Osnovni je cilj ovog rada pokušaj pronalaženja i dekodiranja interpretacijskoga ključa književnog stvaralaštva Mirka Jirsaka (1909. – 1999.), hrvatskog pjesnika, pisca, publicista i prevoditelja. ...Potraga za stvaralačkim modelom podrazumijeva određivanje čovjeka iza stihova, tj. pjesnikove svijesti koja se izražava u njegovu stvaralaštvu. Raščlamba obuhvaća tiskane zbirke pjesama: Pjesme, Lice za oknom, Sa ruba ravnice, Most i Sadra i pijesak, kao i neobjavljene izbore lirike: Kantilena Pjesme izvan zbirki (1927. – 1945.), Boje i obluci i Kasni sati. Crpeći iz kulturnog (prije svega filozofskog i književnog) kanona u skladu s potrebom otkrivanja ljudskog bivstva, Mirko Jirsak gradi lirski subjekt na Kierkegaardovu ontološkom statusu čovjeka, Sartreovoj ljudskoj usamljenosti, strahu Dostojevskog od unutarnje slobode i kršćanskoj relaciji ja-ti. Revalorizirajući ih sukladno svom svjetonazoru i talentu, paradigmu svoga stvaralaštva zasniva na 1. antropologiji osame, tj. koncepciji transcendentalnog beskućništva (utemeljenoj na paradoksu čovjeka i slobode koja podrazumijeva da se ono što se zbiva može zapravo odvijati drukčije, kao što je i ono što se već dogodilo moglo izgledati sasvim suprotno) i 2. ljudskom individualizmu (nemogućnosti funkcioniranja u okvirima mi i pjesničkog evociranja društvenih psihičkih stanja).
Na korpusu od dvadeset i tri pjesnička teksta, koja se tematski i žanrovski naslanjanju na pobožnost križnoga puta, sabranih u knjizi Vladimira Lončarevića (ur.) Križni put u stihovima hrvatskih ...pjesnika XX. stoljeća, u ovome se radu iz književno-teološke perspektive propituje ima li u dvadesetostoljetnome hrvatskom pjesništvu još uvijek svježih teoloških mjesta (loci theologici). Od uvodnoga sintetskog osvrta na semiotiku križa i njegovu dubinsku semantiku paradoksa, slijedom istraživanja poetski ekspresivnih mjesta s posebnim osvrtom na šestu postaju, kao i na mjesta odstupanja od tradicionalne kronotopije pučke pobožnosti križnoga puta, težište je u ovome čitanju pjesničkih križnih putova istraživanje moći i slabosti riječi u susretu s križem.
