Ovaj rad donosi rezultate analize dobne, spolne, kvalifikacijske i obrazovne strukture dnevnih migranata u 16 gradova Hrvatske. Cilj rada je da se na osnovi strukture dnevnih migranata ocijeni ...stupanj razvoja dnevnih urbanih sistema.
U ovom radu analizirano je gravitacijsko područje dnevnih migracija u Zagreb 1991. godine, kao i promjene u razdoblju 1981-1991. godine. Na osnovi analize broja i smjerova migracija, te strukture ...dnevnih migranata data je ocjena stupnja razvoja gravitacijskog područja Zagreba.
Prostorna pokretljivost stanovništva u žiži je interesa mnogih znanosti, te je neizostavna u izučavanju mikrosocijalnoga i makrosocijalnog razvitka društva. U izučavanju tog problema važan je odnos ...između čovjeka i prostora u čijoj se biti nalazi proces koji ne ostavlja samo trag ljudskog djelovanja u prostoru nego utječe i na formiranje društvenih struktura i njihovo ponašanje, te je u svojim kretanjima i djelovanju ogledalo socijalnog razvitka.
Liberalna teorija migracija izražava se komparativnom statikom koja označava marginalističku teoriju proizvodnje. Pod njezinim utjecajem izgrađen je klasični model odbijanja i privlačenja (Lee). Taj model nije dovoljno aplikativan i objašnjavajući na makroplanu. Drugi autori bavili su se stabilnošću migracijskih tokova primjenom Markovljeva lanca (Rogers) ili isplativošću migriranja analizom troškova i dobiti (Sjaastad, Schultz). U njima se međutim pojavljuje problem odabira faktora koji se primjenjuju.
Nicholson i Eisenstadt razmatrali su problem donošenja odluke o migriranju. S biheviorijalnog stanovišta Wolpert razmatra problem »korisnog mjesta« (place utility). Hoffman-Nowotny smatra da migrantska situacija izaziva strukturalnu napetost i razrađuje koncept individualne i skupne anomije.
Zbog složenosti problema migracije, te njezine prisutnosti i značenja u proučavanju socijalnih kretanja u suvremenom svijetu javlja se zahtjev za sintetiziranjem dosadašnjih spoznaja i stvaranjem cjelovite teorije koja bi bila povijesno utemeljena.
Rasprava počinje tvrdnjom da je Evropa kakvu danas poznajemo nastala u srednjem vijeku, u procesu intenzivnih migracija. U tom kontekstu jugoslavenski prostor bio je specifičan jer je jedino ovdje ...novi etnokulturni superstrat prevagnuo nad romaniziranim supstratom i stvorio svojstven amalgam koji stoljećima neće pripasti ni Zapadu ni Istoku. S druge strane, pokazuje se da su migracije i usporedbe sa stranim kulturama djelovale na stvaranje pojma Evrope i evropejstva koji se, međutim, sve više sužavao na zapadni dio kontinenta. Autori zatim prelaze na prikaz razvitka konkretnih oblika (zapadno)evropske integracije u 20. stoljeću (osobito EEZ), te na pregled trendova poslijeratne migracije u Evropi i u Evropskoj zajednici. Iz tog pregleda proizlazi da je, unatoč razvoja jedinstvenog tržišta radne snage unutar EEZ, došlo do pada udjela »unutrašnjih« migranata, a do povećavanja broja i udjela migranata iz tzv. trećih zemalja. Taj proces počeo je u fazi visoke konjunkture prije 1973. mada se nastavio i poslije, i to uslijed spajanja migrantskih obitelji u zemljama primitka, prirodnog priraštaja među samim migrantima, ilegalne migracije i priljeva azilanata. Najveći apsolutni i relativni porast bilježila je turska migrantska populacija, kao i neke druge grupacije afro-azijskih migranata. S druge strane, jugoslavenska migrantska populacija u zemljama EEZ opada i zatim stagnira od sredine 1970-ih, a u sadašnjem desetljeću broji nešto više od 700.000 migranata. Autori, međutim, smatraju da bi danas, u ovom trenutku ozbiljne ekonomske i društveno-političke krize u zemlji, migracijski potencijal Jugoslavije mogao iznositi čak dva milijuna ljudi. Na kraju rada autori nude tri moguća scenarija za jugoslavensku migraciju s obzirom na buduću poziciju Jugoslavije (i njezina sistema) u procesu evropske integracije.
Rad je pokušaj sinteze evropske migracijske situacije i perspektive u neposrednoj budućnosti. Polazi se od konstatacije da je Gastarbeiterski model rotirajućih migranata u osnovi prestao ...funkcionirati od naftne krize. Aktualna migrantska situacija raspravlja se preko tržišta rada, pravnog statusa, povratka i reintegracije, te položaja »druge generacije« migranata. U potrazi za novim evropskim migracijskim modelom razvijeno je više koncepata koji su prezentirani kao prilozi razumijevanju suvremenih migracijskih procesa, ali će se većina istraživača zacijelo složiti da još ne postoji šire prihvaćeni model. Razlog vjerojatno leži i u ambivalenciji položaja i perspektive migranata i posebno migrantske omladine. Iz postojećih demografskih trendova na evropskome i svjetskom planu, kretanja na tržištu rada i tehnoloških promjena pokušava se, zatim, predvidjeti budućnost migracija u Evropi. U tom kontekstu dana je skica i za jugoslavensku migracijsku perspektivu.
Autor polazi od stava da se o socijalnoj (klasnoj) strukturi suvremenoga jugoslavenskog društva ne može cjelovito raspravljati a da se u raspravu ne uključi faktor migracija, osobito vanjskih. Kako ...na ovom području nema temeljitih istraživanja, to je rad zamišljen kao skica za istraživanje. Kritički se raspravlja o različitim tezama o pripadnosti migranata, osobito teze o (trajnoj) pripadnosti (e)migranata zemlji porijekla, kao i njen klasni (ideološki) dodatak o (e)migrantima kao konstitutivnom dijelu (jedinstvene) radničke klase. Autor utvrđuje da su vanjske radne migracije ne samo kvantitativno nego i kvalitativno djelovale na socijalnu strukturu jugoslavenskog društva, posebno na (ne)konstituiranje jugoslavenske radničke klase. Zaključuje da je potrebno kritičko preispitivanje jugoslavenske migracijske politike, i to ne samo sa stanovišta interesa zemlje porijekla nego ponajprije migranata samih, i ističe da je to pozicija s koje se i sama znanost o migracijama na multidisciplinarnim osnovama tek treba konstituirati.
Demografsko stanje u Hrvatskoj Mrđen, Snježana; Friganović, Mladen
Geoadria,
06/1998, Letnik:
3, Številka:
1
Conference Proceeding
Odprti dostop
Rad obrađuje demografske karakteristike Hrvatske od polovice prošlog stoljeća do 1996., s tim da je veća pažnja posvećena razdoblju od početka pedesetih godina. Osim kretanja stanovništva, analizira ...se vitalna statistika, projekcije i populacioni program stanovništva. Preko tabelarnog prikaza moguća je i usporedba Hrvatske s nekim europskim zemljama.
Vanjskim migracijama radnika, upravo kao i unutarnjim, mnoštvo je različitih uzroka, a mnoštvo je i učinaka. Migracije dovode do značajnih promjena i u zemljama i regijama porijekla, i u zemljama i ...regijama prijema, a utječu na život i svijest radnika migranata i njihovih obitelji. Suočen s dalekosežnim posljedicama i učincima migracije i zapošljavanja stranih radnika, radnički je pokret na nacionalnoj i internacionalnoj razini nastojao od prvih početaka migracijskih kretanja zauzeti klasno stanovište o njima. Diskusije i rezolucije Druge internacionale potvrdile su činjenicu da su u uvjetima imperijalizma izražena dva suprotna klasna pristupa migracijama, a to se odrazilo i na različite poglede na migracije i na zapošljavanje stranih radnika.
U radu je predstavljen proces preobrazbe i njeni rezultati u dijelu ljubljanske gradske regije koju pokriva općina Domžale. Analizirali smo sve bitne čimbenike koji utječu na socio-ekonomski i ...funkcionalni vidik preobrazbe naselja te na promjene njihove fizionomije. Naša zadaća imala je za cilj da utvrdi stupanj preobrazbe u različitim dijelovimaopćine i pojavne oblike same preobrazbe.
PDF