full article and abstract in Lithuanian; abstract in English
This paper analyzes two of the 17th century Latvian dictionaries – the Lettus by Georgius Mancelius and the dictionary manuscripts of ...Christopher Fürecker from the end of the 17th century. The task of the paper: based on the experience gained working with the Historical Dictionary of the Latvian Language, to try and determine how reliable the translations of the meanings found in the 17th century dictionaries are and to what extent can they be used for determining the meanings in the historical dictionary.
Examples included in the Historical Dictionary of the Latvian Language are divided into several groups depending on the following aspects: 1) Whether a word of the Latvian language or its German translation is or is not commonly used nowadays; 2) Whether the meaning of these words have or have not changed to the present day. Within each group, one or more examples are considered, including a possible explanation of the meaning of the word in the Historical Dictionary of the Latvian Language.
Based on the examples given, it was concluded that, despite some unequivocal mistakes of explanation of the meaning, in most cases, the explanations of the meanings of the words in the dictionary of G. Mancelius and the manuscripts of the dictionary of K. Fürecker are given correctly, as evidenced by the use of the corresponding words in the related texts. It is more difficult to judge in cases when one must rely solely on dictionaries, the German translations of words, because the German language has also changed significantly since the 17th century; the old Latvian dictionaries contain obsolete words specific to the Baltic German language. In such cases, the historical dictionaries of the German language, dialect dictionaries, as well as the dictionary of the Baltic-German language, are helpful in understanding the word meanings. Consequently, many translations that originally seem like mistakes of the authors of the 17th century dictionaries, however, turn out to be correct after a more in-depth study and a careful analysis of the linguistic circumstances of that respective period.
straipsnis ir santrauka lietuvių kalba; santrauka anglų kalba
Straipsnyje analizuojami du XVII a. žodynai – 1638 m. Georgo Mancelio Lettus ir Christopherio Füreckerio XVII a. pabaigos rankraštinis žodynas. Publikacijos tikslas – remiantis patirtimi, įgyta sudarant Latvių kalbos istorinį žodyną, nustatyti, kiek patikimi XVII a. žodynuose pateiktų reikšmių vertimai ir ar šiais vertimais galima remtis nurodant žodžių reikšmes istoriniame žodyne.
Žodynų, kuriais remiamasi Latvių kalbos istoriniame žodyne, pavyzdžius galima suskirstyti į keletą grupių, atsižvelgiant į tai: 1) ar latvių kalbos žodis ar jo vertimas į vokiečių kalbą yra / nėra vartojamas ir dabar, 2) ar šių žodžių reikšmės šiandien yra / nėra pakitusios. Apžvelgiami kiekvienos grupės vienas ar keli pavyzdžiai, nurodomas galimas žodžio reikšmės aiškinimas Latvių kalbos istoriniame žodyne.
Remiantis apžvelgtais pavyzdžiais, prieita prie išvados, kad, nepaisant atskirų aiškių vertimo klaidų, daugeliu atveju Mancelio žodyne bei Füreckerio žodyno rankraščiuose žodžių reikšmių aiškinimai pateikiami korektiškai. Tai patvirtina ir atitinkamų žodžių vartosena rišliuose tekstuose. Sunkumų kelia tie atvejai, kai įmanoma remtis tik žodynų medžiaga, juose esančiais vokiškais vertimais, nes vokiečių kalba nuo XVII a. taip pat yra iš esmės pakitusi. Taigi senuosiuose latvių kalbos žodynuose nurodytos reikšmės gali būti pasenusios. Be to, Baltijos vokiečių kalbai būdingi specifiški žodžiai. Tokiais atvejais, nustatant reikšmes, žinoma, padeda vokiečių kalbos istoriniai ir tarmių žodynai, Baltijos vokiečių kalbos žodynas. Tačiau ir juose tai, kas iš pradžių gali atrodyti kaip XVII a. žodynų autorių klaidos, atlikus nuodugnesnę analizę, galų gale išaiškinama kaip korektiški ir to meto kalbą atitinkantys vartosenos atvejai.
U latinskoj pjesmi Ilije Crijevića Super comoedia veteri et satyra, et nova, cum Plauti apologia nalazi se sveza stribiligo Illurica. Prikazuju se najvažniji doprinosi tumačenju te sveze u književnoj ...i općoj povijesti Dubrovnika između 1872. i 2007. Sveza je najčešće shvaćana kao izraz Crijevićeva stava prema upotrebi hrvatskog u Dubrovniku. Pritom je zanemarivana žanrovska pripadnost stihovanog uvodnog predavanja u kolegij o Plautu i okolnost da autor govori o odnosu triju jezika: latinskog, romanskog starodubrovačkog i hrvatskog. Većina interpretatora riječ stribiligo prevodila je netočno; pokazujemo da ta latinska riječ od antike do renesanse označava isključivo "solecizam", nepravilno izražavanje. Sastavljajući Super comoedia... Crijević se inspirirao kratkom pjesmom koju je 1488. spjevao Angelo Poliziano; ondje je Crijević mogao pročitati i riječ stribiligo u opreci prema "čistom maternjem govoru grada Rima". U dodatku donosimo Polizianovu pjesmu i dio Super comoedia... koji se odnosi na Plauta (56–175).
V članku je z zgledi iz rusko-slovenskih in slovensko-ruskih slovarjev obravnavan problem interpretacije izhodiščnega frazema, zlasti v primerih, kjer je ponudba na strani prevodnega ustreznika ...osiromašena in kjer je ta podan z eno samo besedo. Prikazana so pomenska razmerja med frazemom in besedo, utemeljena je neustreznost enobesednega prevoda.
Pragmatika i leksikografija Karlić, Virna; Bago, Petra
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
2020, Letnik:
46, Številka:
2
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
U radu se analiziraju leksikografski opisi deiktičkih izraza u suvremenim jednojezičnim rječnicima hrvatskoga jezika. Posebna pozornost posvećena je deikticima „na granici punoznačnosti” (Kordić ...2002) – skupini leksema čiji opis leksikografima predstavlja poseban izazov jer se njihovo puno značenje/referent uspostavlja tek u kontekstu realizacije konkretnoga iskaza. Rad je podijeljen u tri dijela. Uvodno poglavlje posvećeno je definiciji, obilježjima i vrstama deikse, dok se u središnjemu dijelu rada analiziraju primjeri rječničkih definicija osobnih (
ja
), društvenih (
ti/Vi
), mjesnih (
ovdje
), vremenskih (
sada
) i diskursnih (
sada
i
ovdje
) deiktika iz triju hrvatskih jednojezičnika (
Hrvatski jezični portal
,
Rječnik hrvatskoga jezika
Vladimira Anića te
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika
skupine autora). U završnome se poglavlju iznose zaključci provedene analize te se ukazuje na prednosti primjene (korpusne) pragmatike u leksikografiji.
The paper deals with the problem of the lexicographic description of deictic expressions in contemporary monolingual dictionaries of the Croatian language. The term “deixis” refers to a group of language units that indicate elements of situational and/or discourse context in the utterance ̶such as participants, time, and place of the speech event (Lyons 1977). Deictic expressions belong to a group of lexemes that are especially challenging for lexicographers because their full meaning or referent is established or identified only within the specific speech event. For these reasons, the characteristics of deixis are a constant reminder of the fact that natural languages were primarily designed for use in face-to-face interaction, and that a language can only be analyzed to a certain extent without taking into account these facts (Levinson 1983). In this paper, we conduct an analysis of the definitions of meanings and descriptions of the functions of deictic expressions in Croatian lexicography based on selected representative examples of personal, temporal, spatial, discourse, and social deixis. We identify the shortcomings of the selected dictionaries and suggest possible solutions to the identified problems by applying the methods of corpus pragmatics.
Slovarji so uporabnikom pogosto ponujeni (tudi) prek slovarskih portalov, ki združujejo različne slovarje in pogosto tudi ostale referenčne vire. Portali so odgovor na potrebe sodobnega slovarskega ...uporabnika, ki je vajen hkratnega dostopa do različnih vrst informacij na enem mestu. Slovarski portali so že nekaj časa prisotni tudi v slovenskem prostoru, vendar pa se je šele nedavno vzpostavljeni portal Fran Inštituta za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU prvi osredotočil samo na (sicer lastne) enojezične slovarske vire in tako povzročil pomemben premik v rabi enojezičnih slovarjev pri nas. V prispevku najprej pregledamo nekatere tuje in slovenske slovarske portale, nato pa se osredotočimo na pregled ter evalvacijo portala Fran. Preverili smo način predstavljanja slovarskih informacij z vidika preglednosti in jasnosti, preizkusili različne možnosti iskanj ter ocenili funkcionalnosti portala in pomoč uporabnikom. Evalvacijo smo opravili tudi z vidika dognanj študij slovarskih uporabnikov. V zaključku prispevka povzamemo glavne ugotovitve in podamo razmisleke o pomenu portala za prihodnost slovenske leksikografije.
Dok je uloga medicine, posebice humane medicine, u životu čovjeka neupitna, autori žele ispitati koje je značenje medicini posvećeno u hrvatskoj leksikografiji i enciklopedici. Prikazan je razvoj ...medicinske leksikografije i enciklopedike u Hrvatskoj od začetaka u 16. stoljeću do danas, s posebnim naglaskom na djelatnost Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (LZMK), kao jedine hrvatske institucije koja se sustavno bavi leksikografijom i enciklopedikom već sedamdesetak godina. Položaj i važnost medicine utvrdili su se kronološkim prikazom zastupljenosti medicinskih naziva i tema u djelima hrvatske leksikografije i enciklopedike od 16. do 19. stoljeća, sistematiziranjem i analizom medicinskih izdanja iz 20. stoljeća, posebice onih LZMK-a, te pregledom zastupljenosti medicine u ostalim izdanjima LZMK-a, s naglaskom na Hrvatsku enciklopediju. Pokazalo se da je medicina u značajnoj mjeri bila zastupljena u hrvatskim leksikografskim i enciklopedijskim djelima koja su imala važnu ulogu u usustavljivanju hrvatske medicinske terminologije i spoznaja iz područja medicine. Autori zaključuju da su leksikografija i enciklopedika u Hrvatskoj zadovoljavajuće pratile zanimanje stručne, ali i šire zajednice za medicinu, odnosno medicinske teme.
Due to the undeniable importance of medicine in human life, the authors explore the level of attentiveness given to medical topics since the beginnings of Croatian lexicography and encyclopaedistics in the 16th century until today. Specific emphasis is put on the activities of the Miroslav Krleža Institute of Lexicography, as the only Croatian institution which has been systematically involved in the field of lexicography for almost 70 years. The representation and importance of medicine have been established in three ways. Firstly, by chronologically presenting medical terms and topics in the works of Croatian lexicography and encyclopaedistics from the 16th to the 19th century. Subsequently, by systemizing and analysing medical publications published in the 20th century, especially the ones created by the Institute. Lastly, by reviewing the presence of medical terms and topics in other Institute’s publications, especially in the Croatian Encyclopaedia. The study shows that medicine has been well represented in Croatian lexicographic and encyclopaedic works, which have played a significant role in establishing Croatian medical terminology and adding to systematization of knowledge in the field of medicine. The authors conclude that lexicography and encyclopaedistics in Croatia have paid adequate attention to medical topics, as well as mirrored the interest of professional and broader community towards medicine.
PDF
