Migracije su jedan od centralnih diskursa savremenog društva: one su katalizator socijalnih promena, utiču na promenu socijalne strukture, odnosa i položaja, kako samih migranata, tako i stanovnika ...zemalja domaćina. U okolnostima epidemije zombija razlozi i ciljevi migriranja mogu biti pojednostavljeni na jedan osnovni motiv: napuštanje i izbegavanje predela zahvaćenih zombijima zbog preživljavanja. Smatram da mogućnost odlaska predstavlja mogućnost preživljavanja, što direktno utiče na formiranje mreža novih društvenih odnosa, samim tim i opstanka društva. Tom logikom, migracije se pojavljuju kao jedan od osnovnih metoda preživljavanja u zombi narativu, odnosno kao osnovni metod reizgradnje i redefinisanja društvenog sistema. Iako postoje različiti pristupi migracijama, autori koji proučavaju ovo polje ne spominju niti istražuju migracije predstavljene u popularnoj kulturi. Istovremeno, autori koji se bave proučavanjem filmova sa tematikom zombija ne posvećuju svoju pažnju procesu migracija. Rad ukazuje na jednu vrstu “izmišljenih” migracija, odnosno na oblik migracija koje svojim metaforičkim narativom prikazuju obrasce bliske obrascima koje primećujemo u savremenom društvu. Analiziraju se oblici migracija koji se pojavljuju u popkulturnom narativu, odnosno, prikazuju načini na koje se teorijski koncepti upotrebljavani da definišu vrste migracija u stvarnim društvenim tokovima, mogu upotrebiti i pri analizi narativa zombi filmova
Fenomenom migracija bave se različite znanstvene discipline (sociologija, demografija, povijest, antropologija, socijalna geografija, ekonomija, politologija i dr.). Multidisciplinarnost upućuje na ...kompleksnost fenomena migracija, kojemu se sve više pristupa i interdisciplinarno s obzirom na njegov utjecaj na različite društvene, političke i ekonomske odnose. »Izbjeglička/migrantska kriza« 2015. godine i suvremeno iseljavanje iz Hrvatske ojačali su znanstveni interes za migracije te postmigracijske procese.
Cilj ove bibliografije jest znanstvenoj i stručnoj javnosti dati pregled znanstvenih radova o različitim aspektima migracija dostupnih na portalu Hrčak. Bibliografija je podijeljena u tematske cjeline koje su određene pregledom radova, ali nisu hijerarhijski strukturirane (npr. integracija jest dio migracijske politike, ali zbog broja i fokusiranosti radova na samo taj aspekt migracijske politike izdvojena je kao posebna tema).
Bibliografija je napravljena neposrednim uvidom u cjelovite članke (de visu) dostupne na Hrčku – Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa. Hrčak je središnji portal koji na jednome mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise te časopise za popularizaciju znanosti i kulture koji nude otvoreni pristup svojim radovima. Započeo je s radom 2006. i na njemu se trenutačno nalazi 499 časopisa, od kojih manji dio više nije aktivan. Na Hrčku je do sada ukupno objavljeno nešto više od 228.000 radova s cjelovitim tekstom.
Bibliografijom je obuhvaćeno razdoblje od 2009. do 2019. te se navode radovi iz 109 časopisa. Bibliografija je selektivna i uključeni su samo znanstveni radovi kategorizirani kao izvorni znanstveni rad, prethodno priopćenje i pregledni rad. Nisu uključeni stručni radovi, izlaganja sa znanstvenog skupa, tribine, rasprave, osvrti, bibliografije, prikazi knjiga i dr. Radovi obuhvaćeni bibliografijom objavljeni su na različitim jezicima: hrvatskom, engleskom, francuskom, njemačkom, srpskom i dr. Dio radova objavljen je i dvojezično na hrvatskom i engleskom jeziku te su za takve radove u bibliografiji navedeni naslovi članaka na oba jezika.
U članku se istražuju iskustva brazilskih studenata koji studiraju u inozemstvu, analizirajući faktore koji potiču i ometaju tu vrstu meðunarodne migracije. Ova analiza naglašava važnost meðunarodnih ...studentskih programa, transnacionalnih veza i dijasporskih praksi. Relativna nerazvijenost Brazila potiče mnoge Brazilce na emigraciju, ali različiti meðunarodni i lokalni faktori predstavljaju strukturne prepreke ostvarenju tih aspiracija. Kao rezultat toga pojedinci moraju tražiti alternativne pristupe, pri čemu programi mobilnosti studenata postaju ključnim resursima. Takoðer se istražuje kako etnički i ljudski kapital mogu olakšati mobilnost za mnoge Brazilce, omogućavajući im da prevladaju strukturne prepreke koje ih često potiču da se kreću kroz više država. Ovo istraživanje stoga takoðer pridonosi raspravama o vezi izmeðu etničkog i ljudskog kapitala i multinacionalnih, višestrukih migracija.
The article provides an overview of the number of illegal entries into the Member States of the European Union in the Mediterranean area. At the same time, separate reviews are presented for each of ...the three areas – the Eastern Mediterranean, the Central Mediterranean and the Western Mediterranean. The review period is limited by the last phase of the “migration crisis” of 2015/2016 and the COVID-19 pandemic, which also affected the number of illegal entries of third-country nationals into the EU. The paper presents exclusively statistical data relating to the external borders of Spain, Italy, Greece and Bulgaria. These four countries are the most represented in terms of the number of illegal entries of migrants through the southern borders of the EU. Other countries on the southern borders of the EU - Portugal, France, Croatia, Malta and Cyprus - have an insignificant share in the number of illegal entries of migrants or do not record such entries at all via sea borders. By presenting the trends in the number of illegal entries into the EU by the third-country nationals over a longer period, an attempt is made to give an insight into the possible influences that lead to stagnation or the progression of the analysed numbers in relation to possible factors of influence. The sources of data are the statistics of international organisations in charge of dealing with migrants, primarily the IOM, where the numerical data are also given in graphical representations in order to better present the statistical data. Special emphasis is placed on the East-Mediterranean route, which has a direct impact on the state of illegal migration to the so-called Western Balkan route and the Republic of Croatia. The analysed data show that after the end of the “migration crisis” in 2015, when the majority of illegal entries were recorded in the Eastern Mediterranean, already in 2016 the eastern and central routes in the Medi-terranean were equal in terms of the number of illegal entries, despite the fact that a large number of illegal entries of migrants via the East-Mediterranean route covered the entire first quarter of 2016. Already in 2017, the central part of the Mediterranean once again took the lead in the number of illegal entries of migrants through the southern borders of the EU. Spain and Greece were almost equal in number of illegal entries that year, with Greece representing a large decrease compared to 2016, while for Spain 2017 recorded an increase in illegal entries compared to the previous year. During 2018 and 2019, a new drastic change is taking place: the number of illegal entries significantly decreased in Italy, while the number in Greece, and even in Spain in one period, grew quite significantly. However, this decrease in the number of illegal entries via Italy had such a share in the total number of illegal entries that overall there was reason for optimism regarding the development of the situation of illegal migration in the Mediterranean. Finally, 2020 and 2021 were marked by the global outbreak of the COVID-19 pandemic affecting migratory routes in the eastern, central and western Mediterranean completely differently. While the number of illegal entries in Greece dropped dramatically in both mentioned pandemic years, the number of illegal entries in the central and western Mediterranean raised significantly. Moreover, the number of illegal entries increased in these pandemic years even in Bulgaria, which borders Greece and forms part of the East-Mediterranean illegal migration route. By analysing the state of illegal migration in the Mediterranean area, and especially in the Eastern Mediterranean, the article tries to gain insight into the factors that influence the state of illegal migration in this part of the EU’s external borders. An overview of illegal migration trends in the Mediterranean in the period from 2016 to 2021 serves as a basis for reconsidering how the activities of the border authorities have influenced these trends and whether these activities have a significant impact on illegal migration and to what extent. Therefore, trends in illegal migration are presented as a phenomenon that is subject to change under the influence of various factors. The terms “push” and “pull factors” are used in paper to a lesser extent as scientific terms, and more as a framework in which the aforementioned variables are placed, with the help of which the bodies in charge of monitoring the external borders of the EU try to predict the mindsets of the migrants when making a decision on choosing a migration route. From analysed examples, it can be seen that a decline in the interest of migrants from Asia and Africa to enter the territory of the Union cannot be expected. The intensity of these movements is constantly changing, depending on the push factors, but it is difficult to foresee a change in the trend especially due to unexpected effects of the deterioration of the overall political, economic, humanitarian and climate picture in the world.
Središnja tema priloga duhovne su osobe iz grada Kotora u Mlecima, njihovo djelovanje (privremeno ili trajnije) u gradu svetoga Marka, kao i njihovi prinosi crkvenim vezama između dviju jadranskih ...obala. Rad se zasniva na raščlambi izvorne arhivske građe pohranjene u Državnom arhivu u Mlecima (Archivio di Stato di Venezia, fond: Notarile testamenti), kao i na uporabi dosadašnjih spoznaja historiografije. U radu se, tragom oporučnih spisa hrvatskih iseljenika (uključivo i duhovne osobe iz Kotora) razmatra vremenski okvir njihova djelovanja, mjesta stanovanja i djelovanja (župe) te posebice njihova uključenost u nekoć brojnu i društveno važnu hrvatsku zajednicu u Mlecima.
The central topic of this article is persons from Kotor (Cattaro) who lived and worked in Venice. The author used all the relevant historiographical literature regarding emigrants from Kotor in Venice, as well as the archival sources – especially notarial testaments of people from Kotor and other Eastern-Adriatic communities, which are kept in the State Archives in Venice. On the basis of the archival sources, the author analyzes the time frame when the spiritual persons from Kotor were noted in the preserved Venetian sources, what titles they had, where did they live and what were their activities in Venice. The author has analyzed in detail the last wills of clergymen from Kotor, as well testaments of other emigrants from Kotor in which priests and monks from Kotor are mentioned. In the end, the author concludes that the community of emigrants from Kotor in Venice played an important role regarding the history of Croatians in Venice, and within this history, spiritual persons from Kotor had a special place.
Posljednjih nekoliko godina fenomen migracija izaziva iznimnu medijsku pozornost u cijeloj Europi, a među mnogobrojnim pitanjima koje ta široka i višeslojna tema otvara, nameće se i pitanje uloge ...jezika u konstruiranju prikaza migranata i oblikovanju stavova o njima. U ovom radu proučavaju se diskursne strategije koje se upotrebljavaju kod imenovanja i opisivanja migranata kao pojedinaca i kao društvene skupine. Središnji dio rada posvećen je analizi upotrebe strategija nominacije i predikacije (Reisigl i Wodak 2001), a osnovni cilj je analizirati jezik kojim mediji imenuju migrante i opisuju njihove osobine. Kako bi se ostvario osnovni cilj rada, nužno je razmotriti i konstrukciju opreke Mi/Oni, usko vezane uz pozitivan prikaz Sebe i negativan prikaz Drugoga, a uz pretpostavku da se konstruiranjem negativne slike o Drugom pridonosi oblikovanju pozitivne slike o Sebi. Opozicija Mi/Oni ostvaruje se u odnosu dvaju glavnih društvenih aktera, tj. Europe/europskih zemalja i migranata, a stajališta o migrantima kao dionicima društvene zbilje ispituju se na uzorcima korpusa preuzetih iz britanskih i talijanskih dnevnih novina.
Cilj rada je da se na osnovama Burdjeove koncepcije kulturnog kapitala doprinese boljem razumevanju transnacionalnih kompetencija i kulturnog kapitala migranata, kao i mehanizama njihovog transfera ...nakon povratka u zemlje porekla. Na primeru dve grupe visokoobrazovanih povratnika u Srbiju, naučnog kadra i umetnika, u radu se analiziraju mogućnosti reprodukcije kulturnog kapitala u novom, transnacionalnom kontekstu, između zemalja porekla i destinacije, kao i razmatraju procesi transformacije i stvaranja novih formi kulturnog kapitala. Utemeljenje u više različitih društava ispitanicjma je omogućilo da se otvaraju i nova transnacionalna polja u kojima se kulturni kapital transformiše i nadograđuje. To im je značajno pomoglo u boljem razumevanju razlika u funkcionisanju društva porekla i destinacije, kao i u razvitku inovativnih mogućnosti primene bolje komunikacije i / ili prenosa znanja i veština između dve sredine. Novi oblici kulturnog kapitala su kod velikog broja ispitanika uticali i na spoznaju da upoznavanje novih kultura i unapređivanje komunikacije sa njima, donosi nove kvalitete i mogućnosti za globalno pozicioniranje u profesionalnom smislu, ali i za formiranje novih životnih aspiracija i misija koje mogu da utiču na širenje novih kulturnih praksi značajnih za širu zajednicu. Takođe, dve posmatrane grupe visokostručnih povratnika donekle se razlikuju po načinu na koji imaju pristup institucionalnoj podršci u procesu građenja i prenosa kulturnog kapitala nakon povratka.
The study aimed to determine the push and pull factors and the impact of the pandemic and the opening of the Austrian labour market for Croatian citizens in 2020 on the migration of Croatian citizens ...to Austria after Croatia entered the EU. The study was conducted using qualitative methodology, i.e., semi-structured interviews as the main research method. The results showed that, in addition to the influence of economic and personal factors on emigration from Croatia, social migrant networks stood out as a strong pull factor for respondents to migrate to Austria. Nevertheless, some respondents, regardless of family and friends in other countries, migrate to Austria for its better living and working conditions. The pandemic and the opening of the Austrian labour market in 2020 were at one time an obstacle to emigration for some respondents, and their experiences indicate that in the next few years the number of Croats who immigrate to Austria could increase, both due to delayed emigration from Croatia and the migration of Croats from Germany.
Rad se bavi utjecajem sociodemografskih i društvenih faktora na migracijske aspiracije mladih u Hrvatskoj u 2012. i 2018. godini te komparacijom migracijskih aspiracija mladih iz Hrvatske s ...migracijskim aspiracijama mladih u 2018. godini iz 9 zemalja jugoistočne Europe (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Kosovo, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija). Prezentirani nalazi rezultat su projekta koje je provela Zaklada Friedrich Ebert u navedenim zemljama. Regresijskim modelom na uzorku mladih u 2012. u Hrvatskoj pokazano je da su pojedine sociodemografske karakteristike (dob, obrazovanje, tip naselja te planiranje izvanbračne veze) najvažniji prediktori migracijskih aspiracija. U 2018. godini uz dob, migracijske aspiracije iskazuju ispitanici prema svim stupnjevima obrazovanja te mladi iz manjih gradova. Stavovi mladih prema budućnosti Hrvatske relativno su konzistentni; pokazuje se da su 2012. odlasku bili najskloniji oni koji su gospodarsku situaciju u Hrvatsku vidjeli jednakom ili lošijom, dok su u 2018. godini aspiracije pokazivali mladi koji su budućnost hrvatskog društva percipirali lošijom. Nezadovoljstvo stanjem demokracije u 2018. bilo je statistički značajno. Ukupno gledano, mladi iz svih zemalja jugoistočne Europe dominantno iskazuju migracijske aspiracije zbog želje za poboljšanjem životnog standarda, viših plaća i boljih mogućnosti zapošljavanja, što je osobito prisutno u Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj i Sjevernoj Makedoniji. Bolje obrazovanje u znatno manjoj mjeri glavni je motiv za preseljenje u drugu zemlju . U regresijskom modelu najkonzistentnijim prediktorom pokazao se pogled na budućnost društva uz ostale prediktore koji se razlikuju s obzirom na analizirane zemlje.
Članek je zasnovan krožno. Pot začne s predstavitvijo v obsežnem družinskem arhivu zbranih pisem, ki jih je slovenska misijonarka sr. Konradina v prvi polovici prejšnjega stoletja pošiljala svoji ...družini v Slovenijo. V nadaljevanju predstavi nekatere zgodovinske okoliščine, pomembne za razumevanje kvalitativnih metodoloških pristopov, ponudi pa tudi vpogled v različne plasti, pomembne pri analizi pisem (materialni aspekt, vprašanje obsega, vsebinska analiza, etnografski kontekst itd.). V zaključku se vrne na svoje izhodišče in osvetli akterko samo, slovensko misijonarko v Indiji, ki je v okviru različnih hierarhij, diskurzov in odnosov svojim domačim pošiljala pisma.
PDF
