Ovaj rad posvećen je analizi novele Giovannija Verge pod naslovom La chiave d’oro (Zlatni ključ). Objavljena prvi put 1883. godine, do Leonarda Sciascie predstavljat će najvažniji književni pokušaj ...opisivanja mafije. Kroz pažljive i detaljne analize te novele, uočeno je kako između razgovora i ponašanja likova opisanih u ovoj kratkoj priči Verga uspijeva opisati omertu, parazitski sustav ucjene i zaštite, korupciju državnih sudaca te ponašanje i metode koji su tipični za mafijašku organizaciju. Iako je kroz ovu novelu vidljiv kritički stav prema tom fenomenu, kritičke analize, pogotovo zadnjih desetljeća, predstavile su je na posve drugačiji način. Naime, prema onome što piše Massimo Onofri u njegovoj knjizi Tutti a cena da don Mariano, Verga je pokušao zatajiti problem mafije tako da više nije objavljivao ovu novelu. Isto tako, kritički prikazi tvrde da je La chiave d'oro bila toliko opasna za Siciliju zbog kritičkog opisa mafije da je autor Luigi Capuana morao objaviti jednu laganiju verziju. U ovom se radu nisu samo nabrajale razne teorije nastale oko ove novele već se, tamo gdje je to bilo moguće, pokušalo opovrgnuti neke od njih, dodavši u zaključku da, iako su zanimljive, ova bi novela trebala biti čitana i interpretirana kao ono što jest − kritički opis mafije.
Doba oligarhije Paić, Žarko
Europske studije,
10/2015, Letnik:
1, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Autor se u članku bavi analizom filozofijsko-političkih aspekata nastanka i uspona oligarhijske vladavine u suvremenim demokratskim i autoritarnim porecima umreženih društava. Pokazujući da se ...problem svodi na odnos između ekonomije, politike i kulture neoliberalizma i meritokracije, razmatranje polazi od povijesno-strukturalne analize tri međusobno povezana sklopa: 1. neutraliziranja moći mase unutar demokratskoga paradoksa današnjice; 2. obrata u načinu reprezentiranja informacijskog ili kognitivnoga kapitalizma u kojem psihotehnike kontrole želje čovjeka prelaze od stadija ekonomskoga managementa do stadija politike kao marketinga; 3. rađanja tamnoga Drugoga neoliberalne strategije i diskursa vladavine u globalnome poretku – mafije koja više nije nešto zazorno izvan sustava nego čini strukturni temelj razdiobe konomsko-političke moći danas. U kritičkome čitanju Foucaultova pojma vladanja (gouvernmentalité) i Rancièreove kritike "liberalnoga konsenzusa" autor zaključuje da se oligarhijski model skrnavljenja demokracije ne može razumjeti bez temeljnog razloga nastanka ovoga fenomena kao što je kraj suverenosti nacija-država i prodor tehno-znanstvene logike korporativnoga upravljanja svijetom. Na taj se način političko i politika iz svoje nesvodljivosti preobražavaju u sredstvo moći korporativizma bez subjekta.
Uz formalnu političku vlast koja vodi državu, u Italiji postoji i jedan paralelni oblik vlasti koji ima moć utjecati na sve političke, gospodarske i društvene procese u zemlji. Riječ je o talijanskoj ...mafiji čija je najveća prednost u odnosu na ostale vrste organiziranog kriminala njena povezanost s državom koja se temelji na sistemu međusobnih usluga i čini osnovu mafijaške moći. U tom smislu bitna je ne samo zaštita od kaznenog progona koju joj te veze pružaju, već i mogućnost utjecaja na različite političke odluke koje mafiji olakšavaju ulazak u legalne sektore talijanskog gospodarstva i crpljenje njegovih sredstava u svrhu povećanja svog kapitala i pranja novca stečenog ilegalnim aktivnostima. Naviknut na njenu prisutnost na svim političkim i gospodarskim područjima, i sâm narod mafiju doživljava kao oblik vlasti, jednako jak ili čak jači od onog državnog, čime se otvara pitanje o još jednoj mogućoj tezi po kojoj mafija u državi predstavlja potpunu vlast. Također, nejasne granice između mafije i politike u Italiji čine mogućom i tezu prema kojoj su mafija i država u Italiji zapravo jedno.
PDF
