Članak se bavi modalnim glagolom shall u engleskom pravnom diskurzu. Analiza teoretskih i matrijalnih podataka pokazuje da shall ima niz semantičkih funkcija u pravnim tekstovima koje su u sukobu s ...glavnim zahtijevima pri sastavljanja dokumenata – jasnoćom, preciznošću, izostankom dvoznačnosti. Za laike su zakonske odredbe koje sadrže višeznačne leksičke jedinice i gramatičke konstrukcije nejasne te je njihova poraba nespojiva s glavnim temeljima vladavine prava – pravu na pristup pravnim informacijama za sve građane, a ne samo za pravne stručnjake. Nadalje, višeznačnost jezičnij jedinica predstvalja poteškoće za pravne prevoditelje jer trebaju posjedovati veliko pravno znanje kako bi prikladno preveli namjere zakonodavaca. U članku se razmatra tri pristupa u zakonodavnoj praksi glede uporabe glagola shall u pravnim dokumentima: ograničenje značenja glagola na samo jedno značenje, njegovo izbjegavanje te uporaba svih njegovih značenja. Analiza je pokazala da se glagol shall može zamijeniti drugim, manje višeznačnim modalnim izrazima – may, must, should i be to.
U prilogu se proučavaju mogućnosti prijevoda modalnih izraza iz njemačko-mađarske
perpsektive te se na temelju rezultata formuliraju prijedlozi za nastavu prevođenja. Kao osnovica
za proučavanje ...poslužio je paralelni korpus koji se sastoji od dvaju njemačkih tekstova, jednog iz lijepe književnosti (Verwandlung Franza Kafke) te jednog stručnog teksta (Über
die Psychologie des Unbewußten Carla Gustava Junga) i njihovih prijevoda na mađarski. Pored
toga sastavljena su dva upitnika na temelju paralelnog korpusa – jedan s primjerima iz izvornih
njemačkih tekstova te jedan s odgovarajućim primjerima iz objavljenih prijevoda. Studenti
germanistike trebali su prevesti izvatke iz tog paralelnog korpusa. Nakon kratkog uvoda
daje se pregled modalnih izraza u njemačkom i mađarskom te slijedi analiza odnosa ekvivalencije
na temelju primjera iz korpusa te podataka iz upitnika. Na kraju se priloga razmatraju
moguće reperkusije zapaženoga u nastavi jezika.
U prilogu se analiziraju odnosi između gramatičke kategorije vida i modalnosti širokog
dometa. Točna klasifikacija te vrste modalnosti, bilo epistemičkog bilo ne-epistemičkog tipa,
od pomoći je u ...utvrđivanju gramatičkog konteksta povezanog s ovom vrstom modal-nosti,
isto kao i pri objašnjavanju aspektualnih odnosa. Ispitivanje izraza za mogućnost u ruskom i
armenskom pokazuje da se modalnost širokog dometa najčešće pojavljuje uz svršeni vid, što
navodi na zaključak da je riječ o ne-epistemičkoj modalnosti.
