Stupanjem na snagu Zakona o upravnim sporovima iz 2010. godine, došlo je do bitne promjene u sustavu nadzora ustavnosti i zakonitosti općih akata koje donose tijela jedinica samouprave. Prema ...njegovim odredbama, ocjena zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave postaje predmetom upravnog spora za čije je rješavanje nadležan Visoki upravni sud Republike Hrvatske. S obzirom na prethodno izgrađenu ustavnosudsku praksu u nadzoru općih akata ta promjena zahtijeva precizno razgraničenje nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Navedeni zakon, međutim, u tom dijelu ima niz nedostataka i nepotpunih rješenja na koje će morati dati odgovore sudska praksa. Pritom se ponovno aktualizira pitanje određivanja predmeta nadzora odnosno definiranja pojma općeg akta i njegovo razlikovanje u odnosu na propise. Cilj ovog rada je dati pregled prethodnog zakonodavnog uređenja i ustavnosudske prakse, analizirati novo zakonsko uređenje i praksu, ukazati na otvorena pitanja i dvojbe te ponuditi rješenja za njihovo otklanjanje.
Ukidanjem ureda državne uprave u siječnju 2020., poslovi koje su obavljali uredi kao prvostupanjska tijela državne uprave povjereni su na obavljanje županijama u njihov preneseni djelokrug čime je ...model dekoncentriranog obavljanja poslova državne uprave u Hrvatskoj zamijenjen modelom upravne decentralizacije. U radu se stoga prikazuju obilježja prenesenog djelokruga kao modela organizacije obavljanja poslova državne uprave u teritorijalnim jedinicama te upravne decentralizacije čiji je preneseni djelokrug institucijski rezultat. Pregled znanstvene literature o prenesenom djelokrugu i efektima provođenja upravne decentralizacije dopunjen je komparativnim prikazom efekata primjene prenesenog djelokruga u češkoj i njemačkoj lokalnoj samoupravi. Na temelju teorijskih razmatranja i komparativnih iskustava, raspravlja se o mogućim učincima primjene prenesenog djelokruga u hrvatskim županijama na njihov institucionalni razvoj i obavljanje prenesenih poslova.
U radu se želi ukazati na važnost lokalne samouprave u razvoju demokracije pojedinog društva. Ono što se posebno naglašava su ustavno zajamčena prava na lokalnu samoupravu. U prvom dijelu rada u ...najkraćim crtama pokušava se pojmovna razgraničiti pojam lokalne samouprave u odnosu na neke slične pojmove. U drugom dijelu rada prikazani su ustavi tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe, s posebnim naglaskom na ustavno određenje lokalne samouprave. Također je razmotrena i ustavna stipulacija načela Europske povelje o lokalnoj samoupravu pojedinih zemalja. Došlo se zaključka da se sva bitna obilježja koja osiguravaju samostalnost jedinica lokalne samouprave nalaze uporište u većini analiziranih ustava.
Strateško partnerstvo ili javno-privatno partnerstvo (u daljnjem tekstu: JPP) kao model dugoročne suradnje između javnoga i privatnog sektora sve više dobiva primjenu u današnjem nepredvidivom ...vremenu zbog brzine i učinkovitosti pripreme te provedbe raznih projekta. U lokalnim i regionalnim aktivnostima gdje se javni sektor suočava s raznom problematikom realizacije tuzemnih i EU projekta, model JPP je primjer kako se privatni sektor svojom brzom i vještom prilagodbom može uključiti u rješavanje nepremostivih izazova odnosno aktivnosti. Cilj ovoga rada je objasniti teorijski značaj modela JPP s posebnim naglaskom na lokalnu i regionalnu samoupravu te je svrha objasniti njegove pozitivne i negativne aspekte. Teorijski okvir rada daje isto tako jasnu definiciju JPP ili strateškog partnerstva te objašnjava njegovu sve veću ulogu i značaj u Hrvatskoj. Kroz rad je prikazan konkretan primjer modela JPP jedne lokalne samouprave i Visokoobrazovne institucije iz Zagreb. Navedeni primjer prikazan je kao model strateške suradnje te kako se može doći do učinkovitije i efikasnije javne usluge kao što je studiranje u jednom gradu. Uloga, važnost i značaj ovakvih i sličnih projekta sve je više izražena upravo u vidu potreba lokalnog stanovništva koji su u konačnici oni koji kreiraju ponudu te zahtijevaju za svoj novac najvišu razinu javnih usluga u svojim lokalnim sredinama.
Godine 2022. navršava se točno 30 godina od donošenja Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92; stupio na snagu 1993.), čime je započela uspostava sadašnjeg ...sustava lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Novim zakonodavnim okvirom formirano je 20 županija i Grad Zagreb, 2 kotara (glinski i kninski) te 70 gradova i 419 općina. Time su nastale znatne promjene u upravno-teritorijalnom ustroju, koje su, osim u uvođenju županija, posebno vidljive u broju općina i njihovoj veličini. Nakon 1992., uslijedile su dodatne promjene, najznačajnije u 1997. Pitanje kojim se bavi ovaj rad je kako na provedene promjene upravno-teritorijalnog ustrojstva, prvenstveno na razvojne tendencije potaknute formiranjem novih jedinica lokalne samouprave, gledaju općinski načelnici i gradonačelnici te neki od ostalih aktera na lokalnoj razini, u četiri općine i Gradova Sjeverne Hrvatske.
U radu se na temelju arhivskog gradiva prikazuje osnutak Saveza gradova Kraljevine SHS, njegov ustroj i djelovanje, te transformacija u Savez gradova Kraljevine Jugoslavije u doba diktature kralja ...Aleksandra. Rekonstruirani su odnosi i različit stupanj utjecaja pojedinih gradova, kao i problemi ujednačavanja zakonodavnog okvira što nije bilo sustavno riješeno sve do donošenja Zakona
o gradskim općinama 1934. godine. Do donošenja tog pravnog akta, aktivnost Saveza bila je prvenstveno usmjerena na zagovaranje vlastitih prijedloga kao optimalnih rješenja u reguliranju odnosa države i lokalnih gradskih uprava, a u kasnijem razdoblju fokusirana je uglavnom na tehničke aspekte komunalnih pitanja u čijem je rješavanju Savez postao transmisija državnih vlasti. Savez
gradova Kraljevine Jugoslavije, koji se u svojim počecima ponosio bar prividnim opredjeljenjem za decentralizirani model upravljanja, potkraj tridesetih gubi te odlike i svoje sjedište, nakon deset godina u Zagrebu, premješta u Beograd. Posljedica te transformacije bila je dekonstrukcija Saveza nakon uspostave Banovine Hrvatske i stvaranje zasebne hrvatske, slovenske i srpske organizacija gradova.
S obzirom na to da pojedinci u najvećoj mjeri svoje potrebe i interese ostvaruju na razini koja im je teritorijalno najbliža, lokalna bi vlast trebala biti ključno uporište za realizaciju manjinske ...politike. Glavno istraživačko pitanje rada odnosi se na ulogu lokalnih jedinica u implementaciji načela jednakosti i osiguranju zaštite nacionalnih manjina od diskriminacije. Kao teorijski okvir istraživanja odabrana je tripartitna tipologija obveza država u zaštiti općih ljudskih prava na temelju koje su ponuđeni prijedlozi za jačanje uloge lokalnih jedinica u
ostvarivanju prava manjina. Zatim je primijenjena komparativna metoda istraživanja radi usporedbe regulacije položaja manjina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Cilj je utvrditi koji su standardi manjinske politike primijenjeni na lokalnoj razini promatranih zemalja te u kojoj mjeri oni odgovaraju predloženim instrumentima jačanja uloge lokalnih jedinica. Svrha je rada na temelju rezultata istraživanja oblikovati preporuke za unaprjeđenje statusa manjina te jačanje kulturne autonomije
na lokalnoj razini Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Since the authorities closest to the citizens can respond to the needs and interests of the local community, the local government should provide key support for the implementation of minority policy. The main research question concerns the role of local government units in implementing the principle of equality and ensuring the protection of national minorities against discrimination. The tripartite typology of states' obligations in the protection of universal human rights was chosen as the theoretical framework for the research, on the basis of which proposals for strengthening the role of local government units in the protection of minority rights were offered. A comparative research method was then applied to compare the legal regulation of minorities in
Croatia and Bosnia and Herzegovina. The aim is to determine which minority policy standards have been applied at the local level of the countries under consideration and to what extent they correspond to the proposed instruments for strengthening the role of local government units. Based on the research results, the purpose of this paper is to give recommendations for improving the status of minorities and strengthening cultural autonomy at the local level in Croatia and Bosnia
and Herzegovina.
After the abolition of the county administrative offices in January 2020, the tasks performed by the county administrative offices as first-instance state administration bodies were delegated to the ...counties, as the second level self-government units in Croatia. By this organizational change, the model of deconcentrated performance of state administration tasks was replaced by the model of administrative decentralization. In this context, the paper presents the features of the delegated scope of competence as an organizational performance model of state administration tasks in territorial units and administrative decentralization with a delegated scope of competence as an institutional result. The review of the scholarly literature on the delegated scope of competence and the effects of administrative decentralization is supported by a comparative review of the delegated scope of competence in the Czech and German local self-government. Based on theoretical considerations and comparative practices, the paper discusses the possible effects of the application of the delegated scope of competence in Croatian counties on their institutional development and performance of the delegated tasks.
Obiteljska politika i njen utjecaj na dobrobit obitelji česta su tema istraživanja. Međutim, lokalne socijalne naknade obično se u tim istraživanjima zanemaruju. Ovaj rad istražuje koliko najvažnije ...novčane naknade i naknade u naravi lokalne samouprave, koje pružaju glavni grad Hrvatske (Zagreb) i tri najveća grada (Split, Rijeka i Osijek), pokrivaju troškove brige o djeci i zaista smanjuju njihovo siromaštvo. Korištenjem mikrosimulacijskih tehnika procjenjuju se potpore obiteljima s djecom i njihovi distribucijski učinci. Rezultati pokazuju kako su lokalne naknade komplementarne naknadama središnje države i da značajno povećavaju potporu obiteljima, ali postoje razlike između gradova. Naknade Zagreba i Rijeke su najveće i najučinkovitije, a slijede ih naknade Splita i Osijeka. Glavna ograničenja ovog istraživanja proizlaze iz upotrebe mikrosimulacijskog modela. Naime, pretpostavlja se da svi potencijalni korisnici ostvaruju pravo na naknade, a određene naknade nije moguće simulirati zbog nedostatka podataka. Ovaj je rad prva sveobuhvatna studija o obiteljskim naknadama na razini središnje i lokalne države u Hrvatskoj.
Procesi urbanog sažimanja sve se više prepoznaju kao pojava za istraživanje u urbanoj politici, koja obuhvaća cijele gradove ili njihove dijelove te metropolitanska područja u kojima dolazi do ...fundamentalnog smanjivanja njihove ekonomske i društvene baze. Gradovi se suočavaju sa složenim društvenim problemima kao što su procesi starenja stanovništva, a istodobno prolaze i kroz procese sažimanja. Zamjetne su nuspojave tih procesa preobrazbe više stope nezaposlenosti i nedostatno iskorištavanje infrastrukturnih
objekata. Stoga se gradovi više ne mogu sami nositi s tom rastućom kompleksnošću,pa se javlja potreba za suradnjom.
Tekuće reforme unutarnje strukture lokalne samouprave povezane s prijenosom resursa i ovlasti, te promjene vanjskih odnosa poslovne zajednice, lokalnih javnih tijela, pojedinačnih birokrata i lokalnih političara, povećavaju institucionalnu fragmentaciju. Stoga procesi
unutarnjih i vanjskih reformi stvaraju proširenu mrežu aktera kreiranja javnih politika koji su uključeni u lokalno odlučivanje.
Različite škole mišljenja u urbanoj politici naglašavaju promjenu uloge lokalnih vlasti u procesima odlučivanja. Teorija režima, korporativizam, teorija regulacije ili koncepcije građanskog
upravljanja razlikuju se prema tome koliko ističu važnost konkretnih aktera koji sudjeluju u lokalnom odlučivanju. U ovom se radu daje pregled konkurentnih teorijskih pretpostavki o važnosti konkretnih aktera u lokalnom odlučivanju. Razmatra se pitanje u
kojoj su mjeri pojedini oblici upravljanja, koji su usvojeni kao odgovor na procese sažimanja, izraz promjena odnosa lokalnih vlasti i civilnog društva ili poslovnih aktera u međunarodnom
komparativnom kontekstu. Postoji li u pogledu na usvojene oblike upravljanja trend prema sve većoj konvergenciji?
PDF
