The Risk of Warfocuses on practices and performances of everyday life across ethnonational borders during the six-month armed conflict in 2001 between Macedonian government forces and the Albanian ...National Liberation Army (NLA)-a conflict initiated by the NLA with the proclaimed purpose of securing greater rights for the Albanian community in Macedonia and terminated by the internationally brokered Ohrid Framework Agreement. Anthropologist Vasiliki P. Neofotistos provides an ethnographic account of the ways middle- and working-class Albanian and Macedonian noncombatants in Macedonia's capital city, Skopje, went about their daily lives during the conflict, when fear and uncertainty regarding their existence and the viability of the state were intense and widespread. Neofotistos finds that, rather than passively observing the international community's efforts to manage the political crisis, members of the Macedonian and Albanian communities responded with resilience and wit to disruptive and threatening changes in social structure, intensely negotiated relationships of power, and promoted indeterminacy on the level of the everyday as a sense of impending war enfolded the capital. More broadly,The Risk of Warhelps us better understand how postindependence Macedonia has managed to escape civil bloodshed despite high political volatility, acute ethno-nationalist rivalries, and unrelenting external pressures exerted by neighboring countries.
Ethnonationalist Conflict in Postcommunist Statesinvestigates why some Eastern European states transitioned to new forms of governance with minimal violence while others broke into civil war. In ...Bulgaria, the Turkish minority was subjected to coerced assimilation and forced expulsion, but the nation ultimately negotiated peace through institutional channels. In Macedonia, periodic outbreaks of insurgent violence escalated to armed conflict. Kosovo's internal warfare culminated in NATO's controversial bombing campaign. In the twenty-first century, these conflicts were subdued, but violence continued to flare occasionally and impede durable conflict resolution. In this comparative study, Maria Koinova applies historical institutionalism to conflict analysis, tracing ethnonationalist violence in postcommunist states to a volatile, formative period between 1987 and 1992. In this era of instability, the incidents that brought majorities and minorities into dispute had a profound impact and a cumulative effect, as did the interventions of international agents and kin states. Whether the conflicts initially evolved in peaceful or violent ways, the dynamics of their disputes became self-perpetuating and informally institutionalized. Thus, external policies or interventions could affect only minimal change, and the impact of international agents subsided over time. Regardless of the constitutions, laws, and injunctions, majorities, minorities, international agents, and kin states continue to act in accord with the logic of informally institutionalized conflict dynamics. Koinova analyzes the development of those dynamics in Bulgaria, Macedonia, and Kosovo, drawing on theories of democratization, international intervention, and path-dependence as well as interviews and extensive fieldwork. The result is a compelling account of the underlying causal mechanisms of conflict perpetuation and change that will shed light on broader patterns of ethnic violence.
"The Republic of Macedonia is a particularly interesting case-study for analysts of international relations. Its very existence has been contested by its neighbors; its internal balance is delicate. ...Potentially, the country could, however, become a model of stability in a traditionally conflictual region. Dejan Marolov presents an encompassing, in-depth analysis of the country's foreign policy since the break-up of Yugoslavia. He examines relations with neighboring countries, as well as Maced.
Čovjek se danas suočava s promjenom koja je po svom značenju i posljedicama unikatna – proizvodnja i promet GMO-a. I dok u svjetskim razmjerima polemika još uvijek traje i širi se proslijeđena ...euforijom, znanstvenim trijumfalizmom i mitologijom, na nacionalnom nivou države imaju različite stavove u odnosu na strategije koje trebaju preuzeti, jer su ulozi previsoki. Osnovni je mijenjanje našeg poimanja života iz korijena! Stoga nije dobro izbjegavanje ovakvih pitanja, niti njihovo pretjerano pojednostavljivanje, jer bi se time mogla otvoriti Pandorina kutija, pogotovo u malim zemljama kao što je to Sjeverna Makedonija. U članku se problematizira koliko stanovnici Sjeverne Makedonije smatraju sebe nacijom koja pokazuje sluh za javno mnijenje i senzibilitet za probleme u životnoj sredini i smjernice u kome se društvo kreće, te u tom kontekstu kakvo je trenutačno stanje oko promišljanja suštinskih dilema koje se nameću planiranim rasprostranjivanjem GMO-a u životnoj sredini, ali i uvozom proizvoda koji sadrže GMO, i to počevši od intencija i planova institucija oko pitanja proizvodnje i prometa GMO-a, pa sve do legislativnih rješenja. Naime, Makedonija je čak 2013. zabranila proizvodnju i promet GMO hrane i to pod uvjetom „...sve dok ne postane članica EU-a“, no u javnosti je sve prisutnije pitanje o učinkovitosti provođenja ove zabrane.
This innovative book documents border porosities that have
developed and persisted between Greece and North Macedonia over
different temporalities and at different localities. By drawing on
geology's ...approaches to studying porosity, Dimova argues that
similar to rocks and minerals that only appear solid and
impermeable, seemingly impenetrable borders are inevitably
traversed by different forms of passage. The rich ethnographic case
studies, from the history of railroads in the southern Balkans,
border town beauty tourism, child refugees during the Greek Civil
War, mining and environmental activism, and the urban renovation
project in Skopje, show that the political borders between states
do not only restrict or regulate the movement of people and things,
but are also always permeable in ways that exceed state
governmentality.
U teoriji i praksi, pitanje društvenog ugovora kao bazu svake političke zajednice danas se praktički svodi na pitanje konstitucionalizma, odnosno politike u okviru vladavine prava, u čijem središtu ...je ustav kao najviši politički i pravni akt. Nakon raspada socijalističkog bloka mnoge su države morale preispitati prijašnje ustavne temelje i pritom uvodile liberalne vrijednosti. Tamo gdje to nije bilo moguće izvesti "odozdo prema gore", ili gdje je proces tranzicije bio otežan unutarnjim nasilnim sukobima, dolazilo bi do medunarodne intervencije i asistencije. Tako je i u kontekstu medunarodnog statebuildinga središnje mjesto zauzelo stvaranje novog ustava ili amandmansko mijenjanje postojećeg kako bi se akomodirao postojeći sukob. U fokusu ovog istraživanja je makedonski primjer, koji uvjerljivo prikazuje oscilacije u razumijevanju i primjeni ideje o društvenom ugovoru (i ustavu) iz prizme vanjske intervencije. Glavna hipoteza rada je da ad hoc intervencije dovode do kratkoročne stabilizacije, ali ne i do uspostave i stabilizacije političke zajednice na dugi rok. Akteri medunarodnog statebuildinga postaju zamjena za gradansko sudjelovanje, što potiče otudenja sustava vlasti od onih u čije se ime ona konstituira i upravlja.
U članku se razmatra koncept regionalne sigurnosti na primjeru
Sjeverne Makedonije, s posebnim osvrtom na odnos albanske
nacionalne manjine i makedonske većine. U tom smislu donosi
se kratak pregled ...razvoja njihovih odnosa od raspada Jugoslavije.
Kratko će se objasniti i pozadina sukoba iz 2001. između albanske
paravojne nacionalne oslobodilačke vojske i makedonske policije koji
je okončan iste godine povijesnim sporazumom iz Ohrida. Usvajanje
sporazuma, koji je unaprijedio prava manjinskih etničkih zajednica u
Makedoniji, smatralo se rijetkim političkim uspjehom međunarodne
zajednice u jugoistočnoj Europi. Međutim, podijeljena su mišljenja
o tome je li on doprinio izgradnji multietničke države. U tom smislu
članak problematizira implementaciju Ohridskog sporazuma, a
analizom izdvojenih političkih zbivanja u Makedoniji od 2001. nastoji
se ukazati kako, usprkos značajnom napretku, Ohridski sporazum
nije u potpunosti implementiran jer su međuetničke tenzije i rizik od
nestabilnosti ostali. Konačno, članak ukazuje kako postoji kontinuitet
izoliranih sigurnosnih izazova u Makedoniji koji i dalje generira
sigurnosne implikacije za regionalnu sigurnost.
Republika Makedonija – bezvremeni mozaik migracija Toshevska, Biljana Apostolovska; Madjevikj, Mirjanka; Ljakoska, Marija ...
Migracijske i etničke teme,
04/2018, Letnik:
34, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Svrha je ovog rada prikazati prostorne i vremenske dimenzije međunarodnih migracija u Makedoniji. Rad se temelji na povijesnim dokumentima, od arhivskih podataka i objavljenih radova do suvremenih ...zapisa i podataka o useljavanju i iseljavanju, kao i na intervjuima s makedonskim državljanima koji žive u inozemstvu. Iseljavanje i useljavanje razmatraju se u dvama razdobljima: prvome, od najstarijih naselja na području današnje Makedonije do njezine neovisnosti stečene 1991., i drugome, od proglašenja neovisnosti do danas. U radu su predstavljeni samo najvažniji migracijski tokovi koji su utjecali na prostornu, ekonomsku, društvenu i kulturnu organizaciju države. Istaknuti su migracijski tokovi iz razdoblja Osmanskog Carstva, koji su snažno utjecali na trenutačni demografski sastav stanovništva Makedonije. No pruža se i pregled drugih tokova useljavanja u Makedoniju tijekom povijesti sve do danas. Dio rada odnosi se na noviju povijest i iseljavanje nakon 1964., kao i na iseljavanje državljana Makedonije nakon 1991. Iako su dostupne određene procjene, i dalje nema odgovora na pitanje koji je točan broj državljana Makedonije koji žive izvan domovine. Istodobno se u radu spominje zanimljiva tema intenzivnih tokova imigracije stranaca u Makedoniju u razdoblju nakon stjecanja neovisnosti, osobito onih iz Albanije, Turske i Kosova. Nasuprot useljavanju stranaca ističu se tokovi emigracije državljana Makedonije. Stoga je pozitivni migracijski saldo u državi rezultat useljavanja stranaca s privremenim i produljenim boravkom. Istodobno je Makedonija i dio balkanske migrantske rute za migrante iz azijskih i afričkih zemalja.
Gorski masiv Stare Galičice je bil v pleistocenu izrazito preoblikovan z ledeniškim delova-njem. Na podlagi detajlnega morfografskega kartiranja ledeniških oblik je bil določen ob-seg poledenitve, ki ...je bil veliko večji kot ga navaja predhodna literatura. Osrednji del gor-skega masiva je prekrival ledeni pokrov, od katerega so navzdol odtekali odtočni ledeniki. Na podlagi morfometričnih analiz sledov poledenitve je bila ugotovljena ravnovesna meja viška zadnje poledenitve na nadmorski višini 1840 m.
PDF
