Makarska sa svojim primorjem obuhvaća područje južno od Omiša, a graniči s Lokvom Rogoznicom i Poljicima, dok južno kod Baćine čini završetak današnje srednje Dalmacije. S glavnim gradom Makarskom i ...dvadesetak okolnih sela imala je bitnu ulogu u povijesti kao granično osmanlijsko, a poslije venecijansko i austrijsko područje. Od prvotne samostalne uprave preko pokušaja prianjanja Veneciji upala je u gotovo dvostoljetnu vlast Osmanlijskog Carstva o kojemu su ipak bile pogrešne predodžbe da je bilo samo „tiransko“. Upravo su za njegove vladavine u 16. st. doneseni kazneni i javnopravni zakoni lokalne samouprave Primorske lige. O najbitnijoj općoj i pravnoj povijesti piše se u prvom dijelu, u drugom se dijelu kronološki govori o podjeli i organizaciji vlasti, a na kraju se izvještava o radu na istraživanju statuta Makarske i primorja iz 1523./1551.
Uviđajući kako jeziku naših predaka – kao nematerijaloj kulturnoj baštini – prijeti nestanak, ovaj rad nastoji dati doprinos njegovu očuvanju u segmentu pomorskog nazivlja mjesta Gradac. U tu svrhu ...dokumentira i obrađuje preko 500 izraza vezanih uz život uz more i na moru. Ovaj rad predstavlja prvi pokušaj da se istraži i dokumentira pomorsko nazivlje u mjesnom govoru Graca. Za nadati se da će potaknuti daljnja istraživanja na ovom području i na taj način doprinijeti očuvanju lokalne maritimne kulturne baštine.
Biskup Stjepan Blašković 1758. godine gradi na obali u Makarskoj crkvu sv. Filipa Nerija po uzoru na katedralu sv. Marka s jednostavno artikuliranim pročeljem. Četiri bočna oltara arhitektonskog tipa ...izvedena su od raznobojnog mramora koji je, po tradiciji, ubran u Jelsi na Hvaru. Degradacija kamena uzrokovana je velikom količinom soli i lošim odabirom površinskog sloja kamena za oltar.
The Makarska earthquakes of 1962 represent one of the most important seismic sequences in Croatia in the last 50 years. The mainshock (
M
L
=6.1) occurred in the area between the mainland and the ...islands of Hvar and Brač. Fault plane solutions for the three largest events indicate reverse faulting on a steeply dipping, WNW–ESE striking fault, which also agrees with the position of the relocated hypocentres. The dip-slip component of the motion on the fault was large enough to cause maximum vertical sea-bottom displacement of about 15 cm, which in turn could have generated a small tsunami. The horizontal dimensions of the source area are estimated by empirical formulas to be of the order of 10 km. As the bottom depth in the area ranges between 10 and 100 m, a linear shallow-water model may be used to simulate the tsunami. The model equations have been solved using a finite-difference numerical scheme (resolution 500 m/10 s). The modelled tsunami reveals some interesting features: short waves are detained in the source area, probably due to scattering caused by the irregularities of the coastline; long waves propagate outwards, through the Brač, Hvar and Neretva Channels; and the tsunami is somewhat amplified near the coasts. The simulated tsunami is compared to the corresponding tide-gauge record from Split. The observed arrival time and amplitudes agree well with those of the synthetic tsunami, if it is assumed that initial disturbance was due to the subsidence of the foot wall of the seismogenetic fault — in agreement with tectonic motions in the area.
U preporodnom 19. stoljeću, kada se hrvatski narod bori za svoj identitet, uvjerenje i neovisnost, podiže se niz spomenika u Dalmaciji i Banskoj Hrvatskoj velikanima pisane riječi (P. Preradoviću, ...fra Andriji Kačiću-Miošiću, Ivanu Gunduliću, Ljudevitu Gaju), koji su u svojim pjesmama i proznim djelima otkrivali spoznaje, budili svijest, isticali ponos na svoju kulturu i duhovnu baštinu. Grad Korčula se pokazao dostojnim baštinikom i ponosnim štovateljem svojih značajnika, odlučivši podignuti spomenik svome domorocu pjesniku Petru Kanaveliću. Iako se ta plemenita zamisao nije ostvarila, ona svjedoči o gradu Korčuli kao o jednoj uljuđenoj cjelini, koja je brzo reagirala, stavljajući se uz bok većih gradova. Autor u ovom radu, koristeći se povijesnim vrelima i napisima u ondašnjim novinama, opisuje društveno i duhovno ozračje korčulanske sredine u to vrijeme. Korčulanska općina i pojedinci novčano pomažu izradu spomenika fra A. Kačiću-Miošiću u Makarskoj i I. Gunduliću u Dubrovniku, rad hrvatskog kipara Ivana Rendića. Uspostavom brzih Lloydovih pruga duž Jadrana, Korčula se našla na tom plovidbenom putu od Splita do Dubrovnika, postavši idealnim mjestom za sabiralište i odlazak brojnih putnika za Makarsku i Dubrovnik na otkrivanje spomenika Kačiću i Gunduliću. Tih dana, pri kraju mjeseca kolovoza godine 1890., prigodom priprema za odlazak na otkrivanje spomenika Mačiću u Makarsku tri godine poslije, 1893., krajem mjeseca lipnja za odlazak u Dubrovnik na otkrivanje spomenika Gunduliću, grad živi u jednom posebnom nacionalnom zanosu, srdačno i s rodoljubnim oduševljenjem dočekujući i ispraćajući brojne uzvanike i putnike iz Banske Hrvatske na proputovanju za Makarsku i Dubrovnik i na povratku sa slavlja. Ti dočeci, ispraćaji, susreti, odlasci na otkriće spomenika, prerasli su u jednu opću radost, oduševljenje, zanos i želju hrvatskog naroda za sjedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom, odnosno za teritorijalnim jezičnim i kulturnim jedinstvom hrvatskog naroda i hrvatskih zemalja.
U ovom članku dajemo osvrt na zanimljive nalaze rijetkih podzemnih kornjaša, sakupljenih terenskim istraživanjima u 2014. godini, kada smo u dva terenenska razdoblja obišli 14 speleoloških objekata, ...te terenskim istraživanjima u 2015., kad smo obišli 4 speleološka objekta. Pod pojmom rijetki podzemni kornjaši Biokova, obuhvatili smo nekoliko endemičnih vrsta čija rasprostranjenost se uglavnom veže za navedeni planinski masiv. U članku smo naveli popis podzemnih kornjaša na lokalitetima iz istraživanja u 2014. i 2015. godini za dvije najveće porodice podzemnih kukaca, podzemljare (Cholevidae) i trčke (Carabidae). Podatke za prikupljene rijetke vrste sa ovih istraživanja usporedili smo sa dosad objavljenim literaturnim zapisima. Ovom prilikom predstavljamo vam i ponovno izrađeni speleološki nacrt Pretnerove jame kod Lokve.
U radu se na temelju izvorne arhivske građe, dostupne periodike i relevantne literature na primjeru Makarske analizira razvoj i djelovanje lokalne samouprave u Kraljevini SHS/Jugoslaviji u razdoblju ...između dva svjetska rata. Makarska je u tom razdoblju bila sjedište Makarsko-primorske općine i kotara koji su činile i općine Gornje Primorje i Vrgorac, a iako je imala status grada, njena je općina funkcionirala kao ne-gradska. Istraživanjem situacije na lokalnoj razini nastoji se doći do zaključka o uspješnosti ostvarenja načela supsidijarnosti u međuratnom razdoblju na području Kraljevine. U tom cilju najveća pozornost bit će dana istraživanju razvoja zakonodavstva te odnosu središnjih vlasti prema najnižim jedinicama državne uprave – općinama, koji se očitovao u velikim ovlastima kotarskog predstojnika te imenovanju politički podobnih općinskih uprava umjesto legitimno izabranih.
