Sadizam je deo Mračne tetrade i opisuje osobu koja ponižava druge, uživajući u nanošenju fizičkog, psihičkog i seksualnog bola. Uzimajući u obzir štetne društvene posledice sadizma, važno je ...razumeti njegove ličnosne i bihejvioralne korelate. U ovom radu smo ispitivali sadizam u kontekstu sindroma životnog tempa (SŽT), koji predstavlja povezanost između ponašanja, fiziologije i reproduktivnih ishoda u različitim okruženjima. Pretpostavljeno je da je sadizam deo brzog SŽT-a opisanog kroz veći reproduktivni uspeh, nižu starost prve reprodukcije, raniji početak seksualne aktivnosti, kratkoročno sparivanje, viši indeks telesne mase (BMI) i oštro okruženje u detinjstvu. Uzorak se sastojao od 475 učesnika, a podaci su prikupljeni preko onlajn upitnika. Mrežna analiza je pokazala da sadizam ima direktne niti sa četiri čvora, a sve asocijacije su u skladu sa hipotezom brzog SŽT-a: pozitivne veze sa ljubomorom i kratkotrajnim sparivanjem, a negativne sa stabilnošću sredine tokom detinjstva i uzrastom prve reprodukcije. Sadizam nije bio direktno povezan sa reproduktivnim uspehom; ipak njegove adaptivne prednosti se ogledaju u ranijem uzrastu dobijanja prvog deteta a maladaptivni ishodi se ispoljavaju kroz strategije kratkoročnog sparivanja preko kojih je indirektno povezan sa manjim brojem potomaka. Možemo zaključiti da se sadizam može razumeti kao bihejvioralna karakteristika brzog SŽT-a koji pokazuje i adaptivne i maladaptivne potencijale što otvara prostor za dalja istraživanja mračnih karakteristika ličnosti u okviru ljudske bihejvioralne ekologije.
Mrežni pristup predstavlja novu paradigmu u proučavanju
odnosa između psiholoških konstrukata i manifestnih varijabli. Prema tome
pristupu varijable tvore autonomni dinamički sustav, a konstrukt se ...ne
promatra kao njihov uzrok, već kao rezultat njihove kompleksne međusobne
interakcije. Analitički se taj pristup zasniva na metodi mrežne analize koja
modelira varijable kao čvorove povezane skupom bridova. Ovaj rad predstavlja
svojevrsni pregled skupa postupaka u mrežnoj analizi, odnosno nudi njihovo
pojašnjenje te njihovu praktičnu primjenu na dvama različitim setovima
podataka. Prvi set podataka predstavlja rezultate na upitniku DASS-21 (N =
1016) i u okviru njega demonstrirani su procjena parametara mreže, izračun
mjera centralnosti čvorova, identifikacija klastera u mreži te provjera
stabilnosti parametara. Rezultati pokazuju da najveću centralnost imaju
čestica depresivnosti Osjetio/la sam kao da se nemam čemu radovati, čestica
anksioznosti Osjetio/la sam da sam blizu panici i čestica stresa Osjećao/la
sam se jako nervozno. Čvorovi mreže očekivano su se grupirali u tri klastera
koji sadržajno reprezentiraju Depresivnost, Anksioznost i Stres. Analize
stabilnosti pokazale su ograničenu stabilnost bridova, dok je stabilnost
centralnosti čvorova ovisila o korištenoj mjeri. U drugome istraživanju, koje
sadrži podatke o stavovima adolescenata prema izgledu vlastitoga tijela,
prikazan je Test usporedbe mreža usporedbom mreže adolescenata (n = 524) i
adolescentica (n = 763). Rezultati pokazuju da se dvije mreže komponenata
stava o izgledu vlastitoga tijela ne razlikuju supstancijalno.
The
network approach represents a novel paradigm for exploring relations between
psychological constructs and observable variables. According to this approach,
variables form an autonomous dynamical system; the psychological construct is
therefore not viewed as their common cause, but a result of their complex
interactions. From an analytical point of view, this approach is based on
network analysis — a set of procedures which models variables as nodes
connected by a set of edges. This paper presents an overview of network
analytical procedures. In other words, it offers a brief explanation of the
methods, as well as their practical application in two separate datasets. The
first dataset represents data on DASS-21 (N = 1016) and it serves to
demonstrate network estimation, centrality measures calculation, community
detection and network stability analyses. According to the results, the highest
centrality was obtained for the depression item I felt that I had nothing to
look forward to, anxiety item I felt I was close to panic, and stress item I
felt that 1 was using a lot of nervous energy. As expected, nodes were grouped
into three clusters, namely Depression, Anxiety and Stress. Stability analyses
demonstrated limited stability of edge strength, while the stability of node
centrality depended on the measure used. In the second dataset, which
represents data on adolescents' attitudes towards one's body appearance, the
Network Comparison Test was demonstrated by comparing male (n = 524) and female
(n = 763) networks. Results showed that the two networks do not differ
substantially.
Paul Lazarsfeld’s two-step flow of communication theory tells us that the information from the media is shared with the audience with the help of opinion leaders. Opinion leaders are those who ...consume more media content than other members of the community. They are influential when it comes to topics in which they are perceived as the most interested and the most knowledgeable members of the community. Today, social media have a special group of users – the influencers. Influencers have large followings, and their influence is recognized by the marketing industry. Through this thesis we tried to find out whether influencers are opinion leaders, as Lazarsfeld described them. Results of the research conducted on a convenient student sample have shown that, although influencers and opinion leaders share some of their characteristics, influencers are lacking the ability to mobilize their followers, that is, to influence their behavior. Their posts do not entice their followers to seek information from other sources and the level of trust in them as an information source is not high. Compared to other information sources in our research, influencers are not a relevant information source in the decision-making process.
Tjelesna je masa široko prepoznata kao morfološka osobina koja je važna za optimizaciju sposobnosti opstanka i kod ljudi i kod drugih životinja. Ovdje predlažemo da je tjelesna masa dio brzih ...strategija životnih putova – obrasca optimizacije sposobnosti opstanka koji se pojavljuje u nepogodnome okolišu s funkcijom maksimalizacije reproduktivnoga uspjeha. Da bismo testirali tu hipotezu, mjerili smo indeks tjelesne mase (ITM) i skup indikatora strategija životnih putova na velikome uzorku sudionika reproduktivne dobi (N = 1504; 32 % muškaraca; Mdob = 27.20; SD = 9.2). Podaci su prikupljeni online-upitnikom. Bivarijatne korelacije pokazale su da je BMI pozitivno povezan s reproduktivnim uspjehom, siromaštvom u djetinjstvu i kratkoročnom reproduktivnom strategijom; dodatno, negativno je povezan s tjelesnim zdravljem, dobi prve menarhe i ekonomskim razlozima protiv reprodukcije. Mrežna analiza potvrdila je da je ITM pozitivno povezan s kratkoročnom reproduktivnom strategijom i reproduktivnim uspjehom, a negativno s tjelesnim zdravljem i ekonomskim razlozima protiv reprodukcije. Nadalje, parametri centralnosti pokazali su da ITM ima relativno niske indikatore centralnosti te stoga predstavlja periferni čvor u mreži. Rezultati potvrđuju da je tjelesna masa morfološka osobina koja sudjeluje u brzim strategijama životnih putova za optimizaciju sposobnosti opstanka. Tjelesna masa koja je blago iznad populacijskoga prosjeka (ali ispod razina pretilosti) vjerojatno predstavlja adaptivni odgovor na deprivirajuće ekonomske uvjete u djetinjstvu te doprinosi maksimalizaciji reproduktivne sposobnosti opstanka. Nakraju, naglašavamo da je moguće da se odnos između tjelesne mase i strategija životnih putova razlikuje unutar vrsta i između njih.
U radu se uz pomoć interdisciplinarne metodologije
analiziraju godišnje izložbe Soros centra za suvremenu umjetnost
Zagreb (SCCA-Zagreb) održane između 1993. i 1998. godine,
kao mjesto umrežavanja na ...hrvatskoj likovnoj sceni. Uz
kontekstualizaciju rada centra SCCA-Zagreb u tranzicijskom
kontekstu i izložbi SCCA-a u kulturnom kontekstu 1990-ih, rad
se ponajviše oslanja na primjenu eksplorativne mrežne analize,
čiji su rezultati kontekstualizirani u svjetlu povijesnoumjetničkih
interpretacija. Pritom se posebno analiziraju i interpretiraju
položaji pojedinih članova mreže. Takav pristup omogućuje
uvid u unutarnju dinamiku mreže SCCA-a stvorene izložbenom
djelatnošću te pruža smjernice za daljnja istraživanja djelatnosti
SCCA-a na lokalnom, regionalnom i transnacionalnom nivou.
U ovome se radu Udruženje umjetnika Zemlja (1929. –
1935.) – organizirana skupina slikara, kipara i arhitekata s lijevom
političkom orijentacijom i društveno angažiranom motivacijom
– sagledava kao ...društvenu mrežu. Bipartitna mrežna analiza
i pripadajuće vizualizacije pružaju mogućnost identificiranja
umjetnika koji u toj mreži imaju najvažniju ulogu, odnosno središnji
položaj, kao i izložaba koje se – kao događaji koji te umjetnike
povezuju – pojavljuju kao ključne. Takav pristup – temeljen na
podacima o broju izloženih radova svih izlagača na Zemljinim
izložbama te analizi četiriju mjera centralnosti – omogućuje nove
uvide u položaj i važnost pojedinih umjetnika i izložaba u mreži,
služi kao potvrda postojećih povijesnoumjetničkih tumačenja, ali i
otvara neka nova istraživačka pitanja. Također, pružit će se i sažet
osvrt na „geografiju Zemlje”, koja se pokazuje široko položenom –
od Londona na zapadu, do Sofije na istoku Europe.
PDF
