Tomislav Žigman is an author who belongs to the mainland, northern and Pannonian sections of the literary corpus, according to many world-philosophical, traditional-cultural and linguistic ...determinants of his work. Bunjevački blues is a collection of lyric songs / letters, which was released in two editions. This article deals with the second, extended edition from 2003. (Subotica). The collection is based on Bunjevci traditionalcultural stock such as linguistic heritage, traditional life, worldview and mentality characteristics, a clash of traditional and modern etc. First of all, these stocks are implied and visible in the motif-themed layer, which is absolutely rooted in the ikavian dialect of Bunjevci. Therefore, the article partly focuses on the stylistic stigmatization of the Bunjevci ikavian and and lexical forms in the rhythmic, melodic and semantic fabric of the poetic text. In addition, the traditional stimuli in the philosophical consciousness of the poem and the motif-thematic fabric of the poem are questioned, which give it quite characteristic features and make it a representative work of the Pannonian literary circle. An attempt is made to detect the inspirational and affective springs that lead the text to regional colourfulness and to establish a process of nuance of traditional and mentality specificities. Particularly noteworthy is the title entry, which is woven into poetic texts as a thought leitmotif and atmosphere omen, thus stimulating the recipient’s horizon of expectation, inaugurating the text as a melancholy cantilena and referring to a commonly known musical jeremiad.
Nei romanzi medievali (ad iniziare da Jaufre, composto intorno al 1225), i cavalieri impegnati nell’aventure si trovano a volte costretti ad una prova di tessitura di stoffe. Questa prova è ...considerata infamante perché collegata al lavoro manuale. Solo i cavalieri più valorosi, o che possono contare su un cavaliere amico (come Lancelot aiutato da Gauvain nelle Merveilles de Rigomer, fine del secolo XIII), riescono a sottrarvisi, abbattendo coloro che li hanno costretti a questa infamia e ritrovando poi la loro libertà e il loro onore. Ma questo locus narrativo diviene presto un ‘motivo’ importante nell’economia narrativa dei romanzi.
Pripadnici dijaspore osjećaju snažnu povezanost s domovinom. Njihovi motivi za putovanje u domovinu kreću se od posjeta domovini, rodbini i prijateljima, traženja »korijena«, odlaska na važne državne ...i vjerske praznike, konferencije i obrazovne programe do korištenja zdravstvenih usluga, obilaska turističkih atrakcija i odmora. Svrha je istraživanja identificirati i analizirati osobne motive pripadnika hrvatske dijaspore koja boravi u Kanadi za posjet domovini, njihov sociodemografski profil, karakteristike putovanja, turističko iskustvo i buduće namjere putovanja. Empirijsko istraživanje provedeno je meðu pripadnicima hrvatske kanadske zajednice. Temelji se na online anketi provedenoj u razdoblju od siječnja do ožujka 2022. godine. Rezultati pokazuju da su hrvatski Kanaðani atraktivan tržišni segment za dijasporski turizam. Primarni motivi putovanja u Hrvatsku povezani su s posjetom obitelji i prijateljima, posjetom domovini i odlaskom na odmor na more. Za iseljeničku populaciju nostalgija/čežnja za domom drugi je najvažniji motiv putovanja u Hrvatsku, dok je za njihove potomke to razgledavanje/posjećivanje turističkih atrakcija. Ispitanici roðeni u Kanadi zadovoljniji su razvojem turizma od onih roðenih u Hrvatskoj. Više od 80% pripadnika hrvatske dijaspore koja živi u Kanadi sigurno planira posjetiti ili ponovno posjetiti svoju domovinu u budućnosti. Rad daje novi uvid u motivaciju i ponašanje hrvatskih Kanaðana kao potencijalnih turista koji posjećuju Hrvatsku, što je u literaturi o turizmu nedovoljno istraženo. Omogućuje se bolje razumijevanje jedinstvenih karakteristika i prirode putovanja pripadnika dijaspore dviju generacijskih skupina, što donositeljima odluka omogućuje prilagodbu njihovim potrebama. Studija daje smjernice za bolje upravljanje dijasporskim turizmom.
Tekstovi s elementima mitskog jezika često su oni u kojima se nalaze simboličke vrijednosti te prenesena i prikrivena značenja svega što se naoko čini sasvim obično i svakodnevno. Motivima u ...umjetničkim i narodnim bajkama svojstvena je plošnost izričaja, no u njihovoj selektivnoj uporabi često se kriju vrijednosti i značenja koja se mogu protumačiti detaljnijim istraživanjem i razumijevanjem značenjskog konteksta stvaranja bajke. Ovaj rad polazi od ideje da se autorica Priča iz davnine u svojim bajkama služila motivskim i značenjskim spektrom koji se aplicira na floru u slavenskoj mitologiji. Korištenje pojedinih primjera flore nosi simboličke i značenjske funkcije koje se mogu detektirati proučavanjem korpusa mitskih motiva i elemenata koji su se baštinili u slavenskoj mitologiji i etnobotanici.
Texts with the elements of mythic language are often those in which symbolic values are found and the transcribed and hidden meanings in everything which seems quite commonly and daily. The motives in artistic and folk fairy tales are often attributed with means of one dimensionality, but in the selective use of these motifs there are hidden values and significance which can be interpreted through detailed research and understanding the meaning context of fairy tales. This paper is based on the idea that the author of the Story of Long Ago in her fairy tales used motifs and meanings spectrum which is applied to the flora of Slavic mythology. The use of specific specimens of flora carries symbolic and meaningful functions within which that can be detected by studying the corpus of mythical motifs and elements that were inherited in Slavic mythology and ethnobotanics.
Povijesno gledano, migracije stanovništva su integralni dio svakog društva. Ekonomski slabo
razvijene zemlje poput Kosova su zemlje iz kojih se odlazi. Zemlje jakih ekonomija te društvene
i političke ...stabilnosti su zemlje u koje se odlazi. U prvoj polovini 20. stoljeća s Kosova
je uglavnom odlazilo muško stanovništvo u potrazi za poslom i to u pravcu velikih industrijskih
centara bivše Jugoslavije (individualna migracija). Nakon sedamdesetih godina prošlog
stoljeća emigracija se proširila na europske zemlje. Glavni uzroci iseljavanja s Kosova ležali
su u nepovoljnoj ekonomskoj i političkoj situaciji. Prema podacima popisa stanovništva iz
2011. oko 30% ukupnog stanovništva Kosova živi u inozemstvu. Novčane pošiljke emigranata
igraju važnu ulogu u razvoju Kosova. Postoje, međutim, i negativni aspekti emigracije kao što
su gubitak mladog stanovništva, gubitak obrazovanog stanovništva, rodni i dobni disbalans
u zemlji porijekla itd.
Analizom statističkih podataka i raznih studija, koristeći analitičke, povijesne, komparativne
i demografske metode, ovaj rad proučava vremenske periode i socio-demografske karakteristike
emigracije, iseljavanje po općinama na Kosovu, odredišta, motive, štetu i dobrobit
emigracije.
U ovom radu autorica predstavlja lutkarske predstave koje su uprizorene u Kazali- štu lutaka Zadar prema fantastičnim motivima iz češke i hrvatske pisane i usmene književnosti: balada Kitica prema ...tekstu češkog autora Karela Jaromíra Erbena u režiji Miroslava Melene; Nečisti i djevojka koju je na scenu prema motivima usmene priče postavio Rene Medvešek i u maniri nove bajkovitosti predstava Gradovanje Tahira Mujičića koja je nastala kao hommage hrvatskom fantastičnom slikaru Hr- voju Šercaru. U baladi i usmenoj priči autori kreću od svakodnevnice kako bi došli do motiva straha i smrti. U bajci su izostavljeni fantastični motivi strave i smrti, ali je fantastičnost podcrtana fantastičnim lutkama i fantastičnom inscenacijom. U lutkarskoj praksi poželjno je da se lutka koristi za one inscenacije koje zahtijevaju natprirodna rješenja jer je scenska lutka neživa stvar, a istovremeno prezentira život i živi. Upravo tom svojom dvostrukom prirodom, lutka može izraziti sve ono što čovjek i ne smije, i ne može.
This paper discusses the function, purpose, place and formal characteristics of the Greek and Roman mythological motifs in the poems that are part of Carmina Burana, a medieval collection of poetry ...dating from the first half of the 13th century. Different relations established between the aforementioned motifs and lyrical subjects are also examined, as well as how these motifs fit into the context of the individual poem and the entirety of Carmina Burana. The paper focuses exclusively on the motifs which belong to the ancient Greek and Roman traditions, and not on those of the Judeo-Christian provenance, although the latter are numerous in their own right. Also, as Publius Ovidius Naso is often regarded as the main influence on the goliards, traces of his works and militaristic concepts of love visible in the poems of Carmina Burana are also highlighted and examined. The focus of this paper is on those poems which belong to the basic thematic elements usually attributed to the goliards, including tavern, wine, gambling, physical love and satirical and anticlerical overtones.
The historical timeframe of the present monograph ('Five Centuries of Writing Poetry in a Military Uniform and Against it 1515-1918')begins at around 1500, the period in which most of the Slovenian ...ethnic territory was taken over by the Habsburgs and ends with the defeat of Austro-Hungary during the First World War between 1914–1918. This stretch of time is particularly marked by the first printed lines of the Slovenian rebel poem written during the pan-Slovenian peasant uprising of 1515, which is even older than Trubar's Abecedary and Catechism (1550), and the poem depicting the tragic Judenburg mutiny of 1917 for which the leader of the revolt, Anton Hafner, paid with his life.
U ovom je istraživanju provjereno replicira li se petofaktorska struktura Modela glazbenih preferencija MUSIC (Rentfrow, Goldberg i Levitin, 2011), čije dimenzije odražavaju preferencije prema ...blagoj, nepretencioznoj, sofisticiranoj, intenzivnoj i suvremenoj glazbi, na hrvatskom uzorku mladih. Također, ispitano je replicira li se trofaktorska struktura Inventara motiva slušanja glazbe (Uses of Music Inventory, UMI, Chamorro-Premuzic i Furnham, 2007), koji uključuje emocionalno i kognitivno slušanje glazbe te slušanje glazbe u pozadini. Istraživanjem je ispitan odnos glazbenih preferencija, motiva slušanja glazbe i crta ličnosti. U prvom dijelu istraživanja 457 ispitanika (74.2 % ispitanica) prosječne dobi od 20 godina ispunilo je Inventar motiva slušanja glazbe te Petofaktorski inventar ličnosti (Big Five Inventory, BFI, Benet-Martinez i John, 1998). U drugom su dijelu istraživanja procjenjivali stupanj sviđanja za 25 glazbenih isječaka (Rentfrow i sur., 2011) pomoću kojih se ispituju glazbene preferencije. Rezultati ovog istraživanja uputili su na zadovoljavajuću strukturu modela MUSIC kad se u ispitivanje glazbenih preferencija uključio 21 isječak. Također, zadovoljavajućom se pokazala i trofaktorska struktura Inventara motiva slušanja glazbe. Povezanosti glazbenih preferencija i motiva slušanja glazbe s crtama ličnosti uglavnom su replicirane. Crte ličnosti pridonijele su objašnjenju varijance glazbenih preferencija povrh dobi i spola, a kao samostalni prediktori uglavnom su se istaknule otvorenost i ekstraverzija. Uz crte ličnosti, motivi slušanja glazbe objasnili su preferencije prema blagoj, intenzivnoj i suvremenoj glazbi. Pri tome, emocionalno slušanje predviđalo je preferencije prema blagoj glazbi, dok je kognitivno slušanje bilo negativni prediktor iste. Kognitivno slušanje glazbe predviđalo je preferencije prema intenzivnoj glazbi, a isti je motiv slušanja glazbe bio negativni prediktor preferencija prema suvremenoj glazbi. Osim toga, preferencije prema suvremenoj glazbi pozitivno su predviđale i emocionalno slušanje glazbe i slušanje glazbe u pozadini.
This study aimed to examine whether the five-factor structure of the MUSIC model (Rentfrow, Goldberg, & Levitin, 2011) including dimensions that reflect preferences for Mellow, Unpretentious, Sophisticated, Intense and Contemporary music replicates in a Croatian sample. Furthermore, the study aimed to examine the replicability of the three-factor structure of the Uses of Music Inventory (UMI, Chamorro-Premuzic & Furnham, 2007) including emotional, cognitive and background uses of music. Relationships between music preferences, uses of music and personality traits were investigated. In the first part of the study, in a sample of 457 participants (74.2 % female, Mage = 20.27 years) we administered the Uses of Music Inventory and the Big Five Inventory (BFI, Benet-Martinez & John, 1998). In the second part of the study, participants judged their liking of 25 excerpts of music (Rentfrow et al., 2011). The results showed the replicability of the five-factor MUSIC model when 21 excerpts of music are included in the analysis. The results showed the replicability of the three-factor structure of the Uses of music inventory, too. Relationships between music preferences, as well as between uses of music and personality traits were mainly confirmed. Personality traits explained music preference variances above age and gender, with openness to experience and extraversion being significant predictors. Uses of music additionally explained preferences for Mellow, Intense and Contemporary music only. Higher levels of emotional use of music and lower levels of cognitive use of music predicted increased preferences for Mellow music. Higher levels of cognitive use of music predicted increased preferences for Intense music. Lower levels of cognitive use of music and higher levels of emotional and background uses of music predicted preferences for Contemporary music.
This study uses secondary data analysis to investigate the motives behind non-traditional students starting university studies. The data were collected during the first part of a longitudinal on-line ...survey conducted at Masaryk University amongst first-year students attending all of the university’s bachelor’s and master’s degree programmes. The Academic Motivation Scale was the tool used in the original research to explore the university students’ reasons for beginning their studies. A sub-sample of the primary study population, adult students 26 years of age or older who had taken a break from their educational trajectories, were identified as non-traditional students. We found that the hierarchy of non-traditional students’ motives for entering higher education diverged from the hierarchy of the rest of the sample.
PDF
