funkcionalnosti, prikaza in uporabniške izkušnje ter izdelava aplikacij za operacijske sisteme Android in iOS. Ob kontinuiranem postopnem razvoju portala je bilo največ inovativnih rešitev pripravljenih pri tistih slovarjih, ki izkoriščajo možnosti digitalne objave slovarjev, in sicer mrežni grafični prikaz medleksemskih razmerij, slikovni in zvočni material ter uporaba zemljevida za identifikacijo lokacije narečnih slovarjev. Prikazani so tudi načini vključevanja dodatnih vsebin, ki portal vsebinsko širijo iz slovarskega portala v osrednji portal o slovenskem jeziku.
V prispevku Med tipičnim in stereotipnim: družbena občutljivost pri pripravi ilustrativnega gradiva v eSSKJ obravnavamo tipične kolokacije, ki so bile v leksikografskem procesu zaradi stereotipnosti ...ali politične nekorektnosti iz Slovarja slovenskega knjižnega jezika, tretja izdaja (eSSKJ) izločene, pri čemer so ostale ohranjene v slovarski bazi, ob izvozu slovarja za objavo na portalu Fran pa se ne izpišejo. Izpostavljamo štiri skupine tovrstnih tipičnih kolokacij: prve se pojavljajo pri leksemih, ki poimenujejo osebe, zlasti ranljive skupine, druge so kolokacije z zaznanimi nacionalnimi stereotipi, tretja skupina so nekorektne kolokacije pri leksemih, ki poimenujejo živali, in četrta nekorektne kolokacije pri žaljivi, vulgarni leksiki ipd. V prispevku tudi pojasnimo, zakaj se nekateri stereotipni elementi v slovar vseeno uvrščajo, ter opozorimo na pomen beleženja tovrstnih elementov, ki se je pokazal skozi proces dela, po začetnih redakcijah slovarja eSSKJ.
V príspevku razmišljamo o spolu v slovenskih enojezičnih splošnih razlagalnih slovarjih, pri čemer ugotavljamo, da tako kategorija slovničnega spola kot spol kot družbena danost pomembno vplivata na ...izbor podatkov, ki jih v slovarski opis vključujemo, in na njihovo strukturiranje v slovarskem sestavku. Ob tem opozarjamo, da je treba biti pri oblikovanju temeljnih slovarskih priročnikov družbeno zelo občutljiv, saj jih uporabniki običajno dojemajo kot avtoritativna dela, ki odsevajo pojmovni svet jezika.
U radu se problematizira leksikografska obrada ustaljenih metonimijskih i metaforičkih antonomazija u hrvatskome jeziku. Upravo zbog jezične ustaljenosti i frazeologiziranosti, koje dovode i do ...apelativizacije, rječnička obrada antonomazija nije neuobičajen leksikografski postupak, što potvrđuje analiza stanja u suvremenim hrvatskim jednojezičnim rječnicima. Pomnija analiza ipak pokazuje raznolikost leksikografskih pristupa, od uključivanja isključivo deonima (eponima), preko registriranja prenesenih značenja nekih imena do leksikonsko-enciklopedijske obrade uz nesustavno navođenje prenesenih značenja. Istraživanje pokazuje i potencijalnu korist od samostalne rječničke obrade antonomazija, pa se radom nastoji odgovoriti i na načelna pitanja koja prethode takvomu leksikografskom projektu.
Bog u leksikografskoj mreži Fonović Cvijanović, Teodora; Martinović, Blaženka; Vitković Marčeta, Vanessa
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
10/2020, Letnik:
46, Številka:
2
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Suvremena hrvatska leksikografija plodna je i raznovrsna, no postoje dvojbe koje se preslikavaju iz izdanja u izdanje (što je, dijelom, neizbježno u otvorenome sustavu kao što je leksik). ...Leksikografske dvojbe množe se i novima kad se leksik izmjesti u novi medij, u e-rječnik ili mrežni rječnik (primjerice otvara se pitanje korpusne utemeljenosti te ozvučivanja leksičkih jedinica ili audiorječnika). U ovome se radu suvremene dvojbe oprimjeruju leksičkim jedinicama sa sastavnicom „bog” jer donose cijelu paletu otvorenih pitanja, naime dotičemo se pravopisne (
kako bog/Bog zapovijeda
), gramatičke (npr.
bog
kao imenica i kao uzvik), leksičke (
žali Bože
/
žalibože
) i prozodijske (
bogtepítaj
ili
bogtepȋtaj
) norme. Dakle, iako je riječ o dvojbama koje se zasigurno odnose na opsežniji korpus (kao što je pitanje gramatikalizacije, pragmatike oblika, (de)onimizacije i frazeologizacije), sužava se pogled na jednu tvorbenu porodicu koji ipak analogijom može iznjedriti općenitija rješenja. Nudi se i primjer mogućega zvučnog zapisa u budućim mrežnim rječnicima te se preispituje korpusna utemeljenost sadašnjih leksikografskih rješenja.
Modern Croatian lexicography is rich and diverse but not free of dilemmas, passed on from one edition to another (an occurrence that is partly inevitable in an open system such as the lexicon). Modern lexicographical dilemmas increase in number when the lexicon is transferred to a new medium, to an e-dictionary (for instance, the question arises regarding the audio recording of lexical units and the attestedness in the corpus). In this paper, modern dilemmas are exemplified by the entries based on the word
bog
(god), because they raise numerous questions: we have addressed the orthographical (
žali Bože
/
žalibože
) and prosodical (
bogtepítaj
or
bogtepȋtaj
) norms. Thus, although these dilemmas certainly refer to a wider corpus (e.g. the question of grammaticalization, pragmatics of forms, (de-)onymization, and phraseologization), we have limited our scrutiny to a single derivational family which can still, through analogy, lead to more general solutions. We offer an example of possible audio versions of particular entries in future e-dictionaries and reassess the attestedness of current lexicographical solutions in the corpus.
PDF
